srijeda, rujna 24, 2014

REDEMPTRIX CAPTIVORVM

Deus, qui per gloriosissimam Filii tui Matrem, ad liberandos Christi fideles a potestate paganorum, nova Ecclesiam tuam prole amplificare dignatus es: præsta, quæsumus; ut, quam pie veneramur tanti operis institutricem, ejus pariter meritis et intercessione, a peccatis omnibus et captivitate dæmonis liberemur. Per eundem Dominum nostrum.


Bože, iže črěz prěslavnuju Mater Sina svojego, izbaviti hotej věrniki Hrstovi ot vlasti poganskije, novim isčedjem Crkav svoju umnožiti izvolěl jesi: podaj, molim te; da, juže blagočastno počitajem nastavnicu tolikago děla, toje utežanji i hodatajstvom takođe ot vsěh grěh i ot dijavolskago plěna izbavim se. Těmđe Gospodem.


Papa Inocent XII. proširio je 1696. blagdan Gospe od Otkupljenja Robova ili od Milosrđa na cijelu Crkvu. Gospa pod tim naslovom glavna je zaštitnica Reda mercedaraca, nakon trinitaraca drugog reda u Crkvi nastalog za otkup kršćanskih robova iz saracenske vlasti. Potaknut ukazanjem Blažene Djevice Marije, osnovao ga je sv. Petar Nolasco 1218. u Barceloni. Za razliku od Reda Presvetog Trojstva koji je nastao kao klerički red, mercedarci su u početku bili laički, viteški red (Nebeski i kraljevski viteški red Naše Gospe od Milosrđa). Kad je otvoren grob sv. Petra Nolasca, bio je odjeven u oklop s mačem. Posebnost mercedaraca je četvrti zavjet- zavjet krvi tj. morali su biti spremni zamijeniti svoj život kao taoci za život kršćanskog roba ukoliko mu je prijetio otpad od vjere. 

Kad je red u XIV. st. postao kleričkim, neki su redovnici prešli u Red Gospe od Montese, a treći su nastavili djelovati u samostalnima mercedarskim viteškim komendama koje su se nalazile na Sredozemlju. Takvo je stanje trajalo do 2002. kad su mercedarski meštar vitezova i general redovnika potpisali ujedinjenje. 


Treba napomenuti da je klasična sveta misa postala jedno od obilježja vitezova njemačkog jezika, što je vidljivo s fotografija i tekstova na njihovoj stranici i blogu.

U Litanijama Gospi od Milosrđa koje možete ovdje poslušati u pučkoj pjevanoj izvedbi, vjernici na zazive odgovaraju s moli za nas. U starim knjigama mercedaraca u litanijama kojima se od Gospe od Milosrđa, odnosno od Otkupljenja Robova, traži zagovor za zarobljenike kao i za redovnike koji su išli u njihov otkup, na zazive se odgovaralo s moli za robove, odnosno moli za njih. Takve se litanije nalaze na stranici Povijesnoga instituta Mercedarskog reda u knjizi J. Latomyja  pod naslovom:

LITANIÆ 
PRO MISSIONE 
REDEMPTORVM
ad terrã Sarracenorum,
vt Captiuos Chriſtianos
redimant

In laudem Virginis Mariæ
redemptricis, & matris
Redemptoris noſtri

Litanije su vrlo opsežne, kao da su predvidjele svaku opasnost u kojoj se mogu naći kršćanski robovi pod muslimanskom vlašću. Ne moli se samo za njihovo zdravlje i sretan povratak, nego se misli posebno na opasnost od otpada od vjere.  Za otkupljivače mercedarce se moli da u poslovima sa Saracenima mogu imati golubinju bezazlenost spojenu sa zmijskom mudrošću, kako bi umaknuli njihovim zamkama. Primjerice:

"[...]

A ſeductione Mahumetana, libera eos Domina.
A blaſphemijs, & opprobrijs Chriſtiani nominis, libera eos Domina.
A fidei naufragio, libera eos Domina.

[...]

Vt Fratres noſtros redemptores in mari nauigantes, contra piratarum infeſtationem defendere digneris, Te rogamus audi nos.
Vt fratres noſtros Redemptores à naufragio, & tempeſtate incolumes ad portum optatum perducere digneris, Te rogamus audi nos.
Vt fratres noſtros Redemptores à Sarracenis impoſtoribus, & corum verſutijs protegere, & liberare digneris, Te rogamus audi nos.
Vt in rebus gerendis cum Sarracenis columbinam ſimplicitatẽ cum ſerpentina prudentia eis largiri digneris, Te rogamus audi nos.

[...]

Vt mœtis filijs ſuos genitores, & vxoribus ſuos maritos in Captuitate detentos reſtituere digneris, Te rogamus audi nos.
Vt ad Matris Eccleſiæ viſibilem gubernationem & Monarchiam Chriſtianos Captiuos reuocare digneris, Te rogamus audi nos.

[...]

Vt omnes Mahumetanos, & Hæreticos Eccleſiæ ſanctæ inimicos humiliare digneris, Te rogamus audi nos.
Vt Reges & Principes Chriſtianos ad bellum contra Turcas excitare digneris, Te rogamus audi nos.

[...]"


Preveo sam kraće litanije, te koje pjevaju na videu, a nalaze se i na stranici Mercedarskog nadgremija i u gotovo istom obliku na blogu mercedarca fra Ettorea pod nazivom Litanije za robove.

Litanije Gospe od Milosrđa

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

[Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se.
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,]

Sveta Marijo, moli za nas [moli za robove]
Djevice bezgrješna,
Djevice prečista,
Bedeme vjere,
Posrednice milostî,
Obrano potlačenih,
Utvrdo slabih,
Odvjetnice grješnika,
Majko Otkupiteljeva,
Majko roda ljudskoga,
Majko kršćana,
Majko sužanja,
Majko zaufanih,
Majko milosrđa,
Vrata raja,
Učiteljice istine,
Pomoći potrebitih,
Odmore umornih,
Utočište siromašnih,
Zdravlje bolesnih,
Tješiteljice žalosnih,
Zaštito napuštenih,
Zvijezdo pomoraca,
Svjetioniče u tamnoj noći,
Pobjedo vojujućih,
Voditeljice na putu iseljenika,
Majko nade,

Od svakog zla, oslobodi nas Marijo [oslobodi nas Majko naša]
Od svakoga grijeha,
Od ponižavajućeg robovanja,
Od ugnjetavanja silnikâ,
Od gladi i žeđi,
Od hladnoće i nagosti,
Od zatvora i progonstva,
Od samoće i napuštenosti,
Od nasilja tiranâ,
Od mučenja okrutnih ljudi,
Od smrti u nepravdi,
Od laži i izdaje,
Od zavođenja i obmane,
Od otpada od vjere,
Od brodoloma nade,
Od mržnje i osvete,
Od sljepoće razuma,
Od zavodljivosti zla,
Majko Mercedarska i od Milosrđa, molimo te čuj nas.
Majko od Milosrđa i od Otkupljenja, molimo te čuj nas.

[Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine.
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine.
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.]

℣. Moli za nas sveta Marijo od Milosrđa.
℞. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se.

Gospodine Bože koji si pridružio Mariju, našu majku, otkupiteljskom djelu svojega Sina, udijeli svojoj djeci koja trpe poradi Tvojega imena duha strpljivosti i milosrđa, kako bi se uvijek pokazali kao vjerni svjedoci Tvojih obećanja. Po Kristu našem Gospodinu. Amen.

Bože, koji si se udostojio proširiti svoju Crkvu po slavnoj Majci Sina svoga novim potomstvom za oslobođenje kršćana iz poganske vlasti, daj, molimo, da se po zaslugama i zagovoru one koju pobožno slavimo kao utemeljiteljicu takva djela izbavimo od svih grijeha i od đavolskog ropstva. Po Gospodinu.

Izvor: gremiodellamercede.eu, E. Ricci
Slike: Facebook/Mercedarian, 800mercedSalve Regina-Mercedarierblog, WIKIMEDIA COMMONS, Facebook/Merced2018

nedjelja, rujna 21, 2014

Iz Češke

Na stranici cistercitskog samostana Majke Božje Vyšebrodske početkom kolovoza je najavljena svečana pontifikalna misa u tradicionalnom obliku rimskog obreda povodom 100. obljetnice smrti sv. Pija X. Služio ju je 9. kolovoza 2014. opat Josip iz mariawaldske opatije cistercita strožijega opsluživanja. 


Na stranici Was-tuat-si.at nalaze se fotografije tog događaja. Video Literátskog bratrstva koje je pjevalo Misu pape Marcela može se pogledati na Youtubeu. Isječci sa svečanosti koja je trajala oko tri sata počinju oblačenjem opata u misno ruho, a završavaju blagoslovom kipa Bezgrješne u klaustru samostana i spomenutim zborom.


Samostani iz Mariawalda i Vyššeg Broda jedini su cistercitski samostani koji su se vratili klasičnom obredu prema cistercitskom ususu.

Slike: screenshot Youtube/Literátské bratrstvo

subota, rujna 20, 2014

Na Karlovo

Možda će sljedeća najava biti korisna kojem putniku: na blagdan Preslavnog Imena Marijina članovi udruge Una voce Austria dijelili su letke s pozivom na tradicionalnu svečanu pontifikalnu misu s Njegovom Uzoritosti R. kard. Burkeom, prefektom Vrhovnog sudišta Apostolske signature. Događaj je najavljen i na njihovoj službenoj stranici.


Sveta misa će se služiti na blagdan svetog Karla Boromejskog u istoimenoj crkvi u bečkom IV. kotaru, 4. studenog 2014. u 18 sati. Ulazak i oblačenje kardinala počinje u 17.30. Za glazbu će se pobrinuti Cappella Borromea.


O crkvi se brine jedan malo poznati red redokanonika koji i inače u svojoj crkvi ugošćuje svete mise koje u Beču organizira Una voce, iako sami ne spadaju među one koji promiču tradicionalnu misu. Viteški red križara s crvenom zvijezdom razvio se iz bratovštine koju je 1233. u Pragu osnovala sveta Janja Praška. Papa Grgur IX. priznao ga je 1237. Brzo su se proširili dalje u Moravsku, Šlesku, Poljsku i Ugarsku. Za vrijeme kralja Karla IV. (za Čehe, Prvog) imali su 60 bolnica, kuća i župa u Češkoj i Ugarskoj.


Dvije najvažnije rezidencije Viteškog reda križara s crvenom zvijezdom nalaze se u Pragu (matica) i u Karlovoj crkvi u Beču. Naziv s crvenom zvijezdom nije im, naravno, pomogao u vrijeme komunizma. Dana 13. travnja 1950. u tadašnjoj su Čehoslovačkoj komunisti ukinuli sve samostane. Jedina komenda Reda koja je preživjela bila je upravo ona pri spomenutoj bečkoj crkvi. Odigrala je značajnu ulogu pomažući tisućama čeških i slovačkih izbjeglica pred crvenom strahovladom.


Sveta Janja Praška kanonizirana je 12. studenog 1989. (video), nekoliko dana prije Baršunaste revolucije, a svi češki i moravski hodočasnici u Rim nosili su križarski znak- križ i šesterokraku zvijezdu. Kanonizacija je shvaćena kao početak bolje ere zbog stare izreke da će u Češkoj nastati mir i boljitak kad Janja bude proglašena svetom. Veliki meštar je nakon kanonizacije sa sedmero stare braće počeo s povratkom i novim početkom Reda u Češkoj. Godine 1991. imali su 13 članova (6 svećenika, 5 klerika i 2 novaka), a 2004. godine 21 člana (16 svećenika, 4 klerika i 1 novaka). Zaštitnici su im sv. Janja Praška i sv. Augustin, zatim sv. Ivan Nepomuk i ostali zaštitnici Češke.

Slike: letak UV Austria, splendor, Habity zakonów męskich na świecie, WIKIMEDIA COMMONS

petak, rujna 19, 2014

Prophetissa Teutonica

O velikoj benediktinki, mistikinji, književnici i glazbenici, svetoj Hildegardi iz Bingena koja se bavila i medicinom, botanikom, geologijom, jezikom...  na internetu ima obilje podataka, no ove litanije su prava rijetkost čak i na njemačkim internetskim stranicama. Spomendan joj je bio prekjučer, 17. listopada. Papa Benedikt XVI. proglasio ju je svetom 10. svibnja 2012. (bila je to ekvipolentna kanonizacija- lat., njem.), a crkvenom naučiteljicom 7. listopada 2012. Moći joj se nalaze u župnoj crkvi u Eibingenu, blizu koje je današnja opatija benediktinskih koludrica koja nosi ime svete Hildegarde.

Na stranici Limburške biskupije možete pročitati o izložbi u opatiji Sv. Hildegarde o svetičinu životu koja sažima svu širinu njezine karizme. Pomoćni je biskup rekao da izložba omogućuje otkrivanje originalnosti i mnogostrukosti Hildegardine nadarenosti. Deset od petnaest plakata posvećeno je njezinim raznim djelatnostima i zadaćama. Opatica Klemencija zaželjela je da izložba koja će se moći pogledati sve do Božića, bude putokaz posjetiteljima i hodočasnicima: "Putokaz k dubljem razumijevanju sv. Hildegarde i njezina djela, no prvenstveno putokaz prema Bogu, prema ljepoti naše vjere i životu ispunjenom smislom"  (bistumlimburg.de). Pojedine plakate možete pogledati na stranici opatije.

Litanije sv. Hildegarde Bingenske

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, moli za nas

Sveta Hildegardo,
Bogu posvećena djevice,
Ogledalo divote Božje,
Svjetiljko Crkve,
Navjestiteljice Božje riječi i djela,
Harfo Božja,
Učiteljice savršenosti,
Bojovnice za istinu i pravdu,
Svijetleća zvijezdo u smutnjama vremena,
Savjetnice u teškoćama,
Zaštitnice slabih,
Pomoćnice bolesnih,

Sveta Hildegardo, ispunjena proročkim duhom,
Sveta Hildegardo, ponizna u izabranju Božjem,
Sveta Hildegardo, ražarena ljubavlju prema Bogu i ljudima,
Sveta Hildegardo, postojana u ljubavi prema Crkvi,
Sveta Hildegardo, obdarena snagom ozdravljanja,
Sveta Hildegardo, u slabosti po Božjoj snazi jaka,

Da puteve Božje upoznamo i njima idemo, pomozi nam sv. Hildegardo
Da bolje prepoznamo Duha Božjega u djelu Božjem,
Da Boga u svemu i iznad svega ljubimo,
Da uvijek slijedimo Božji poziv,
Da dopustimo da nas vodi njegova riječ i primjer,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.

Moli za nas sveta Hildegardo.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.


Pomolimo se.
Bože, uresio si svetu Hildegardu nebeskim darovima. Molimo Te; udijeli nam da ustrajno slijedeći njezine stope i nauk budemo dostojni iz tmine ovoga svijeta prijeći u Tvoje divno svjetlo. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Izvor: Nadopatija sv. Martina iz Beurona preko heilig-blut.com
Slike: sacerdos viennensis, WIKIMEDIA COMMONS

četvrtak, rujna 18, 2014

Pustošenje

Franjevke Bezgrješne znale su se i ranije oduprijeti nepravednim podvalama, tako su i na dekret prefekta Kongregacije za redovnike kojom im postavlja vizitatoricu s pravima komesarke, smjesta reagirale apelom na Vrhovno sudište Apostolske signature protiv proizvoljnog pridavanja ovlasti. Signatura kojoj je prefekt još uvijek kard. Burke, priznala je sestrama da imaju pravo i ograničila je ovlast vizitatorice ad inquirendum et referendum. (RORATE CÆLI)

Sestra Fernanda je kao vizitatorica pohodila aktivne franjevke Bezgrješne, a od Kongregacije za redovnike je zatražila da joj pošalje još dvije pomoćnice za kontemplativke. Dobila je dvije opatice klarisa:  D. Tiberio i C. Mondonico iz Protosamostana u Asizu i samostana Trojstva u Gubbiju. One su provele oko tjedan dana u dva samostana iz Alassija i Citte di Castello, "studiozno ispitujući sve sestre". Nisu krile svoje neodobravanje glede tradicionalne mise.


I što je bio njihov zaključak? "Vizitatorice su rekle redovnicama da se kod njih previše moli, da je previše pokore te da su kontemplativke 'previše zatvorene', što god to značilo za kontemplativne redovnice. Rekle su im da žurno trebaju program 'preodgoja' prema kriterijima II. vatikanskog". (RORATE CÆLI)

Nastavlja se, pak, zatvaranje njihovih muških samostana. Apostolski povjerenik je odlučio zatvoriti samostan Sv. Paškala u Beneventu, udaljen samo 40 km od matične kuće u Frigentu. Odluka je bremenita simbolikom jer je upravo u Beneventu nadbiskup C. Minchiatti, 22. lipnja 1990. potpisao dekret o uspostavi toga reda u svojoj biskupiji, a dan nakon toga zavjete je položilo trideset fratara.

Dušobrižništvo se u tom samostanu "odvijalo prema novom, a od stupanja na snagu motuproprija 'Summorum Pontificum', paralelno i prema tradicionalnom obredu. Osim dnevne klasične svete mise održavalo se i svakodnevno euharistijsko klanjanje. 

Nazočnost franjevaca Bezgrješne i njihova pastoralna skrb bila je to dragocjenija što u Beneventanskoj nadbiskupiji nijedan drugi redovnički ili dijecezanski svećenik nije celebrirao svetu misu prema drevnom obredu.

Tamošnji su vjernici zbog komesarske uprave ostali posve bez tradicionalnog obreda jer je franjevcima Bezgrješne zabranjena njegova celebracija, a sada su ostali i bez toga reda koji tamo ima svoj kanonski početak.


Jedna vjernica iz dotične dijeceze piše o tomu u pismu za blog Messainlatino.it i pita: 'sastoji li se reforma kojom se komesar šepirio da vraća taj red 'izvornom' duhu, u tomu da se zatvaraju marijanske kuće i da se tako lišava vjernike jedne nužne prisutnosti za 'salus animarum'- danas više nego ikada zbog širom rasprostranjene doktrinarne zbrke u dijecezi?'" (katholisches.info, messainlatino.it)

Situacija u kojoj se fratri nalaze zaista je potresna. Nakon početka komesarijata, mnogi su njihovi svećenici zatražili izlazak iz svoje kongregacije i potražili utočište kod biskupâ koji su ih bili spremni inkardinirati u svojim biskupijama. No, prema Tosattiju tomu bi mogao doći kraj jer je Papa prema jednoj indiskreciji zatražio popis takvih biskupa. Teško da će se sad koji odlučiti prihvatiti franjevce Bezgrješne znajući da će tako dospjeti na Franjinu crnu listu. Fratri su zaista u klopci.

Slike: ORBIS CATHOLICVS (1, 2)