Majka Dobrog Pastira

Da prekoalpski redemptoristi nisu za danas stavili sličicu s likom Božanske Pastirice, zaboravio bih da je njezin blagdan. Pronašao sam dvoje litanije njoj na čast, ali ni jedne nemaju zaključnu molitvu; nju sam dodao s ovih slika.

Litanije Majke Božanskog Pastira

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Pastirice, Majko Dobrog Pastira Isukrsta, moli za nas
Pastirice, Svetište Božje,
Najdostojnija među svim djelima Božjim,
Dome Božji i Vrata nebeska,
Milosti puna,
Pastirice, zemljo blagoslovljena Božja,
Pastirice, Majko Vazda djevice,
Ognjište plamteće ljubavlju Božjom,
Kraljice ljudi i anđela,
Pastirice, blago mudrosti,
Pastirice, oceane dobrote,
Pastirice, prijestolje milosrđa,
Savršeni uzore svih krjeposti,
Bogata i velikodušna za one koji te zazivaju,
Mire i pomirenje roda ljudskoga,
Majko obitelji u domu Božjem,
Pohrano darova Duha Svetoga,
Izvore vode koja teče u život vječni,
Pastirice, utočište grješnika,
Pastirice, utvrdo pravednika,
Pastirice, utjeho potlačenih,
Pastirice, postojanosti iskušavanih,
Pastirice, strahu zloduhâ,
Pastirice, veselje žalosnih,
Pastirice, nado umirućih,
Pastirice, radosti blaženih,
Živote, slasti i utjeho svojih ovčica,
Koju je Božanski Pastir okrunio s dvanaest zvijezda,
Majko Jaganjca Božjega koji oduzima grijehe svijeta,
Božanska Pastirice, posrednice svih milosti,

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

℣. Dostoj se da Te hvalim Presveta Djevice,
℞. Daj mi jakosti protiv neprijatelja Tvojih.

Pomolimo se.

Gospodine Isuse Kriste, pastiru dobri koji si za ovce svoje život dao, nas, narod svoj i ovce paše svoje, viseći na križu djevičanskoj Majci svojoj si povjerio. Udijeli nam po njezinu zagovoru da slijedeći na zemlji Tebe, pastira našega, prispijemo pašnjacima života vječnoga u nebu. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Izvor: divinapastorajaen.es
Slika: PAPA STRONSAY PICTURES

7

Na današnji se dan navršava sedam godina pontifikata Svetog Oca Benedikta XVI. Molimo da ga dragi Bog još dugo poživi!

Gornja fotografija je od ponedjeljka, Papa na svoj rođendan služi sv. misu u kapeli Paulini u Apostolskoj palači. Kapela je otvorena nakon obnove 2009. Prema Papinoj je želji izbačen moderni oltar koji je postavio Pavao VI., a vraćen izvorni. Kako bi tabernakul bio lakše dostupan, Papa je odredio da se oltar malo pomakne, tako da se u načelu sv. misa može služiti s obje strane (1, 2). No, vidimo da je Papa ipak usmjeren ad orientem.

Pitanja reforme reforme dotaknuo se u nedavnom intervjuu M. Mosebach:

"- Objavom motuproprija 'Summorum Pontificum' papa Benedikt XVI. pružio je ruku vjernicima vezanima uz tradicionalnu liturgiju. Jesu li potrebne daljnje mjere iz Rima za reformu liturgijske reforme ili dostaje ponajprije jedna faza mirnoga rasta?

Sveti je Otac sam izrazio nužnost daljnjih mjera za reformom reforme time što je obred Pavla VI. i tradicionalni obred označio kao dva oblika istog obreda. To je, barem u praksi, više cilj, nego što odgovara opisu sadašnjega stanja; jer ako redoviti i izvanredni obred zaista trebaju postati dvama oblicima jednog te istog obreda, tada redoviti obred treba jasnijih modifikacija. Kao prvo nešto posve jednostavno i bez riječi, jedan element koji u reformi Pavla VI. nije bio predviđen kao obvezujući: smjer celebracije. Tek kad se redoviti obred bude ponovo općenito slavio u smjeru istoka i prema križu, sve će mogućnosti da ga se interpretira kao običnu gozbu biti nedvosmisleno uklonjene." (Izvor: Die Tagespost)

Spomenut je zatim i otpor njemačkih biskupa da točno prevedu riječi pretvorbe u svetoj misi. Pogrješno stoji: Ovo je kalež moje Krvi novoga i vječnoga Saveza koja će se proliti za vas i za sve ljude, umjesto: za vas i za mnoge. Kardinal Arinze je 2006. po Papinu nalogu poslao predsjednicima biskupskih konferencija naputak da u idućoj godini ili dvije godine održe vjernicima potrebne kateheze o toj stvari, kako bi se pripravili na uvođenje točnoga prijevoda izraza 'pro multis' na narodni jezik (3). U engleskom je prijevodu to već učinjeno, u Mađarskoj su svećenici 2009. dobili naljepnice (4) s točnim prijevodom da ih zalijepe u misal. Toma je taj problem spomenuo u svom postu 2009. (5), tri godine nakon naputka. Prolaze još tri, nadajmo se da će Papa doživjeti da se njegov nalog provede i kod nas.

DEO GRATIAS

Poglavar Piova bratstva, msgr. Bernard Fellay, potpisao je, čini se, izmijenjeni tekst doktrinarne preambule koja u biti sadrži ispovijest vjere (professio fidei). Sveta Stolica je uvjerila Bratstvo da potpisivanje ove preambule nipošto ne znači kraj "legitimne diskusije, studija i teologijskoga bistrenja posebnih izraza ili formulacija koji se nalaze u dokumentima II. vatikanskog koncila.

Tekst preambule s modifikacijama koje je predložio i potpisao Fellay kao poglavar Bratstva sv. Pija X., bit će podnesen Benediktu XVI. koji dan nakon svoga osamdeset i petog rođendana i u predvečerje sedme obljetnice svoga izbora, prima pozitivan odgovor lefebvreovaca. Odgovor koji je dugo čekao i kojem se dugo nadao u sljedećih će nekoliko tjedana zatvoriti ranu otvorenu 1988. nezakonitim biskupskim posvetama nadbiskupa M. Lefebvrea." Još će nekoliko tjedana biti potrebno da se uspostavi kanonski aranžman, prema Tornielliju personalna prelatura, čiji prelat ovisi izravno o papi, a Bratstvo će moći nastaviti slobodno djelovati.

Izvor: VATICAN INSIDER, RORATE CÆLI Slika: RORATE CÆLI

85

Papa Benedikt XVI. danas slavi svoj 85. rođendan. U Njemačkoj je jučer udruga Njemačka za Papu (1) obilježila ovu visoku obljetnicu puštanjem osamdeset i pet žutih i bijelih balona. Pokrovitelj akcije je Papin brat, maestro Ratzinger. Baloni su pušteni nakon podnevne molitve, a sa svakim ide suncokretovo sjeme s pisamcem u kojem se nalaznika moli da ga posadi i da se fotografijom javi udruzi. Monsinjor Ratzinger izrazio je zadovoljstvo što uvijek iznova susreće ljude koji pokazuju svoju povezanost sa Svetim Ocem i to naglašavaju posebnim aktivnostima.

U zadnjem kratkom intervjuu (2) maestro se prisjetio i njihova djetinjstva. U Bavarskoj nije bio običaj posebno obilježavati rođendane, nego imendane jer su podsjećali na krštenje i na ime sveca koji je trebao nadahnjivati onoga koji je nosio njegovo ime. Za rođendan se u tim oskudnim vremenima dobila samo kakva sitnica, no nije bilo proslava. Brata pohodi za Božić, u prvoj polovici godine i u kolovozu. Tema njihovih razgovora nikada nije Papina služba. Na pitanje je li Papi drago što mu na rođendan dolaze bavarski biskupi i ministar predsjednik Slobodne Države Bavarske, odgovara da mu je drago osjetiti priznanje i naklonost, no s druge strane se pita čemu tolika strka samo zbog njegove osobe.

I danas je prikladna ova monsinjorova čestitka bratu iz 2006. kojoj se, sigurno, svi pridružujemo:

"Neka ti Gospodin dâ duhovnoga i intelektualnoga nadahnuća, kao i tjelesne snage, da mogneš donositi prave odluke i pronaći odgovarajuće riječi, te da ostaneš hrabar i postojan usred valova koji po otajstvenoj volji Božjoj okružuju Crkvu i tebe s njom (3)."

Slike: 1, 2

Uoči obljetnice

Iz današnjeg obraćanja Svetog Oca francuskim hodočasnicima nakon molitve Kraljice neba:

"[...] Povodom sedme obljetnice moga izbora na Petrovu stolicu, sljedećega četvrtka, želim vas zamoliti da molite za mene, da mi Gospodin dade snage da izvršim misiju koju mi je povjerio! Neka nam Marija, Majka vjernika, pomogne da živimo u radosti Uskrsa!"

Izvor: press.catholica.va
Slika: RORATE CÆLI

Pitanje danâ?

Francuski dnevni list Le Figaro objavio je jučer članak J.-M. Guénoisa koji piše da su Rim i Écône na pragu postizanja sporazuma: "Potpisivanje dokumenta o uspostavljanju odnosa između Svete Stolice i učenika nadbiskupa Lefebvrea pitanje je danâ.

Službeno, Vatikan čeka odgovor biskupa B. Fellaya, poglavara lefebvreovaca. Čim prime odgovor u Rimu - 'pitanje je danâ, a ne tjedana'- bit će 'odmah' razmotren. Ako je u skladu s očekivanjima, Sveta Stolica će se vrlo brzo objaviti povijesni sporazum s ovom skupinom vjernika, poznatom pod imenom 'integrista'.

No, neslužbeno, i uz najveću diskreciju, emisari s obiju strana su radili na 'postizanju sporazuma'. U posljednjih nekoliko tjedana su napravljene konačne prilagodbe između Rima i Écônea, s ciljem da se bolje odgovori na zahtjeve za 'pojašnjenjima' koje je Vatikan zatražio proteklog 16. ožujka.

- Vrlo delikatni pregovori

Konačni odgovor biskupa Fellaya, izvrsno promišljen i dobro pripremljen, treba riješiti - ovaj put uspješno- vrlo delikatne pregovore koje je Benedikt XVI. pokrenuo nakon svoga izbora 2005.

Povjerenstvo 'Ecclesia Dei' zakriljeno Kongregacijom za nauk vjere, najvažnijim vatikanskim ministarstvom, zaduženo je za ovaj dosje. No, na ovoj ga točki osobno prati Benedikt XVI., a on sporazum želi.

Dobro obaviještene osobe daju naslutiti da će se pozitivan ishod doista dogoditi, pa i pod cijenu trajne duboke divergencije glede II. vatikanskog koncila.

Papa divergenciju, uostalom, potpuno prihvaća. Svoj je pontifikat stavio na liniju reinterpretacije II. vatikanskog koncila slijedeći dvije osi: izbaciti duh 'prekida' iz '68. i izbjeći opoziciju između najviše tradicije Crkve i modernosti.

- Pedeset godina oporbe

U ponedjeljak će Benedikt XVI. napuniti 85 godina. On je umoran. Njegova pratnja to ne skriva. Trebao se odmoriti ovoga tjedna od iscrpljujućeg pohoda Meksiku i Kubi, a i od dugih bogoslužja Velikog tjedna. Trebao bi se vratiti u Vatikanu u petak navečer. Prioritet je na njegovu stolu odluka o lefebvreovskom slučaju. Bit će to jedna od najtežih odluka njegova pontifikata.

Pedeset godina su lefebvreovci stajali u opoziciju prema Svetoj Stolici glede II. vatikanskog, a u formalnopravnom prekidu od lipnja 1988. kada je nadbiskup M. Lefebvre posvetio četvoricu biskupa unatoč papinoj zabrani.

Ivan Pavao II. u to je vrijeme za pregovore s buntovnim biskupom zadužio Josepha Ratzingera. On nikada nije prihvatio taj neuspjeh niti, nakon što je postao papom, mogućnost trajnog raskola.

- Benedikt XVI. potiče Crkvu da se pomiri sa samom sobom

Benedikt XVI. je, punim papinskim auktoritetom, jednu za drugom srušio prepreke koje su sprječavale potpuno pomirenje učenika nadbiskupa M. Lefebvrea.

Ukoliko ovih dana bude naviješten konačni sporazum, za bitni dio ovoga posla zaslužan je ovaj papa:

- 2007. je obnovio kao izvanredni obred Katoličke crkve misu na latinskom prema misalu Ivana XXIII. koja je bila na snazi do Koncila.

- 2009. uklonio je izopćenje pod kojim su bila četvorica biskupa koje je posvetio nadbiskup Lefebvre.

- pokrenuo je doktrinarne razgovore između Svete Stolice i Bratstva sv. Pija X. o II. vatikanskom koncilu iste godine

Prividni neuspjeh tih razgovora nakon godinu dana, dao je dojam potpunoga neuspjeha pregovora.

Doktrinarno neslaganje između lefebvreovaca i Rima o II. vatikanskom koncilu bilo je zapravo duboko. No, zaboravilo se da objekt tih razgovora nije bilo traženje sporazuma, već ustanovljenje liste divergencija i njihovih razloga.

Jasno je i nesumnjivo da Rim namjerava ponovo zapečatiti jedinstvo s Écôneom, uporištem lefebvreovaca u Švicarskoj.

To će se vjerojatno dogoditi uspostavom posebnoga uređenja- 'personalne prelature'- što već ima Opus Dei. Ta struktura jamči pravu autonomiju djelovanja istodobno dijeleći istu vjeru. Njen superior odgovara izravno papi, a ne biskupima.

No, prava 'revolucija' koju Benedikt XVI. namjerava ostaviti pred očima povijesti Katoličke crkve je drugdje. Ona se ne odnosi na periferne aspekte Katoličke crkve koji su već razbjesnili protivnike ovoga pomirenja. Takozvane 'progresivce' koncilske crkve koji vide da se u pitanje stavlja 'dobitak' II. vatikanskog i 'ultraše' u lefebvreovskim redovima koji u sporazumu s modernističkim Rimom vide izdaju.

Ova revolucija smjera proširenoj viziji Katoličke crkve. Benedikt XVI., teolog, nikada nije prihvatio da se 1962. dvotisućljetna Katolička crkva htjela odijeliti od kulture i snage svoje prošlosti. Više od pomirenja s lefebvreovcima njegov je cilj pomirba Katoličke crkve sa samom sobom."

Izvor: RORATE CÆLI

Litanije sv. Filipa Nerija

Bromptonski oratorij jedna je od zajednica koje sam spomenuo u prošlogodišnjem upisu. Njegova je posebnost što su mnogi njegovi članovi obraćenici, poput poznatoga o. U. M. Langa, CO (1), auktora Okretanja prema Gospodinu kojega je Sveti Otac 2007. pozvao za suradnika u Papinsko povjerenstvo za kulturna dobra Crkve. Od travnja 2008. je suradnik Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu. Iste godine, u rujnu, Papa ga je pozvao za konzultora Službe za papinska liturgijska slavlja. Spomenuti je oratorij prije nekoliko tjedana izabrao novoga superiora, četrdeset i trogodišnjeg o. J. Largea, CO (2). Nekoć anglikanac i kolumnist Daily Telegrapha, postao je poznat i po svom uspješnom radu s mladeži. Preporučimo njega i njegovu zajednicu zagovoru njihova svetog utemeljitelja, sv. Filipa Nerija, kojemu je na čast litanije koje slijede napisao bl. Ivan Henrik Newman, i sam oratorijanac.

Litanije sv. Filipa Nerija

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, moli za nas
Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo djevica,

Sveti Filipe,
Posudo Duha Svetoga,
Čedo Marijino,
Apostole Rima,
Savjetniče papa,
Proročki glase,
Čovječe prvotnih vremena,
Omiljeni sveče,
Skriveni junače,
Ljubezni oče,
Cvijete čistoće,
Mučeniče milosrđa,
Plamteće srce,
Razlučitelju duhova,
Bisere svećeništva,
Zrcalo božanskoga života,
Uzore poniznosti,
Pravilo jednostavnosti,
Svjetlo svete radosti,
Sliko djetinjstva,
Izglede starosti,
Voditelju duša,
Ribaru kolebljivih,
Upravitelju siročadi,
Zaštitničke svih svojih,

Koji si čistoću u mladosti očuvao,
Koji si pod Božjim vodstvom u Rim išao,
Koji si dugo proboravio u katakombama,
Koji si Duha Svetoga u srce primio,
Koji si čudesne ekstaze iskusio,
Koji si najmanjima ljubezno služio,
Koji si hodočasnicima noge prao,
Koji si gorućom željom za mučeništvom žeđao,
Koji si dnevice riječi Božjoj poučavao,
Koji si tolika srca Bogu obratio,
Koji si slatko s Marijom razgovarao,
Koji si mrtva na život podigao,
Koji si svoje kuće po svim krajevima osnivao,

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Sjeti se zajednice svoje,
koju si otpočetka posjedovao!

Pomolimo se!
Bože koji si blaženoga Filipa, ispovjedatelja svojega, u slavu svojih svetih uzdigao, podaj milostivo, da mi koji se radujemo njegovu spomenu, napredujemo primjerom njegovih krjeposti. Po Kristu, našem Gospodinu. Amen.

Izvor: liturgialatina.org
Slika: Orbis Catholicus Secundus

Blago Crkve

Nursijski benediktinci (1, 2, 3) svakodnevno pokazuju kako se izgrađuje i raste samostanska zajednica. Iako su benediktinski život u rodnom mjestu sv. Benedikta obnovili tek prije desetak godina, njihov značaj nadilazi granice samoga grada, pa i nadbiskupije u kojoj se nalaze.

Nedavno su preuzeli još jednu važnu zadaću u susjednoj dijecezi. Biskup G. Sigismondi ih je pozvao da u njegovoj biskupiji svakoga mjeseca služe svetu misu u izvanrednom obliku rimskog obreda, kako bi se njegovi vjernici mogli upoznati s klasičnom svetom misom, a i on će sam svojom nazočnošću in choro dati svjedočanstvo o značaju toga "blaga Crkve", kako je drevnu svetu misu nazvao slavno vladajući papa Benedikt XVI. Svete mise će se služiti u crkvi Svete Marije Infraportas u 10 sati, a sljedeća je 14. travnja.

Ime njihova priora, dom Kasijana, pojavljuje se i u današnjoj važnoj vijesti jer je kao ugledni stručnjak i bivši predsjednik Papinskog liturgijskog instituta, pozvan da dade svoje mišljenje o problemu tzv. neokatekumenske liturgije.

Sastavljeno prema/slika: RORATE CÆLI

Pro eis

Surrexit Christus, spes mea

Sretan i blagoslovljen Uskrs!





Uskrsni post posvećujem koludricama Oaze Isusa Svećenika. Početci zajednice sežu u 1960. godinu kada je utemeljitelj, o. Petar od Bezgrješne Muñoz Iranzo, okupio djevojke koje su htjele podupirati svećenike. Nadbiskup Barcelone msgr. G. Modrego Casaus potvrdio je zajednicu kao pobožnu udrugu, 26. svibnja 1965.

Geslo zajednice, Pro eis, uzeto je iz Ivanova evanđelja: "I za njih posvećujem samog sebe" (Iv 17,19), a početna slova imena zajednice označavaju njihov program:

Oratio (molitva): pored klasičnog brevijara, izuzevši matutin, ružarija i usmenih molitava, imaju dva sata dnevno mislene molitve.
Amor (ljubav): potpuno predanje sebe same u samostanu. Posebna ljubav prema Mariji i prema svećenicima.
Submissio (podložnost): život savršenog posluha, potpuno napuštanje vlastite volje, vježbanje u salezijanskoj poniznosti, krjeposti koja karakterizira Oazu.
Immolatio (žrtvovanje): dan za danom žrtvovati vlastiti život za svećenike.
Silentium (mûk): tišinu treba održavati cijeli dan osim za vrijeme rekreacije.

Osim poslušnosti, čistoće i siromaštva sestre imaju i dodatni, vokacionistički zavjet. Svoj život u papinskoj klauzuri prikazuju za posvećenje svećenika i redovnika te mole od Gospodina brojna i sveta zvanja. Nadahnjuju se na duhovnosti sv. Franje Saleškog, a bitan je element njihova identiteta vjernost klasičnoj svetoj misi koje se nikada nisu ni odrekle. Zaštitnici su Bezgrješna, sv. Josip, dvanaest apostola i sv. Franjo Saleški. Dan u samostanu počinje u 5.30, a završava u 21.30. Sestara ima iz Meksika, Francuske, Sjeverne Amerike, Afrike, Argentine, Urugvaja, Čilea, Indije...

Od blagdana Preslavnog Imena Marijina, 29. lipnja 2007. Oaza je priznata kao redovnička zajednica papinskog prava i nalazi se pod nadležnošću Papinskog povjerenstva Ecclesia Dei. Zajednica nije morala ništa unaprijed potpisati, a utemeljitelj je u jednom pismu izjavio da se nisu promijenili u modernističkom ili progresističkom smjeru, nego da visoko drže barjak Tradicije.

Iako zajednica nije imućna, nadbiskup Lefebvre ih je potaknuo da počnu s izgradnjom crkve: "Morate sagraditi crkvu. Počnite s postavom prvog kamena. Vidjet ćete kako se Bog sâm brine za ostalo." Danas im je drago što imaju "veliku i lijepu crkvu". U tijeku su pripreme za novi samostan koji bi trebao imati četiri do pet hektara obradive zemlje, a da zaista bude oaza mora biti udaljen barem šest do osam kilometara od najbližega naselja.

O. Petar od Bezgrješne pokrenuo je i osnutak muške grane kongregacije s istom svrhom, uz nužne prilagodbe. Zajednica u nastanku sastojat će se od svećenika i od braće. Apostolat će im se sastojati u promicanju euharistijskoga kulta (dnevnog i noćnog klanjanja), širenju marijanske pobožnosti, dušobrižništvu bolesnika, držanju kateheza, organiziranju procesija, duhovnom vodstvu duša, održavanju duhovnih vježba i pučkih misija. Kongregacija neće preuzimati župe, vodstvo skautskih skupina, upravljanje kolegijima i sl.

Oazi pripadaju također svjetovnjaci i drugi svećenici ili redovnici koji su se upisali kao pomoćnici zajednice, i preuzimaju obvezu moliti svakog četvrtka jednu molitvu za svećenike, a svakog prvog četvrtka na tu nakanu prikazati sv. pričest i širiti tu duhovnost.

Na koncu upućujem na kanal koludrica na Youtubeu, a na Gloria.tv-u se nalazi intervju s utemeljiteljem.

Sastavljeno prema: Oasis de Jesús Sacerdote, CREER EN MÉXICO, kreuz.net, UNA VOCE CORDOBA
Slike: Vultus Christi, Divinas Vocaciones Religiosas, Acción Litúrgica