srijeda, kolovoza 07, 2013

Svetac Providnosti

Nadbiskupija Buenos Aires ima svetište u kojem se svakog sedmog u mjesecu okupi oko 25 000 ljudi, a svake godine na današnji dan slijeva se puno veće mnoštvo hodočasnika da traži zagovor sveca mira, kruha i rada- svetog Kajetana, utemeljitelja teatinaca. Ovogodišnjeg blagdana red će održavati 1200 redara i 800 skauta, neki vjernici danima prije kampiraju pred ulazom u crkvu kako bi prvi ušli kad se u ponoć otvore vrata svetišta. Mnogi će provesti šest do osam sati u redu strpljivo čekajući da uđu i pomole se pred svečevim likom. Svete mise se počinju služiti već u 4 ujutro. 


Blagdan je to koji tadašnji nadbiskup Buenos Airesa, kardinal Bergoglio, nije propuštao (1) , a i ove će godine vjernici oko 23 sata 6. kolovoza čuti obraćanje,sada pape Franje, preko velikih zaslona postavljenih oko crkve. Njegove propovijedi iz prethodnih godina dostupne su ovdje

Sveti Kajetan spada među velike ličnosti katoličke obnove XVI. stoljeća. Više o njemu možete doznati na sveci.net, a ja ću dodati samo neke pojedinosti. Kajetana je majka ubrzo nakon rođenja posvetila Presvetoj Djevici, i on je ostao vjeran toj posveti, tako da je od djetinjstva u njemu sjala čudesna nevinost zbog koje su ga svi nazivali svecem. Godine 1524. utemeljio je prvi red regularnih klerika. Ugledali su se na apostolski način života, a stekli su i velike zasluge u borbi protiv protestantizma. Regularni klerici teatinci odrekli su se svake brige za zemaljsko posjedovanje. Nisu imali redovite prihode, čak nisu ni prosili, nego su, oslanjajući se na Providnost, živjeli od milostinje koju bi im sami vjernici donijeli. Zato je u Rimu postojala izreka- svet kao teatinac. Svetac je primio jednu posebnu milost; u Božićnoj je noći iz ruku Presvete Djevice kao nagradu za svoje krjeposti primio u naručje Malog Isusa u Bazilici sv. Marije Velike. Piše da se zbog primjera sv. Jeronima, velikog ljubitelja jaslica koje se tu čuvaju, odvažio približiti jaslicama. I tu je iz ruku svoje zaštitnice primio našim tijelom zaodjevenu Riječ. Moje je srce jako tvrdo kad se u tom trenutku nije prekinulo i rastopilo (2).

Sv. Kajetan se istaknuo i tjelesnim djelima milosrđa. Osnovao je u Veneciji bolnicu za neizlječive, ustanovu Monte di Pietà iz koje se kasnije razvila Napuljska banka. Tu su siromašni mogli posuditi novac i izbjeći lihvare. Zbog svega toga svetac je ostao zapamćen kao svećenik i svetac Providnosti kojemu se posebno obraćaju nezaposleni i siromašni. Tako je u Argentini broj hodočasnika u svetište u Buenos Airesu (Liniers), termometar nezaposlenosti i siromaštva u zemlji.

Dan svetog Kajetana slavi se, naravno i drugdje po svijetu pa je npr. suzaštitnik Napulja, zaštitnik Ħamruna na Malti (3, 4), više redovničkih zajednica... Neki tragovi štovanja sv. Kajetana postoje čak i u Hrvatskoj (5, 6), i tu se onda moramo se sjetiti Riječanina Kajetana Vičića, teatinca i auktora najvećega umjetničkog epa u hrvatskoj književnosti na latinskom jeziku- Jesejide (lat. Jesseis). Taj ep o životu Presvete Djevice Marije ima 13531 heksametar u dvanaest pjevanja, što ga čini i jednim od najvećih novovjekovnih epova. Napisao je također ep o životu sv. Kajetana,  Tieneida (lat. Thieneis) u oko 5000 heksametara.  O ocu Kajetanu Vičiću i njegovu djelu možete čitati na stranici Matice Hrvatske. Kao prilog širenju štovanja sv. Kajetana prenosim ovih nekoliko molitava:



Sveti Kajetan iz Thiene
Grad Segni
o četvrtoj stoljetnici njegove smrti
1547.   7. kolovoza    1947.

Krunica na čast sv. Kajetana da se dobije pomoć božanske Providnosti

Bože u pomoć mi priteci.
Gospodine pohiti da mi pomogneš.
Slava Ocu

I. O slavni patrijarše, sveti Kajetane, koji si još kao dijete sve svoje pouzdanje stavio u Boga, a ne u svoje snage i pomoć stvorenja, i koji sve od Njega možeš isprositi: moli za mene i zadobij mi s darom žive i iskrene vjere pomoć božanske Providnosti.
4 Slava Ocu

II. O slavni patrijarše, sveti Kajetane, koji si se velikodušno odrekao počasti, lagodnosti i svih zemaljskih dobara da bi mogao savršeno služiti Gospodinu, i koji sve od Njega možeš isprositi, moli za mene i zadobij mi s darom nenavezanosti na zemaljska dobra pomoć božanske Providnosti.
4 Slava Ocu

III. O slavni patrijarše, sveti Kajetane, koji si iznad svega ljubio Gospodina, a bližnjega svoga kao sebe sama, i koji si uživao zadivljujuću bliskost Njegove božanske ljubavi, te možeš sve od Njega isprositi, moli za mene i zadobij mi sa svetom ljubavlju prema Bogu, pomoć božanske Providnosti.
4 Slava Ocu

IV. O slavni patrijarše, sveti Kajetane, koji si slavu Gospodnju i dobro duša pretpostavio svakom svom probitku i interesu, toliko si Mu omilio te sve možeš od Njega isprositi, moli za mene i zadobij mi s darom svoje revnosti pomoć božanske Providnosti.
4 Slava Ocu

V. O slavni patrijarše, sveti Kajetane, koji si kao nagradu za svoj vjerni odgovor na darove i tolike povlastice kojima te obdario Gospodin, postao neprestani čudotvorac i posebni djelitelj milosti nebeskih, moli za mene i zadobij mi s milošću svete ustrajnosti u dobru, pomoć božanske Providnosti.
4 Slava Ocu

VI. O slavni patrijarše, sveti Kajetane, koji si zadivljujuće velikodušno i hrabro proveo svoj život u službi Boga i Njegove Crkve, te zaslužio nagradu i krunu u nebu gdje si blagi odvjetnik i moćni posrednik svojim štovateljima, moli za mene i zadobij mi, sa svim drugim potrebnim milostima, pomoć božanske Providnosti. Amen.
3 Slava Ocu

℣. Moli za nas sveti oče Kajetane.
℞. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se.

Svemogući vječni Bože učinio si da blaženi Kajetan ispovjedatelj, koji se divno pouzdavao u Tvoju Providnost, prezire zemaljska dobra i obiluje nebeskim darovima; podaj da mi koji častimo njegov spomen osjećamo pomoć iste nebeske Providnosti i težimo neprestano vječnim dobrima. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.



MOLITVA

Preslavni sveti Kajetane, koji si sjedinjujući s najgorljivijom ljubavlju prema Bogu preveliko milosrđe prema bližnjemu, potrošio sav svoj život priskrbljujući drugima vremenito i vječno dobro, te postavši dragovoljno svima sve, postao si oslonac siromašnima, potpora slabima, voditelj nevoljnima, zdravlje bolesnima, tješitelj na smrtnom času, zaštitnik umirućih, zagovornik i posrednik svih pred prijestoljem slave gdje živiš u blaženstvu; svrni blag svoje milostive oči i na mene, svoga nedostojnog, no iskrenog štovatelja, koji sam prisiljen na život u ovoj bijednoj dolini boli i suza toliko potrebit tvoje zaštite. Priteci mi u pomoć, o veliki sveče, u svim mojim potrebama, bilo duhovnim bilo vremenitima, zadobij mi sa zdravljem duše i ono tijela, brani me od neprijatelja moga vječnog spasenja i oslobodi me od grijeha i od svakog drugog zla, tako da ustrajući u dobru sve do kraja moga zemaljskog puta, mognem zadobiti od Boga dragocjenu milost dobre smrti, a nakon nje vječnu slavu u nebu. Amen.

Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu

Sve na hvalu i slava budi
Isusu, sv. Kajetanu i Mariji

(S crkvenim dopuštenjem)

TIP S. GAETANO-MORLUPO (ROMA)

Litanije sv. Kajetana

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se.
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, moli za nas

Slavni sveti Kajetane,
Svećeniče Providnosti,
Obnovitelju svetosti među svećenstvom,
Apostole razgoren božanskom ljubavlju,
Prvače kršćanskog milosrđa,
Osvajatelju duša za Boga,
Ljiljane čistoće,
Anđele mira,
Stupe Crkve,
Bukteći plamene milosrđa,
Vjerni i razboriti slugo,
Zaštitniče poniznih,
Čuvaru božanskih sakramenata,
Pokaznice Božanskog Djetešca,
Omiljeni sine Presvete Djevice,
Baštiniče Kraljevstva Božjega,
Prepobožni i produhovljeni svećeniče,
Zagovorniče siromaha,
Zaštitniče siromašnih,
Pomoći potrebitih,
Nado napuštenih,
Zaštitniče nesretnih,
Zagovorniče onima koji te zazivaju,
Primjere kršćanske krjeposti,
Svećeniče po Srcu Božjem,
Naš zaštitniče i zagovorniče.

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

℣. Moli za nas sveti Kajetane.
℞. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se. Bože koji si blaženom Kajetanu ispovjedatelju svojemu dao da nasljeduje apostolski oblik života; podaj nam po njegovu zagovoru i primjeru da se vazda u Tebe uzdamo i čeznemo samo za nebeskim dobrima. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Izvor i slike: St. Cajetan's Corner

Većina i manjina

Razgovor s glasnogovornikom franjevaca Bezgrješne, o. A. Apollonijom, o zadnjim zbivanjima povezanim s tom redovničkom zajednicom.

"Nastavlja se rasprava o imenovanju povjerenika za franjevce Bezgrješne i zahtjevu koji uporabu starog misala podvrgava višem odobrenju. Internetske stranice i tradicijski blogovi oštro kritiziraju mjere. Sveta Stolica je preko vatikanskog glasnogovornika, o. F. Lombardija, pojasnila da odluka nikako ne niječe motuproprij Benedikta XVI., nego da je isključivo povezana s napetostima koje postoje unutar ove redovničke ustanove. Vatican Insider zamolio je generalnog prokuratora franjevaca Bezgrješne, o. A. Apollonija, da odgovori na neka pitanja o razlozima postavljanja povjerenika.

- Zašto je Vatikan odlučio poslati apostolskog pohoditelja vašoj ustanovi?

Zato jer je to tražila manja skupina fratara koji se ne slažu sa stilom upravljanja oca utemeljitelja i generalnog poglavara, te njegovom voljom da promiče 'vetus ordo' unutar ustanove uz 'novus ordo', u skladu s motuproprijem 'Summorum Pontificum' i naputkom 'Universae Ecclesiae'.

- U kojoj je mjeri pitanje uporabe starog misala utjecalo na odluku o slanju apostolskog vizitatora?

Imalo je veliki utjecaj jer je spomenuta skupina subraće optužila oca utemeljitelja da je nametnuo 'vetus ordo' cijeloj ustanovi. Optužba je apsolutno neistinita, no povjerovalo joj se, a naši pokušaji da dokažemo njenu lažnost bili su uzaludni. Ta se lažna optužba proširila poput naftne mrlje jer su je toliko puta ponovile razne novine i informativne agencije, s velikom štetom dobrom glasu našeg oca utemeljitelja i ustanove.

- Tradicijski blogovi i internetske stranice reagirali su na ovu vijest o postavljanju povjerenika i na odluku da uporabi starog misala mora prethoditi zahtjev za odobrenjem, kao na 'poricanje' motuproprija Benedikta XVI. Dijelite li takvo tumačenje? Kako tumačite odluku u tom pogledu?

Otac Lombardi je dobro pojasnio da odluke glede naše ustanove ne poriču motuproprij. No, još čekamo autentičnu interpretaciju liturgijskih odredaba Svete Stolice glede našeg instituta. Zapravo, nije jasno, primjerice, tko su 'kompetentni auktoriteti' koji daju spomenuta odobrenja: povjerenik, Kongregacija za redovnike, Papinsko povjerenstvo 'Ecclesia Dei', mjesni ordinarij, jedan od njih ili svi?

Nadamo se da je to privremena stegovna odredba i da ćemo uskoro dobiti odobrenje da celebriramo i prema starom redu, kako smo uvijek činili; bez trenutačnih ograničenja koje nas- osim ako nema boljeg razloga- lišavaju univerzalnog prava koje nam daju motuproprij 'Summorum Pontificum' i naputak 'Universae Ecclesiae'.

- Jesu li neki članovi Vaše ustanove imali kakvu ulogu u širenju ovog tumačenja?

Ne.

- Kad ste zatražili pojašnjenja glede nekih naših članaka, uvijek ste naglašavali da niste koristili jedino stari misal i da su sve odluke donesene imajući na umu odredbe motuproprija. Je li istina da je prije apostolske vizitacije Povjerenstvo 'Ecclesia Dei' pozvalo franjevačku braću Bezgrješne na razboritost u načinu proširenja uporabe starog misala?

Da, nastojali smo raditi s najvećom razboritošću i diskrecijom, s obzirom na naše partikularno pravo koje daje Generalnom kapitulu na zasjedanju 'vrhovni auktoritet u ustanovi' (Konstitucije, § 81). Zadnji Generalni kapitul održan 2008. odredio je da Generalno vijeće (tj. o. Stefano M. Manelli i njegovih pet savjetnika) napravi protokol glede uvođenja 'vetus orda' u naše zajednice. To je učinjeno u obliku pisma poslanog 21. studenog 2011. Papinsko povjerenstvo 'Ecclesia Dei' pažljivo je prosudilo to pismo u skladu s namisli Svetog Oca Benedikta XVI., no ta službena prosudba nije uopće uzeta u obzir tijekom razvijanja našeg slučaja. To se čini neobjašnjivim i jako žalosti. Povjeravamo naš slučaj Nebeskoj Odvjetnici, Kraljici Serafskoga reda."

Izvor: Vatican Insider
Slika: Messainlatino.it

ponedjeljak, kolovoza 05, 2013

Opovrgnuća

Pojavilo se mnoštvo raznih članaka, tumačenja, objašnjenja i nagađanja o situaciji u kojoj su se našli franjevci Bezgrješne. Sada su oni sami reagirali na razne nepreciznosti i netočnosti koje se o njima šire. Odgovorili su 3. kolovoza na redakcijski članak V. Insidera od 2. kolovoza, a odmah zatim i na Torniellijev članak koji se pojavio na istoj internetskoj stranici opovrgavajući tvrdnje da je dosadašnji generalni poglavar i utemeljitelj proširio klasičnu misu suprotno odredbama motuproprija Summorum Pontificum i zaobilazeći Generalni kapitul. Franjevci Bezgrješne upućuju na čl. 3 motuproprija koji ne govori o općem kapitulu, nego o višim poglavarima, a viši poglavar bio je o. Stefano. Kad je već riječ o Generalnom kapitulu, napominju da je on to pitanje 2008. delegirao Generalnom vijeću njihove ustanove. U više se članaka, pa i u ovom drugom na koji reagiraju, prošlogodišnje postavljanje apostolskog vizitatora pripisivalo osobno papi u miru. To je sada opovrgnuto. U svojoj reakciji pišu: Osim toga, isti Torniellijev članak pripisuje odluku o slanju apostolskog vizitatora Benediktu XVI. To je netočno: bila je to odluka Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života.

Sada slijedi prijevod njihove reakcije na spomenuti redakcijski članak V. Insidera. 



"Internetska stranica 'Vaticaninsider.lastampa.it' objavila je 2. kolovoza 2013. članak naslovljen, 'Lombardi: 'u latinskoj misi Papa ne proturječi Ratzingeru'. U potpisu stoji: 'Redakcija'.

Taj članak nakon riječi p. Lombardija koje su na istoj liniji koju smo mi već usvojili, sadržava klevetničke tvrdnje protiv našeg utemeljitelja, o. Stefana M. Manellija, tvrdnje za koje osjećamo dužnost da ih odbacimo. U rečenom članku nalaze se neke neistinite ili neprecizne tvrdnje koje želimo istaknuti.

1.) Glede povjereničke uprave našeg instituta franjevaca Bezgrješne, anonimni novinar piše (naše podebljanje): 

'Odluka pape Bergoglia- protiv koje su ustale neke tradicionalističke skupine, a koju su redovnici odmah prihvatili- motivirana je činjenicom da je utemeljitelj i generalni poglavar, o. S. Manelli, svim zajednicama franjevaca Bezgrješne nametnuo isključivu uporabu izvanrednog oblika liturgije, tj. drevnog obreda.'

Rečenica koju smo podebljali ne odgovara istini. 

Naša je dužnost odgovoriti, u skladu sa znanjem i savješću, da zapravo o. Stefano ne samo da nije nikada nametnuo svim zajednicama FI uporabu - još manje isključivu- starog obreda, nego nije ni htio da bude isključivi oblik. On sam je dao primjer celebrirajući posvuda jednim ili drugim misnim redom.

Treba znati da je prije, za vrijeme i nakon apostolske vizitacije (od srpnja 2012. do srpnja 2013.), kao i sada, isključivi ili prvenstveni 'usus' koji koristi većina zajednica FI, novi red (sv. misa i brevijar).

Otac S. Manelli u svojstvu generalnog ministra, zajedno sa svojim Generalnim vijećem legitimno je poduzeo djelo promicanja starog misnog reda u skladu s motuproprijem 'Summorum Pontificum' (2007.), u skladu s odlukama našeg Generalnog kapitula iz 2008. i u skladu s naputkom 'Universae Ecclesiae' (2011.). 

Pismom prot. 77/2011, datiranim 21. studenim 2011., naš je generalni ministar, u ime našeg Generalnog vijeća, u sve marijanske kuće FI poslao neke indikativne norme (neobvezujuće!) glede uporabe starog obreda i harmoniji između starog i novog misnog reda u našim zajednicama i u našem institutu.

Nakon toga pisma, različite su zajednice mirno nastavile preferirati stari ili novi obred. Dakle, nikakvog namentanja sa strane o. Manellija nije bilo.

Međutim, neki fratri su se usprotivili tom pismu. Zato smo se obratili Papinskom povjerenstvu 'Ecclesia Dei' koje je otpisom od 14. travnja 2012., prot. 39/2011L, utvrdilo sukladnost između spomenutoga pisma, prot. 77/2011, i 'namisli' Svetog Oca Benedikta XVI., izražena u spomenutom naputku 'Universae Ecclesiae', br 8a.

2.) Anonimni novinar 'Vatican Insidera' u istom članku još piše (naša podebljanja):

'Kao vlastiti obred (dakle isključivi) mogu ga usvojiti redovničke ustanove i monaške zajednice koje su ušle u zajedništvo s Rimom nakon što su sudjelovale u lefebvrističkom raskolu, i zato spadaju pod nadležnost Papinskog povjerenstva 'Ecclesia Dei'.

Odgovaramo. Zapravo je dobro precizirati da u duhu motuproprija 'Summorum Pontificum' (br. 3) i naputka 'Universae Ecclesiae' (br. 8a), 'vetus ordo' kao 'vlastiti' (isključivi ili neisključivi, dakle, barem 'prvenstveni') mogu usvojiti i redovničke zajednice koje ne ovise o Papinskom povjerenstvu 'Ecclesia Dei', i ne proizlaze iz lefebvrijanskog 'raskola'. U svakom slučaju, nakana našeg utemeljitelja nije nikada bila postići navedenu isključivu uporabu.


3.) Anonimni novinar piše također (naša podebljanja):

'Franjevci Bezgrješne nastali su, naprotiv, nakon Koncila. Jedno je istraživanje među subraćom pokazalo da većina njih želi celebrirati redoviti oblik.'

Odgovaramo. Činjenica da smo nastali nakon Koncila ne brani nama FI da prihvatimo ili privilegiramo 'vetus ordo'. Uostalom, motuproprij 'Summorum Pontificum' (objavljen nakon Koncila) obraća se također ustanovama posvećenog života (bez preciziranja datuma njihova nastanka); i također u broju 8a naputka 'Universae Ecclesiae', precizirano je da motuproprij 'Summorum Pontificum' za cilj prvenstveno ima 'ponuditi svim vjernicima rimsku liturgiju u starijem 'ususu', koja se smatra dragocjenim blagom koje treba sačuvati'. U tom 'svi vjernici', uključeni su očito i redovnici.

Ako se govoreći o 'većini' anonimni novinar referira na podatak citiran u članku A. Specialea od 30. srpnja 2013., 'Vaticano, commissariati i Francescani dell’Immacolata', dakle na: 'u jednoj anketi provedenoj za vrijeme apostolske vizitacije, velika većina članova reda nije se slagala s isključivom celebracijom drevnog obreda, 'posebno u župnom pastoralu u Italiji i u misijama'; želimo precizirati da ovaj podatak- ako je točan- ne svjedoči ništa drugo nego jedinstvo nakane među velikom većinom i našim utemeljiteljem o pitanju isključivosti.

U svakom slučaju, ako 'većina' braće [koliko znamo, nije bilo nikakvog istraživanja koje je obuhvatilo sve članove ustanove. Stoga, tvrdnje na bazi istraživanja o tomu što želi većina braće, potpuno su lišene temelja] preferira celebrirati prema novom redu (sv. misa i brevijar), to mogu nastaviti činiti bez problema, kao i do sada. Štoviše, sâm o. Manelli najviše celebrira 'novus ordo' (sv. misu i brevijar).

***
Ne dovodeći u pitanje našu poslušnost odredbama Svete Stolice, ipak ostaje naša dužnost da razjasnimo stvari kako bi se izbjegle: 1.) klevete na našeg utemeljitelj, 2.) prepreke za neometano odvijanje rada povjerenika.

Koristimo priliku da istaknemo, da jedini službeni glasnogovornik naše ustanove, osobito u ovom toliko osjetljivom slučaju, ostaje naš generalni prokurator, o. A. Apollonio."


PS
Intervju iz 2010. s o. Apolloniom možete pročitati ovdje.

nedjelja, kolovoza 04, 2013

Dođi, zaručnice Kristova

Blog Cordialiter je u dva navrata (1, 2) izvijestio o svečanostima u svetištu Gospe od Dobrog Savjeta u Frigentu o kojem se skrbe franjevci Bezgrješne. Jučer je o tome izvijestio i katholisches.info.

U četvrtak, 1. kolovoza 2013., redovničko odijelo obuklo je 12 djevojaka. Tradicionalnu svetu misu, što je do 11. kolovoza još moguće,  služio je suutemeljitelj ove kongregacije, o. Gabrijel Marija.


U petak, 2. kolovoza 2013., čak 16 mladih franjevki Bezgrješne položilo je privremene zavjete, a oko četrdeset drugih obnovilo svoje privremene zavjete. Klasičnu sv. misu je ponovo služio o. Gabrijel, a zavjete sestara primio je o. Stjepan Marija, utemeljitelj. Prošle godine sam izvijestio koliko se broj novih ulazaka povećao nakon što su prihvatili tradicionalnu misu.

Otac Stjepan nije spominjao najnoviju situaciju u kojoj se zajednica našla, nego se usredotočio na govor o posvećenom životu koji je nebeski život ako redovnica velikodušno odgovori na poziv, zauzimajući se ozbiljno za vlastito posvećenje.

Dok je dosadašnji poglavar sestrama na glavu stavljao vijence, kor sestara je pjevao Veni sponsa Christi, accipe coronam quam tibi Dominus preparavit in aeternum (Dođi, zaručnice Kristova, primi vijenac koji ti je zauvijek pripravio Gospodin).


Katholisches.info izvješćuje da se nazire kako će svećenici i zajednice ove kongregacije većim dijelom poslati pojedinačno molbe povjereniku da i dalje mogu nastaviti služiti sv. mise prema drevnom obredu. No, nejasno je može li im on sam to dopustiti ili treba stići dopuštenje s nekog višeg mjesta.

Poznato je da su se franjevci Bezgrješne ogradili od bilo kakve peticije koja bi mogla stvoriti dojam neposluha, međutim u akciji prikupljanja potpisa koju je pokrenuo R. de Mattei na stranici Corrispondenza Romana,  i kojom se traži da se ovoj vrijednoj kongregaciji dopusti neometan pristup klasičnoj misi, u ovih nekoliko dana prikupljeno je više od 2000 potpisa. Obrazac je dostupan na više jezika.

petak, kolovoza 02, 2013

(Ne)sigurnost

Utemeljitelj franjevaca Bezgrješne izrazio je zajedno sa svojom ustanovom poslušnost Svetom Ocu Franji glede njegove odluke da se ovoj redovničkoj zajednici na čelo postavi povjerenik. Redovnici su se također ogradili od inicijative kojom se prikupljaju potpisi protiv dekreta o kojem čitamo ovih dana. Od svih traže u ovom slučaju šutnju, poštovanje i molitvu. Odbacuju pokušaje da se događaji instrumentaliziraju kao napad na Papu i hijerarhiju.

Dvojbe i uznemirenost izazvani spomenutim dekretom nisu manji niti nakon izjave glasnogovornika Svete Stolice. Ovo je prvi put da se nekome ograničava tradicionalna misa nakon što joj je potpunu slobodu osigurao Benedikt XVI. Na franjevački blagdan Gospe od Anđela prenosim razmišljanje poznatog povjesničara R. de Matteija, objavljeno 30. srpnja i već prevedeno na više jezika.

"'Slučaj' franjevaca Bezgrješne predstavlja krajnje riskantnu epizodu koja naginje k tomu da unutar Crkve ima učinke koje možda nisu predvidjeli oni koji su taj čin napravili.

Kongregacija za ustanove posvećenog života (poznatija kao Kongregacija za redovnike) svojim je dekretom od 11. srpnja 2013.- potpisali su ga prefekt, J. kard. Braz de Aviz, i tajnik, nadbiskup J. Rodriguez Carballo OFM- lišila ovlasti vodstvo franjevaca Bezgrješne tako što je upravljanje predala 'apostolskom povjereniku', o. Fidenziju Volpiju.

Kako bi 'zacementirao' dekret, kard. Braz de Aviz si je osigurao odobrenje 'ex auditu' od pape Franje, što fratrima oduzima svaku mogućnost da se žale pred Apostolskom signaturom. Razlozi za ovu osudu, koja svoje podrijetlo ima u žalbi jedne grupe disidentske braće Kongregaciji za redovnike, ostaju misteriozni. Prema dekretu Kongregacije i pismu povjerenika ovim franjevcima od 22. srpnja, jedine optužbe su manjkav 'sentire cum Ecclesia' i pretjerana privrženost tradicionalnom rimskom obredu.

Zapravo se nalazimo pred očitom nepravdom koja je počinjena nad franjevcima Bezgrješne. Ova redovnička ustanova koju su utemeljili o. S. M. Manelli i o. G. M. Pellettieri, jedna je od najuspješnijih na koje Crkva može ukazati; kako po brojnosti zvanja i autentičnom duhovnom životu, tako po vjernosti pravovjerju i rimskim auktoritetima. U uvjetima liturgijske, teologijske i moralne anarhije, u kojima se nalazimo, franjevci Bezgrješne morali bi vrijediti za uzore redovničkog života. Papa često poziva na jednostavniji i ozbiljniji redovnički život.

Franjevci Bezgrješne ističu se upravo po svojoj strogoći i evanđeoskom siromaštvu u kojima od svoga utemeljenja žive svoju franjevačku karizmu. Umjesto svega toga, Kongregacija za redovnike u ime Pape miče vodstvo reda da ga preda manjini pobunjene, progresivne braće na koje će se osloniti novi povjerenik, da 'normalizira' ovaj red. Drugačije rečeno; da ga odvede u onu katastrofu koju je do sada izbjegao zahvaljujući svojoj vjernosti crkvenim zakonima i Učiteljstvu.

No, danas se zlo nagrađuje, a dobro kažnjava. Ne iznenađuje da isti kardinal koji željeznom šakom postupa protiv franjevaca Bezgrješne, s krivovjernim i raskolničkim američkim redovnicama prakticira razumijevanje i dijalog. Te redovnice propovijedaju i prakticiraju gender-ideologiju pa se zato s njima, naravno, mora njegovati dijalog. Franjevci Bezgrješne propovijedaju i prakticiraju čistoću i poslušnost pa zato prema njima ne smije biti razumijevanja. To je žalostan zaključak do kojeg neizbježno mora doći nepristran promatrač.

Jedna od optužaba je da su previše vezani uz tradicionalnu misu. Međutim, optužba je samo izgovor jer su franjevci Bezgrješne, naime, kako se to kaže, 'biritualni', što znači da celebriraju jednako novu i staru misu, kako im vrijedeći crkveni zakoni i dopuštaju. Pred takvom nepravednom zapovijedi neki se, kako si možemo zamisliti, neće odreći celebracije tradicionalne mise, i dobro će učinili odupirući se u toj točki, jer ne radi se o gesti pobune, nego posluha. Indulti i privilegiji u korist tradicionalnoj misi nisu ukinuti te imaju veću pravnu snagu od dekreta jedne kongregacije pa i intencija jednog pape, ukoliko se one ne izraze u jasnom pravnom aktu.

Čini se da kardinal Braz de Aviz ignorira postojanje motuproprija 'Summorum Pontificum' od 7. srpnja 2007., njegove provedbene smjernice instrukcije 'Universae Ecclesiae' od 30. travnja 2011. i Povjerenstva 'Ecclesia Dei' pridruženog Kongregaciji za nauk vjere, u čije nadležnosti zadire dekret.

Što je nakana najvišeg crkvenog auktoriteta? Ukloniti 'Ecclesiju Dei' i ukinuti motuproprij Benedikta XVI.? To treba otvoreno reći kako bi se povukle konzekvencije. Nije li tomu tako, čemu objaviti dekret koji nepotrebno provocira katolički svijet koji se poziva na Tradiciju Crkve? Taj se svijet nalazi u fazi velike ekspanzije, prvenstveno među mladeži, i to je možda glavni razlog za neprijateljstvo kojemu je izložen.

Konačno, dekret predstavlja zloporabu moći, ne samo prema franjevcima Bezgrješne i onima koje neprikladno nazivaju tradicionalistima, nego prema svakom katoliku. Naime, on predstavlja zabrinjavajući simptom gubitka pravne sigurnosti, koji se danas događa u Crkvi.

Crkva je vidljivo društvo u kojem vrijedi 'snaga prava i zakona' (Pio XII. u govoru 'Dans notre souhait', 15. srpnja 1950.). Pravo definira što je pravedno, a što nepravedno, kako kažu kanonisti, ''potestas' u Crkvi mora biti pravedna, i to zahtijeva sama bit Crkve, koja određuje svrhe i granice djelovanja hijerarhije. Nije svaki čin svetih pastira pravedan samim tim što potječe od njih' (Carlos J. Errazuriz, 'Il diritto e la giustizia nella Chiesa', Giuffré, Milano, 2008., str. 157). 

Kad se gubi pravna sigurnost, pobjeđuje proizvoljnost i volja jačega. Tako se često događa u društvu, tako se može dogoditi i u Crkvi, kada ljudska dimenzija prevagne nad nadnaravnom. Ako nema pravne sigurnosti, nema ni sigurnoga pravila ponašanja. Sve je prepušteno samovolji pojedinca ili skupina moći i snazi kojom su ti lobiji u stanju nametnuti vlastitu volju. Snaga odijeljena od prava postaje uobraženost i arogancija.

Crkva, mistično Tijelo Kristovo, je pravna ustanova koja počiva na božanskom pravu, čiji su povjerenici , a ne tvorci niti gospodari, crkveni ljudi. Crkva nije sovjet, nego građevina koju je utemeljio Isus Krist u kojoj se moć papa i biskupa obavlja prema tradicionalnim zakonima i oblicima, ukorijenjenima u božanskoj Objavi. Danas se govori o demokratskijoj i jednakopravnijoj Crkvi; međutim, moć se često izvršava na sebičan način, u inat tisućljetnim zakonima i običajima. Kad već postoje univerzalni zakoni Crkve poput bule sv. Pija V., 'Quo primum' (1570.), i motuproprij 'Summorum Pontificum' Benedikta XVI., da ih se promijeni, potreban je istovrijedan pravni akt. Ne može se prethodni zakon smatrati ukinutim osim po izričitom činu ukidanja iste težine.

Kako bismo branili pravednost i istinu u Crkvi, imajmo povjerenja u glasove pravnika, među kojima i nekih uglednih kardinala koji su franjevce Bezgrješne redili za svećenike prema 'izvanrednom' obliku, i koji poznaju njihov uzoran život i apostolski žar. Posebno apeliramo na papu Franju da povuče mjere protiv franjevaca Bezgrješne i njihove legitimne uporabe drevnog rimskog obreda.

Kakva god odluka bila, ne možemo sakriti činjenicu da je čas koji Crkva danas živi, dramatičan. Nove oluje se naziru na horizontu, a sigurno ih neće izazvati ni fratri ni sestre Bezgrješne. Ljubav prema katoličkoj, apostolskoj i rimskoj Crkvi uvijek ih je pokretala, a pokreće i nas u njihovu obranu. Majka Božja, 'Virgo Fidelis', pokazat će u ovoj teškoj situaciji pravi put savjesti svakoga pojedinoga."

Izvor: corrispondenzaromana.it, katholisches.info