nedjelja, travnja 19, 2015

Orate pro pastoribus vestris fideles

Ego sum pastor bonus, alleluja: et cognosco oves meas, et cognoscunt me meae, alleluja, alleluja.


Ja sam pastir dobri, aleluja: i poznam svoje ovce, a moje ovce poznaju mene, aleluja, aleluja.

Danas, na Nedjelju Dobrog Pastira i desetu obljetnicu izbora za rimskog prvosvećenika nekoć slavno vladajućeg pape Benedikta XVI., održat će se tradicionalna sv. misa u crkvi Sv. Martina u Zagrebu, a misnik će biti iz Ustanove Dobrog Pastira.


Priložene litanije na čast Dobrom Pastiru tiskane su u Mainzu, 1807. godine. Molimo također za sadašnjeg papu, biskupe, svećenike i brojna zvanja u tradicijskim redovima i družbama.


LITANIJE DOBROG PASTIRA

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Isuse, božanski učitelju koji poučavaš punoj istini i koji si postao dobrim pastirom,
Isuse, dobri pastiru, koji jedini oblikuješ dobre pastire,
Isuse, dobri pastiru, koji si došao jedino za to da potražiš i spasiš izgubljene,
Isuse, dobri pastiru, koji poznaješ i ljubiš svaku pojedinu od svojih ovaca,
Isuse, dobri pastiru, kojeg također poznaju i ljube Tvoje ovce,
Isuse, dobri pastiru, koji stupaš ispred svoga stada da mu pokažeš najsigurniji put i da ga ohrabriš da te slijedi,
Isuse, dobri pastiru, koji po svom nauku vodiš svoje stado na nebeske pašnjake,
Isuse, dobri pastiru, koji puštaš svoje ovce da se odmaraju i krijepe na vrelu Tvojih milosti,
Isuse, dobri pastiru, koji svojim umornim ovcama pronalaziš sladak odmor u sjeni svoga križa,
Isuse, dobri pastiru, koji hraniš svoje ovce svojim vlastitim Tijelom i napajaš ih svojom Krvlju,
Isuse, dobri pastiru, koji čuvaš svoje ovce u svom naručju i na svomu Srcu, kako bi ih zaštitio i očuvao od bijesa vukova,
Isuse, dobri pastiru, za kojeg nema tako teška puta, tako duboke provalije, tako visoke planine da ne bi potražio i vratio izgubljenu ovcu,
Isuse, dobri pastiru, koji se više raduješ jednoj pronađenoj ovci, nego devedeset i devet onih koje se nisu bile izgubile,
Isuse, dobri pastiru, koji pronađenu ovcu dižeš na svoja ramena i vraćaš u stado,
Isuse, dobri pastiru, koji si poput novog Davida oborio bijesnoga lava i oslobodio svoje ovce,
Isuse, dobri pastiru, koji podižeš svoje pale ovce,
Isuse, dobri pastiru, koji ojačavaš one koje su slabe,
Isuse, dobri pastiru, koji liječiš one koje su bolesne,
Isuse, dobri pastiru, koji znaš ravnati svoje stado svojim štapom i tješiti ga svojom palicom,
Isuse, dobri pastiru, kojemu nikakva druga sila ne može oteti Tvoje stado,
Isuse, dobri pastiru, koji si dao svoj život za svoje stado,
Isuse, dobri pastiru, koji si- kako bi bio uzor i utjeha, kako pastirima tako i ovcama- pretrpio žrtvu kao janje odvedeno na klanje koje nije otvorilo usta svojih,
Isuse, dobri pastiru, koji si se iz ljubavi prema svojim ovcama htio nazvati jaganjcem, no jaganjcem koji oduzima grijehe svijeta,
Isuse, dobri pastiru, koji si obećao ostati sa svojim ovcama do kraja svijeta, da ih vodiš i štitiš,
Isuse, dobri pastiru, koji si jedina vrata na koja ovce ulaze u život vječni,
Isuse, dobri pastiru, koji ćeš na dan konačnog razlučivanja postaviti svoje ovce sebi zdesna,
Isuse, dobri pastiru, koji si obećao da kao što je samo jedan pastir, da će biti i samo jedno stado,


Milostiv budi, oprosti nam Dobri Pastiru
Milostiv budi, oslobodi nas Dobri Pastiru

Od svakog neposluha prema Tvojoj svetoj Crkvi, oslobodi nas Dobri Pastiru
Od svakog prezira prema našim zakonitim pastirima,
Od svih pastira najamnika,
Od sljepoće duha,
Od otvrdnuća srca,
Od svakog progona,
Od svake opasnosti za spasenje,

Mi bijedni grješnici, Tebe molimo usliši nas
Da Tvoj Duh, Isuse, počiva na našim pastirima,
Da Tvoja sveta ljubav obuhvati njihovo srce da se istroše za slavu Tvoga Imena,
Da Tvoji svećenici po Tvom primjeru daju život za svoje ovce,
Da i mi poznajemo svoje dužnosti prema njima te da ih izvršavamo drage volje,
Da se sve izgubljene ovce vrate k Tebi, Isuse, pravom pastiru,
Da bude samo jedan Pastir i jedno stado već ovdje na zemlji,
Da Tvoje sveto Ime zna i hvali sva zemlja,
Da svi ljudi postignu vječnu sreću,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.

℣. Ubroji nas, Dobri Pastiru, među svoje ovce.
℞. I ne dopusti da zauvijek propadnemo.

Pomolimo se.
Isuse, koji si došao na svijet kako bi poučio ljude da postanu sretni u vremenu i u vječnosti, podaj nam prije svega milost da Te neprestano ljubimo kao izvor svega dobra, te da vjerno nasljedujemo ono čemu si nas riječju i primjerom poučio; Isuse, Sine Božji, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ po sve vijeke vjekova. Amen.

Izvor: Litanies du Bon Pasteur (1, 2)
Slike: WIKIMEDIA COMMONSBenoît-et-moi, IntroiboFr. Rob's SabbaticalMediaeval Dreams

subota, travnja 18, 2015

Pastrix animarum

"Više uzvišena od Petra, namjesnika Kristova na zemlji, Majka Isusa Gospodina našega s Petrom- na svoj poseban način- ima zajedničko jedno dostojanstvo, jedan auktoritet, jedno učiteljstvo koje ju kao kraljicu povezuje s apostolskim zborom. Njoj koja je ljubila Krista više od Petra, Isus je povjerio u Ivanovoj osobi, pod spasonosnim križem, kao svoju djecu sve ljude, ovce i janjad jednog okupljenog i raspršenog stada, postavivši je tako Nebeskom Pastiricom, zajedničkom majkom svih vjernika, i prispodobivši je tako Petru koji im je zajednički otac te pastir na zemlji.


Ona je uzvišena Vladarica Crkve vojujuće, čistilišne i proslavljene; ona je Kraljica svetih; ona je Učiteljica svih krjeposti [...]. Ako Petar ima ključeve neba, Marija ima ključeve srca Božjega; ako Petar veže i odrješuje, i Marija veže- lancima ljubavi; i ona odrješuje- umijećem opraštanja. Ako je Petar čuvar i služitelj oprosta, Marija je darežljiva i mudra rizničarka božanskih milosti. 'Tko želi milost, a ne utječe se njoj, želi letjeti bez krilâ' (Dante, Raj, 33, 13-15)."


Riječi su to sluge Božjeg Pija XII. hodočasnicima u Rimu, 21. travnja 1940. godine. Pape kojeg nazivaju Anđeoskim Pastirom.


Dan uoči Nedjelje Dobrog Pastira u raznim se krajevima svijeta slavi blagdan Blažene Djevice Marije pod naslovom Majke Božanskog Pastira- po tradicionalnom kalendaru to je danas. O nastanku ove kapucinske pobožnosti i štovanju Božanske Pastirice Naših Duša, bilo je riječi u više prethodnih postova. Bilo posebno (1, 2, 3, 4, 5), bilo usputno (6, 7).  


Kako će se u nedjelju, tj. sutra, nakon pola godine u Sv. Martinu opet služiti tradicionalna misa, a misit će svećenik Ustanove Dobrog Pastira, to će onda na blogu ova dva dana biti pastirske teme.


U postu iz 2012. već se nalaze jedne litanije na čast Majci Dobrog Pastira, ali one su zapravo samo sažetak nastao iz ovih velikih koje je sastavio kapucin fra Firmin iz Alcaraza, kasnije biskup Cuence u Španjolskoj od 1849. do 1855., koji je napisao dvije knjige (8, 9) posvećene ovoj pobožnosti. U izvoru mu se ime uz godinu 1832. nalazi nakon svih zaziva, a prije "Jaganjče Božji" i završne molitve koju sam onda dodao iz Mise Marije Djevice Majke Božanskog Pastira.


Velike litanije na čast Majci Božanskog Pastira

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Pastirice, Majko Dobrog Pastira Isukrsta, moli za nas
Plemenita kćeri Vječnoga Oca,
Preljubljena Zaručnice Duha Svetoga,
Predodređena među svim stvorenjima,
Pastirice, Svetište Božje,
Svetohranište Presvetoga Trojstva,
Odmorište pravog Salomona,
Najdostojnija među svim djelima Božjim,
Od vječnosti za Majku Božju određena,
Počelo čovještva Sina Božjega,
Pastirice, Majko Stvoriteljeva,
Arko sveta Bogom nadahnuta,
Dome Božji i Vrata nebeska,
Bez grijeha istočnoga začeta,
Mirisni ljiljane među trnjem,
Pastirice, zemljo blagoslovljena Božja,
Pastirice, raju slasti Božjih,
Izvore zapečaćeni Presvetog Trojstva,
Pastirice, Majko Vazda djevice,
Časti i slavo djevica,
Pastirice, uzore djevičanstva,
Žrtvo živa, sveta i Bogu mila,
Ognjište plamteće ljubavlju Božjom,
Kraljice ljudi i anđela,
Uzdignuta nad serafine,
Posrednice svih milosti Božjih,
Pastirice, blago mudrosti,
Pastirice, oceane dobrote,
Pastirice, prijestolje milosrđa,
Savršeni uzore svih krjeposti,
Od čije se dobrote bogate tvoje ovčice,
Bogata i velikodušna onima koji te zazivaju,
Mire i pomirenje roda ljudskoga,
Majko obitelji u domu Božjem,
Pohrano darova Duha Svetoga,
Izvore vode koja teče u život vječni,
Pastirice, utočište grješnika,
Pastirice, utvrdo pravednika,
Pastirice, utjeho potlačenih,
Pastirice, postojanosti iskušavanih,
Pastirice, strahu zloduhâ,
Pastirice, veselje pravednikâ,
Pastirice, nado umirućih,
Pastirice, radosti blaženih,
Živote, slasti i utjeho svojih ovčica,
Koju je Božanski Pastir s dvanaest zvijezda okrunio,
Majko Jaganjca Božjega koji grijehe svijeta oduzima,

℣. Majko Vrhovnog Pastira.
℞. Zaštiti i brani svoje stado.

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

℣. Moli za nas sveta Bogorodice,
℞. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.


Pomolimo se.
Gospodine Isuse Kriste, pastiru dobri koji si za ovce svoje život dao; nas, narod svoj i ovce paše svoje, viseći na križu djevičanskoj Majci svojoj si povjerio. Udijeli nam po njezinu zagovoru da slijedeći na zemlji Tebe, pastira našega, prispijemo pašnjacima života vječnoga u nebu. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Izvor: issuu.com/javierarias29, CyR, El Foro CofradeYo soy Pastoreño
Slike: Twitter.com/PastoraCapu, SIPA, SIPA, Hermanas Capuchinas MDP, WIKIMEDIA COMMONS, Pastora de San Antonio, Religión Baronía

četvrtak, travnja 16, 2015

88. rođendan

Benedikt XVI. proslavio je danas svoj 88. rođendan. U posjet mu je još u utorak otišao stariji brat koji mu za rođendan nosi srdačan stisak ruke. Devedeset i jednogodišnji msgr. Georg ostat će s mlađim bratom deset dana. Zajedničko vrijeme obično najradije provode na terasi samostana Mater Ecclesiae.

Studio Istočne Bavarske BR-a poslao je preko monsinjora papi u miru zbirku DVD-a iz svoje produkcije o bavarskoj povijesti, naslovljenu Bavarsko tisućljeće. Nekadašnji Domkapellmeister rekao je da će ih Benedikt pogledati sigurno već koje od sljedećih nedjelja- toga dana obično gleda DVD-e, a usto voli bavarsku povijest. (BR)

Na jutrošnjoj je svetoj misi vladajući prvosvećenik pozvao vjernike da mole za emeritusa kako bi ga Gospodin ojačao i dao mu "puno radosti i sreće". (RV)


Na samoj se proslavi okupilo izaslanstvo iz Bavarske- Waginger Musikanten koji su pred Benediktovim domom odsvirali Meine Heimat i trideset članova bavarskih Gebirgsschützea. Papa u miru im je zahvalio na dolasku i izrazio međusobnu povezanost- i sâm je počasni član Tegerseeških Gebirgsschützea. Nazdravili su pivom iz Traunsteina, a emeritusu su poklonili bijele kobasice i CD-e s pučkom glazbom. (samerbergernachrichten.de)


Benedikt je sunarodnjacima na koncu uz blagoslov poručio: "Pozdravite mi moju bavarsku domovinu!".

Kad je sve u bavarskom tonu, dodajem i ovu snimku iz 2006. prilikom Benediktova pohoda domovini. Na Marienplatzu u Münchenu zajedno s okupljenima pod kipom Patronae Bavariae pjeva bavarsku himu:


Gott mit dir, du Land der Bayern,
Heimaterde, Vaterland!
Über deinen weiten Gauen
walte Seine Segenshand!
|:Er behüte deine Fluren,
schirme deiner Städte Bau
und erhalte dir die Farben
deines Himmels, weiß und blau!:|


srijeda, travnja 15, 2015

Rečeno-učinjeno

U službenom listu Republike Argentine, 9. travnja 2015., objavljena je vijest da je Tajništvo za bogoštovlje Ministarstva vanjskih poslova i bogoštovlja, na zahtjev nadbiskupa Buenos Airesa, msgr. M. A. kard. Polija, priznalo Svećeničko bratstvo sv. Pija X. dijelom Katoličke Crkve. Prvi su o tomu pisali Adelante la Fe i Rorate caeli.


Katolička Crkva u Argentini ima poseban status pa je i u argentinskom ustavu propisana obveza savezne vlade da podupire katoličku vjeru. 

Piovu je bratstvu ovo priznanje posebno važno zato što za svoje svećenike koji nisu Argentinci treba vize i boravišne dopusnice. Bratstvo mora biti ili službeni dio jedne državno priznate vjerske zajednice ili se prijaviti kao neovisna vjerska zajednica. Državi potonje ne bi bilo problematično, no Bratstvo niti na građanskopravnom području nikada nije htjelo da ga se smatra odijeljenim od Katoličke Crkve (Katholisches.info).

Taj su problem piovci bili iznijeli i bivšem nadbiskupu Buenos Airesa, sadašnjem Svetom Ocu. O tomu je prošle godine, 11. svibnja 2014., u francuskom Fabrèguesu govorio biskup Fellay. Katholisches.info je tada pisao: "Još je jedan zanimljiv detalj Papina izjava jednom odvjetniku Bratstva [...]: 'Ti ljudi tu, misle da da ću ih izopćiti, ali nemaju pravo'. I dalje: 'Neću ih osuditi i neću nikoga sprječavati da ih posjećuje'." Nije pobliže protumačeno što znači posjećivati. No, ono što je više u svezi s priznanjem ovog mjeseca je Fellayevo prepričavanje susreta o. C. Bouchacourta, svećenika Bratstva i tadašnjeg poglavara distrikta, i kardinala Bergoglija, upravo u svezi s rješenjem problema boravišnih dopusnica. Pater je kardinalu objasnio: "'Postoji jednostavno rješenje; to bi bilo da se [pred građanskim zakonom] izjasnimo kao neovisna crkva, ali to nismo htjeli jer smo katolici'. Kardinal je odgovorio: 'Ne, ne, vi ste katolici, to je očito. Ja ću vam pomoći'." Zatim je napisao pismo vladi u korist Piova bratstva.

No, od te pomoći tada nije bilo ništa jer je apostolski nuncij tvrdio suprotno kardinalu Bergogliju. Poglavar piovaca je nadalje prošle godine rekao: "'Sada je on papa, a naš je odvjetnik imao priliku susresti se s njim. Rekao mu je da problem s Bratstvom još uvijek postoji i zamolio ga da imenuje u Argentini jednog biskupa s kojim bismo mogli raščistiti problem.' Prema Fellayu, papa Franjo je odgovorio: 'Da, a taj sam biskup upravo ja. Obećao sam pomoći i to ću učiniti.'"

Dakle, s pravom se može pretpostaviti da je kard. Poli pisao vladi s Papinim znanjem. 

Prema kanonu 298 Zakonika kanonskog prava, u Crkvi "ima društava različitih od ustanova posvećenog života i družba apostolskog života, u kojima vjernici, bilo klerici, bilo laici, bilo klerici i laici zajedno, zajedničkim djelovanjem teže njegovanju savršenijeg života ili promicanju javnog bogoštovlja ili kršćanskog nauka ili drugih djela apostolata, kao što su pothvati evangelizacije, vršenje djela pobožnosti ili dobrotvornosti te prožimanje vremenitog reda kršćanskim duhom." 
Kardinal Poli je Piovu bratstvu, do uređenja njegova statusa unutar sveopće Crkve, dao status takvog udruženja dijecezanskog prava i omogućio mu upis u argentinski registar crkvenih redova i družba koje priznaje Katolička Crkva te je Bratstvo pred zakonom postalo pravna osoba.

Piovci u svom priopćenju tumače da dokument kard. Polija nema kanonski auktoritet niti nadomješta dogovort s rimskim vlastima (DICI). Slično tvrdi i tajnik Papinskog povjerenstva Ecclesia Dei, msgr. Pozzo, koji je izrazio zadovoljstvo što se u Argentini moglo iznaći ovakvo rješenje koje ne uključuje Svetu Stolicu, i napomenuo da se "ne radi o pravnom priznanju Piova bratstva kao kleričke družbe. Pitanje zakonitosti izvršavanja svećeničke službe njihovih svećenika ostaje otvoreno. No, svakako, to je još jedan znak dobre volje Katoličke Crkve pred tom stvarnošću. Ordinarij Buenos Airesa ovom odlukom priznaje da su članovi Bratstva katolici, premda ne još u punom zajedništvu s Rimom. Nastavljamo raditi na tomu da se dođe do punog zajedništva i pravnog uređenja Bratstva u Katoličkoj Crkvi" (Vatican Insider).

Za kraj još jedna zanimljivost iz prošlogodišnjeg predavanja biskupa Fellaya: "Papa Franjo je dvaput pročitao životopis nadbiskupa M. Lefebvrea, utemeljitelja Piova bratstva. Knjiga iz pera biskupa B. Tissiera de Malleraisa se Svetom Ocu jako svidjela, naglasio je Fellay: 'On [Papa] je protiv svega što mi predstavljamo, ali kao životopis mu se svidjela'." (Katholisches.info)

Slika: RORATE CÆLI

ponedjeljak, travnja 06, 2015

SACRA SINDON

℣. Tuam Sindonem veneramur, Domine, alleluia.
℞. Tuam recolimus passionem, alleluia.

Ad Magnif. Ant. Ioseph, vir bonus et iustus, accessit ad Pilatum, et petiit corpus Iesu; quo accepto, involvit illud in Sindone munda, alleluia. (Izvor)

Tema novog članka R. de Matteija je pokrov u koji je bilo umotano mrtvo Isusovo Tijelo, a koji će 21. lipnja ove godine pohoditi i Sveti Otac Franjo.

Na stranici Tradicionalnamisa.com nalaze se fotografije jedinog raspela na svijetu "čiji se prikaz u potpunosti temelji na Platnu" iz Torina.

"Od 19. travnja do 24. lipnja 2015. bit će u Torinu sljedeće izlaganje Svetog platna. Vjernici pet godina nakon zadnjega izlaganja imaju ponovo prigodu počastiti sveti pokrov koji će biti izložen u prvostolnici povodom dvjestotog rođendana sv. Ivana Bosca.

'La Sindone' je grobno platno u koje je bilo umotano Tijelo našega Gospodina. Spominje se u sinoptičkim evanđeljima (Mk 13, 46; Mt 27, 59: Lk 23, 53), a u Ivanovu se evanđelju spominje 'soudarion' [ubrus, vidi Iv 20, 6-7]. Nije to jednostavna 'ikona', odnosno jedna od bezbrojnih 'slika' našega Gospodina Isukrsta kakve se nalaze po cijelom svijetu, nego autentična relikvija, najdragocjenija relikvija kršćanstva, pred kojom su tijekom stoljeća molili pape, svetci i milijuni običnih vjernika.

Izum fotografije otkrio je veo misterija koji je gotovo 2000 godina skrivao sadržaj tkanine. Tijelo Otkupiteljevo utisnuto u tkaninu predstavljeno je kao fotografski negativ koji prikazuje čitav niz osobitosti koje si niti jedan slikar ne bi mogao zamisliti ni naslikati bez poznavanja fotografskog procesa.

Čovjek s pokrova, koji je Isus, u sebi sabire i koncentrira cijelu dramu pasije. Što se tiče bičevanja, krunjenja trnovom krunom, razapinjanja i rane na boku, po Torinskom se platnu na izvanredan način dokazuje povijesna točnost evađelja. Slika utisnuta u Platno potvrđuje Izaijino proroštvo: 'Od pete do glave nigdje zdrava/ mjesta,/ već ozljede, modrice, otvorene/ rane,/ ni očišćene, ni povijene,/ ni uljem ublažene' (Iz 1, 6).


Čemu te patnje? Naša nas vjera uči da je Isus došao na svijet otkupiti ljude od Adamova grijeha zbog kojeg su na svijet došla sva moralna i fizička zla univezuma. Pavao piše: 'Zbog toga, kao što po jednom čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt...' (Rim 5, 12). Otada se čovjek rađa, živi i umire u patnji. Cijelo trpeće čovječanstvo je, međutim, otkupljeno po Isusu Kristu. Sveti nas pokrov podsjeća da je čovjekov život patnja uslijed istočnoga grijeha, ali da je On koji je bez grijeha preuzeo na se sve patnje te da u Njemu možemo pronaći odgovor na sve naše boli.

Ništa čovjeka ne uzdiže više od slobodno prihvaćene patnje i njena strpljivoga podnošenja. Jedna od najvećih životnih obmana sastoji se u uvjerenju da je moguće biti sretan, a izbjeći patnju. U stvarnosti je čovjek koji ne pati nesretan, jer je lišen one radosti koja nastaje iz davanja smisla vlastitoj patnji. Nerazumska stvorenja pate, a da ne mogu dati smisao svojoj patnji. Naprotiv, čovjek pomoću svoje inteligencije može shvatiti da je bol posljedica grijeha, istočnoga i aktualnoga, i toj boli može dati smisao da bude nadoknada i pokora za grijeh, u zajedništu s Isusom Kristom.

Pokrov koji je prava slika Bogočovjeka, također nas poučava kako trpjeti. U trenutcima straha te tjelesnih ili duševnih boli, gledajmo u Čovjeka s Pokrova. Lice mu je izobličeno, ali ono što je dojmljivo je kontrast između posljedica pretrpljenog udaranja i spokojnog veličanstva Njegova lica. Isus nam nudi uzor tog stava spokoja, ozbiljnosti, sabranosti, s kojima trebamo podnositi protivštine, žrtve i nedaće koje neizbježno obilježavaju naš život. Uz tu strpljivost mora uvijek biti beskrajno povjerenje u Onoga koji je umirući pobijedio smrt.


Grobni nam pokrov ne pokazuje samo istinitost muke Kristove, nego nam daje i dojmljiv dokaz Njegova uskrsnuća. Znanstvenici koji su proučavali Sveto platno potvrdili su da je samo jedna otajstvena energija, iznenadno i munjevito zračenje, moglo otisnuti sliku u Platno kao negativ. Jednom riječju: samo uskrsnuće od mrtvih Čovjeka bičevana i razapeta pod Poncijem Pilatom, može objasniti otajstveno podrijetlo Svetog pokrova. On je obećao treći dan uskrsnuti i uskrsnuće je vrhovni dokaz Njegova božanstva, veliko čudo koje u sebi sjedinjuje i sažima sva čuda i sva proroštva. Isus trijumfalno uskrsava, ne alegorijski ili duhovno, kako bi htjela izvjesna progresistička teologija, nego vidljivo, u Tijelu, Krvi, Duši i Božanstvu. Sveti pokrov sada u negativu registrira zasljepljujuće zračenje Njegova slavnog Tijela, 'fotografirajući' uskrsnuće i dajući novi argument da samo u Katoličkoj crkvi možemo pronaći svoje spasenje.


Sveti Pavao u poslanici Korinćanima podsjeća na temeljne istine koje su apostoli naviještali od svojih prvih propovijedi: smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Da Isus nije bio umro i uskrsnuo, ne bi bilo otkupljenja. Uskrsnuće je temelj naše vjere. Od jednog čovjeka, Adama, došla je smrt, a od drugog čovjeka, Bogočovjeka, došao je život. Kako u Adamu svi umiru, tako će u Kristu svi biti oživljeni. Cijelo se čovječanstvo, tvrdi sv. Augustin, sažima 'u povijesti dviju osoba od kojih nas je jedan čovjek u sebi izgubio jer je slijedio svoju vlastitu volju, a ne volju svoga Stvoritelja, dok nas je drugi u sebi spasio time što nije slijedio svoju volju, nego volju Onoga koji ga je poslao. U povijesti tih dviju osoba sadržana je sva kršćanska vjera'. Veliki tjedan sažima tu dramu, a u uskrsnoj noći nam crkvena liturgija povjerava svoju poruku nade i pobjede.

Dom Guéranger kaže da je Uskrs proglas Kraljevstva žrtvovanoga Jaganjca i krik izabranih na nebu: 'Evo, pobijedi Lav iz plemena Judina, korijen Davidov' (Otk 5, 5)! Isus se probudio, podigao se 'kao jaganjac za nas, a kao lav za svoje neprijatelje', ujedinjujući u sebi atribute snage i blagosti. Snaga kojom se trebamo boriti protiv neprijatelja naše vjere i milosrđe koje trebamo vršiti prema našoj braći.


Muka, smrt i uskrsnuće Isukrstovo, stupovi su apostolskog propovijedanja i moraju biti temelj naše vjere. Pokrov je- poput kompendija- za to vidljivo i dirljivo svjedočanstvo. Stoga ćemo i mi ići u Turin častiti svetu relikviju."

Izvor: CORRSIPONDENZA ROMANA, Beiboot Petri
Slike: ORBIS CATHOLICVS (1), WIKIMEDIA COMMONS (2, 3, 4, 5)

nedjelja, travnja 05, 2015

In die Reſurrectionis













Baroknu crkvu Sv. Mihaela i Kajetana iz Firence koja je povjerena Ustanovi Krista Kralja i Velikog Svećenika, upoznali smo po dojmljivim fotografijama ređenja i zavjeta članova muške i ženske grane spomenute duhovne obitelji.

Blogovi Vocazione i Acción Litúrgica izvješćuju o prošlomjesečnim zavjetima kontemplativnih neklauzurnih sestara klanjateljica Kraljevskog Srca Isusa Krista Velikog Svećenika, na blagdan sv. Benedikta, jednog od suzaštitnika njihove ustanove u istoj firentinskoj crkvi. Bijeli veo novakinja zamijenile su za crni i za križ zavjetovanih sestara četiri redovnice koje potječu iz tri nacije- irske, američke i francuske. Zavjetovale su se: sr. Ana Marija od Bezgrješnog Začeća, sr. Sara Marija od Predragocjene Krvi Kraljevskog Jaganjca, sr. Ana Laura Marija od Svete Obitelji i sr. Monika Marija od Dobrog Pastira.


Nekoliko dana kasnije, bilo je i redovničko oblačenje. Na blagdan Navještenja Blažene Djevice Marije, zaštitnik Suverenoga vojnog i bolničkoga malteškog reda, R. L. kard. Burke, stavio je bijeli veo na glavu trima postulanticama klanjateljica od koji su dvije Amerikanke i jedna Njemica. Ušle su u crkvu u bijelim vjenčanicama kao zaručnice Kristove. Primile su zatim uz habit, bijeli veo novakinja i svoja redovnička imena: sr. Marisa od Gospe od Mira, sr. Benedikta Marija od Djetešca Isusa i sr. Klara Paškalina Marija od Svetog Križa.

Osim u matičnoj kući u Italiji, klanjateljice su nazočne još u Švicarskoj i u Njemačkoj. 

Slike: Brunonis, Orbis Catholicus Secundus

četvrtak, travnja 02, 2015

VEXILLIFER CHARITATIS

Sv. Franjo Paulski čiji je cijeli život bio trajna korizma, umro je na današnji dan prije 508 godina. Te je godine 2. travnja bio Veliki petak. Lik utemeljitelja minimâ na koncu posta djelo je F. Benkovića.


"Na Cvjetnicu, 28. ožujka 1507., dobio je Franju nepopustljivu groznicu koja se tijekom Velikog tjedna pogoršala. To ga, međutim, nije moglo spriječiti da na Veliki četvrtak ne ode u crkvu kako bi bio na misi Posljednje večere i u suzama primio pričest. Vratio se natrag u svoju ćeliju gdje je u petak ujutro sazvao svu subraću u samostanu, kako je uvijek običavao uoči blagdanâ. Opomenuo ih je da se trebaju držati Pravila, da međusobno budu milosrdni i da obdržavaju zavjet života trajne korizme ('vita quadragesimalis'). Dok je još govorio, ispadoše užareni komadi ugljena i planu požar. Dok su se svi uskomešali da spriječe požar, Franjo uze ugljen u ruke i reče: 'Kako ja mogu držati ovaj gorući ugljen u svojim rukama, a da ne izgorim, tako ćete i vi moći držati ono što sam vam zadao u Pravilu- ako zaista ljubite Boga.' Zatim je dao čitati Muku po Ivanu, imenovao svoga nasljednika, poškropio se svetom vodom, uvijek iznova gledajući na Krista na križu. Kratko pred smrt molio je: 'Gospodine Isuse Kriste, dobri pastiru! Uzdrži pravednike, popravi grješnike, smiluj se pokojnima i budi milostiv meni najgorem grješniku! Amen.' Zatim je oko 10 ujutro umro."

Litanije sv. Franje Paulskog

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, moli za nas
Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo djevica,

Sveti Franjo Paulski,
Sveti utemeljitelju Reda najmanjih,
Plode milosti,
Pupoljče nevinosti,
Pjevice samotna,
Svjetiljko upaljena,
Ognjište ljubavi,
Primjere blagosti,
Uzore poniznosti,
Izglede strpljivosti,
Čudo pokore,
Vrhunče suzdržljivosti,
Cvijete djevičanstva,
Boravište krjeposti,
Svetište božanstva,
Dome mudrosti,
Oruđe Duha Svetoga,
Posudo milostî,
Zlato najvrsnije,
Najdragocjeniji kamene,
Bujajući izvore,
Preobilna rijeko,
Oče mnogih naroda,
Razmatraoče nebeskih stvari,
Njivo slasti,
Odmorište Zaručnikovo,
Koji si tvorio čudesa,
Koji si podizao mrtve,
Koji si prosvjetljivao slijepe,
Koji si bio lijek klonulih,
Koji si imao vlast nad počelima,
Užasu zloduhâ,
Pomoćniče kraljeva,
Zaštitniče djece,
Tješitelju bijednika,
Utočište svih nesretnika,
Družbeniče anđelâ,
Družbeniče patrijarhâ,
Družbeniče prorokâ,
Družbeniče apostolâ,
Družbeniče mučenikâ,
Družbeniče priznavateljâ,
Družbeniče djevica,
Družbeniče svih svetih,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

℣. Gospodine usliši molitvu moju.
℞. I vapaj moj k tebi da dođe.

Pomolimo se.
Bože koji čudesno uzvisuješ one koji se ponizuju, podaj nam, molimo te, da nasljedujući poniznost blaženoga Franje Paulskoga, zavrijedimo biti uzvišeni uvijeke. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.