subota, studenoga 26, 2016

Adventus

Već se bliži vrijeme blago, već se bliži onaj čas 
kad će izić Sunce drago, svanut svemu svijetu spas.


Sutra, na I. nedjelju došašća, služit će se u crkvici Sv. Martina sveta misa po tradicionalnom obredu (1, 2). 

Uoči prošle svete mise prenio sam kratku statistiku o Ustanovi Dobrog Pastira, a danas nastavljam s brojkama koje pokazuju stalni napredak tradicijskih svećeničkih ustanova usprkos brojnim zaprjekama na koje nailaze.

Generalna kuća Svećeničkog bratstva sv. Petra objavila je ovoga studenog podatke za svoju zajednicu. Trenutačno ih je ukupno 425 (inkardiniranih je 277). Od toga 270 svećenika, 23 đakona i 132 sjemeništarca. Prosječna dob im je 37 godina. Stranica Katholisches.info prenosi da se proteklih godina u prosjeku za Bratstvo redilo desetak kandidata, dok ih je 2016. zaređeno šesnaest.


Bratstvo diljem svijeta ima 117 filijala, od toga 82 kanonski uspostavljene kuće. Iz njih se vodi skrb za 226 misnih središta u 124 biskupije. Broj personalnih župa za koje je zaduženo Petrovo bratstvo je 38.

Na blogu smo se upoznali i s Bratovštinom sv. Petra koja okuplja laike povezane s Bratstvom. Ona sada broji 5231 člana.

Slike: ea, fsspwigratzbad

četvrtak, listopada 27, 2016

Preustroj

Gloria.tv bila je prva koja je objavila da opat Josip iz Mariawalda odstupa sa svoje dužnosti. Jedinom trapističkom samostanu u Njemačkoj koji je prije nekoliko godina bio pred utrnućem, opat Josip je okretanjem k Tradiciji i starom trapističkom životu i običajima dao nadu u budućnost. 


Ipak, kako Summorum-pontificum.de tumači, braća starije životne dobi nisu se do danas pomirila s tim smjerom. Opat je ostavku podnio nakon vizitacije, no osiguravši da mlađi koludri smiju nastaviti dalje na tradicionalan način. Ostaje za vidjeti koliko će ta dobrohotnost novog opata trajati.

"Dragi prijatelji opatije Mariawald,

želim vam dati važne informacije o novoj situaciji u našoj opatiji. One ne služe samo tomu da vam priopćim novost, kako je uobičajeno među prijateljima, nego i tomu da prekinem ključajuću kuhinju glasina koje krivo govore o ukinuću opatije.

Činjenice su sljedeće:
nakon što sam s obojicom vizitatora, dom Bernardom i dom Erikom, podrobno raspravio o budućnosti opatije, prošlog sam petka, 21. listopada 2016., slobodnom odlukom odstupio s mjesta opata Mariawalda. Nadam se da sam tim korakom učinio bitan prinos daljnjem razvoju opatije. Otac general dom Eamon prihvatio je moju ostavku koja na snagu stupa I. nedjelje došašća, a otac imedijat dom Bernard od istoga me nadnevka postavio za priora (kućnoga glavara). 

Naši su razgovori bili obilježeni velikom otvorenošću, međusobnim poštovanjem i velikom povjerenjem. Ostavku sam prvenstveno ponudio zato što u suradnji s dom Bernardom sada još sami možemo odlučiti o dobru i budućnosti Mariawalda. Bez te bi suradnje nastala opasnost da zbog dogledne promjene statuta sljedeće godine uslijedi zatvaranje opatije i protiv volje samostana. 

Za suradnike i suradnice opatije osim smjene hijerarhije nema promjena.

Za samostan vrijedi:
da u svemu glavnu odgovornost ubuduće ima otac imedijat dom Bernard Peeters iz Tilburga. S ocem imedijatom će novoimenovani prior, dakle ja, imati odgovornost na samom mjestu. Novim uređenjem u Mariawaldu, uz pomoć dom Bernarda, stječemo mogućnost da se bolje brinemo za stariju subraću kad to zahtijeva situacija. Mlađa subraća imaju izričit blagoslov i dobrohotno odobrenje imedijata da sa mnom kao priorom nastave putem Tradicije. I tu će, ako je potrebno ili poželjno, dom Bernard stajati na usluzi savjetom i djelom.


Mariawald ostaje postojati kao opatija. Uz dodatnu će pomoć novim kandidatima za redovnički život biti lakše slijediti njihov poziv.

Molim sve prijatelje opatije da pozdrave novu orijentaciju naše voljene opatije, kao mjeru za sigurniju budućnosti, i prate svojom molitvom.


Posebno zahvaljujem svima koji su nas ovih dana pratili molitvom i želim vam svima obilje blagoslova Trojedinoga Boga i zagovor Majke Božje Žalosne, zaštitnice Mariawalda.

Mariawald, 25. listopada 2016.

fr. M. J. Vollberg, OCSO
opat Mariawalda"

Slike: NLM (1, 2, 4), WIKIMEDIA COMMONS (3)

subota, listopada 22, 2016

Ostati čvrsti

Nakon Discipulina poziva da snažnije podržimo dolazak kard. Burkea i predstavljanje nove knjige, posebno nakon tako otkazivanja najavljene klasične mise, evo još jednoga malog priloga.


Kardinal je ovoga listopada posjetio više gradova u Češkoj. Na Južnočeškom sveučilištu u Českim Budějovicama govorio je o braku, naravnom zakonu i crkvenom nauku. Njegovo je predavanje u Brnu na konferenciji o zaštiti nerođenih bilo naslovljeno Evanđelje života i nova evangelizacija, a u Pragu je predstavio knjigu P. Kwasniewskoga o liturgiji, tradicionalnoj misi i obnovi u Crkvi. Za razliku od Hrvatske, tradicionalna misa mogla se slobodno služiti. NLM objavio je fotografije veličanstvene drevne mise u strahovskoj bazilici koja čuva relikvije velikoga sv. Norberta, apostola Euharistije. Svetoj misi su u koru pribivali strahovski premonstratski opat i redokanonici, članovi Malteškog reda i brojni vjernici. Na istoj stranici nalazi se i kardinalova propovijed. 


Prije ove svete mise, zaštitnik Malteškog reda služio je 12. listopada klasičnu pontifikalnu svečanu misu u crkvi višebrodskih tradicijskih cistercita. Nekoliko snimaka s te svete mise snimilo je Literatske bratrstvo i dostupni su na YouTubeu (vidi dolje). Dan kasnije je u intervjuu za Duše a hvězdy istaknuo herojsko djelo obnove samostana koji je poslije progona koludara za vrijeme komunizma gotovo propao, i izrazio nadu u nova zvanja. U samostanu je također imao priliku počastiti relikviju pravoga križa koja se nalazi u prelijepom relikvijaru i poznata je pod imenom Zavišov križ


Iz Češke nosi "vrlo pozitivan dojam". Usprkos tomu što su komunisti nemilosrdnim progonom vjere i redova od Češke učinili danas najateističniju zemlju svijeta, kardinal, svjestan toga da također mnogi od onih koji se izjašnjavaju vjernicima ne prakticiraju svoju vjeru, ističe da je susreo mnogo pobožnih ljudi, a na sveučilištu je iz pitanja prisutnih mogao vidjeti da mladi istinski promišljaju i da imaju duboku vjeru.

Voditelj intervjua je na koncu postavio provokativno pitanje o dužnosti laika da naviještaju evanđelje naprema rastućim "izjavama i dokumentima naših vlastitih pastira". Kako braniti katoličku vjeru i prava katolika "ako se čini da je i Papa protiv nas?"

Kardinal odogovara: "Znamo kakva je naša katolička vjera. Znamo što je Crkva uvijek naučavala. O tom moramo vjerno svjedočiti što se god zbilo." Podsjeća da se Crkva više puta našla u vrijeme zbrke i očitih krivovjerja; misleći, primjerice, na arijansku herezu.


"Moramo stoga jednostavno ostati čvrsti, hraniti se s izvora naše vjere, nauka Crkve i davati vjerno svjedočanstvo i onda kad nam se čini da nam proturječe i neki ljudi na vrlo visokim mjestima u Crkvi. Sveti Pavao je u Poslanici Galaćanima napisao da čak kad bi s neba došao anđeo i navješćivao neko drugo učenje kojem nije poučavao Krist, imamo nasljedovati Kristov nauk. Mislim da to moramo imati na pameti i ostati vjerni tomu što je Crkva uvijek naučavala i prakticirala."

Izvor: Duše a hvězdy
Slike: LiteratskeBratrstvo/YouTube.com (1, 2, 3, 4)

petak, listopada 21, 2016

Vjeran u nedaćama

Krajem 2016. navršit će se ravno stotinu godina od krunidbe zadnjega hrvatskog kralja i istinskog mirotvorca bl. Karla IV., čije se moći od 2014. nalaze i u Zagrebačkoj nadbiskupiji (1, 2, 3). Postoje dvoje litanije na čast ovom blaženiku. Jedne su ove koje slijede, a druge se nalaze na portalu Gloria.tv.


Litanije blaženog Karla IV.

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas

Blaženi Karlo, Duhu Svetom poslušni,
Blaženi Karlo, koji si u svemu volju Božju tražio,
Blaženi Karlo, državniče i kršćanine,
Blaženi Karlo, uzore dubokoga duhovnog života,
Blaženi Karlo, kojeg je Riječ Božja vodila,
Blaženi Karlo, koji si Riječ Božju slušao i provodio,
Blaženi Karlo, slugo svojih naroda,
Blaženi Karlo, uzore političara,
Blaženi Karlo, velikodušni i hrabri apostole evanđelja,
Blaženi Karlo, promicatelju pravde i mira,
Blaženi Karlo, koji si Bogu i braći služio,
Blaženi Karlo, pastiru svoga naroda,
Blaženi Karlo, uzore obiteljskoga života,
Blaženi Karlo, pobožni mužu i oče,
Blaženi Karlo, graditelju obiteljske crkve,
Blaženi Karlo, predvodniče protiv zlih duhova,
Blaženi Karlo, koji si ostao vjeran u vrijeme nepravde i kleveta,
Blaženi Karlo, u svim kušnjama čvrsti i postojani,
Blaženi Karlo, u svim teškoćama ozbiljni i strpljivi,
Blaženi Karlo, s Kristovom žrtvom ujedinjeni,
Blaženi Karlo, uzore vjere u patnjama,
Blaženi Karlo, ljubavlju prema Euharistiji ražareni,
Blaženi Karlo, Srcu Isusovu pobožni,
Blaženi Karlo, ljubitelju Ružarija,

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine.
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine.
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine.

℣. Moli za nas blaženi Karlo.
℞. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se.

Bože, Ti si blaženoga Karla preko protivština ovoga svijeta od zemaljskoga kraljevstva doveo do nebeske krune. Podaj nam po njegovu zagovoru da služeći Tvojemu Sinu i našoj braći prispijemo u život vječni. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Izvor: beatocarloinitalia.it
Slike: FB/B. Carlos da Áustria-Brasil (1, 2)

subota, listopada 08, 2016

Desetljeće

Mlada svećenička Ustanova Dobrog Pastira stekla je nedavno slavu i time što je jedan njen svećenik služio prvu javnu tradicionalnu glagoljašku svetu misu u Hrvatskoj nakon liturgijske reformacije (1, 2). Večeras će svećenik iste tradicijske zajednice služiti tradicionalnu latinsku misu u Svetom Martinu (3, 4). 

Ustanova ove godine slavi desetu obljetnicu svoga postojanja. U Rimu će u petak, 28. listopada 2016., D. kard. Castrillón Hoyos koji je u vrijeme osnutka bio predsjednik Papinskog povjerenstva Ecclesia Dei, služiti tradicionalnu pontifikalnu svetu misu u crkvi Sv. Luke i Martine. Nakon svete mise, kard. Burke, koji će ovog mjeseca posjetiti Zagreb i Split, predvodit će procesiju svjetla do crkve Sv. Marije in Campitelli

Sljedećeg će dana Ustanova sudjelovati na V. međunarodnom hodočašću Summorum Pontificum u Rimu. Tradicionalnu će misu u Sv. Petru služiti portlandski nadbiskup A. Sample, a ministrirat će i pjevati svećenici i bogoslovi Dobrog Pastira. 


Prošle godine je u ovoj zajednici reverendu obuklo deset bogoslova, a 2016. je do sada rekordna s trinaest oblačenja. Prema izjavi dosadašnjeg rektora bogoslovije o. Aulagniera u jednom intervjuu, najviše je bogoslova iz Francuske, Brazila i Poljske. Ostali su iz Španjolske, Amerike, Kolumbije i Konga. Odgovarajući na pitanje o planovima u bliskoj budućnosti, stari rektor koji je bio osnovao francuski distrikt Piova bratstva i vodio ga devetnaest godina kaže: "Želio bih svećenike 'kontrarevolucionare', da se ne daju uvjeriti tom deklaracijom 'o ljudskim pravima bez Boga', deklaracijom koja predstavlja rat protiv Boga i njegovih zapovijedi" .

Otac Aulagnier je jedan od petorice svećenika Piova bratstva koji su osnovali Ustanovu Dobrog Pastira. Drži da normalizaciju kanonske situacije piovaca ništa ne sprječava i da je opasno dugo vremena ostati daleko od "legitimnog" auktoriteta. Smatra da će Piovo bratstvo, sa svojim brojnim školskim i ostalim ustanovama, još imati veliku ulogu u budućnosti. Istaknuo je da mu je u vođenju bogoslovije "jako koristio primjer msgr. Lefebvrea, kako je on upravljao svojim sjemeništem u Ecôneu. Bio je uzor strpljivosti i snage". Ne skriva da ga je stav Svetog Oca na zadnjoj sinodi o obitelji "duboko šokirao". Podsjeća da je Papina dužnost da čuva vjeru. Isto tako mu se nisu svidjeli njegovi postupci prema franjevcima Bezgrješne i izjave o savjesti za La Repubblicu. Na koncu se osvrnuo i na sitaciju u Francuskoj za koju kaže da je "katastrofalna. Njeni je političari vode u smrt. Oni su protiv kršćanstva, protiv kršćanske civilizacije, protiv Francuske. Protiv Božjeg zakona i danas protiv samog Božjeg stvorenja". Smatra da svjedočimo "dekreaciji", no vidi da se nasuprot tomu diže "velika nada" koju vidi u Kristu i Njegovoj Crkvi.


U lipnju ove godine za Ustanovu Dobrog Pastira zaređeno je pet svećenika i pet đakona. Osim u Europi (Francuska, Italija, Poljska) i Latinskoj Americi (Brazil, Čile, Kolumbija), odnedavna djeluju i u Africi, točnije u Ugandi


Večerašnja je tradicionalna misa u Svetom Martinu u mjesecu ružarija Blažene Djevice Marije, koju ova zajednica časti kao svoju Nebesku Pastiricu, prilika da se pridružimo obilježavanju desetogodišnjice jubileja Ustanove Dobrog Pastira koja je iskazala spremnost na rad i u našoj domovini.

četvrtak, rujna 15, 2016

Feſtum Septem Dolorum BMV

NLM je danas objavio zanimljiv članak o blagdanu Sedam žalosti Marijinih. Usto bih uputio i na lijepe prikaze pojedinih Gospinih boli na stranici Trećega karmelskog reda iz brazilske države Sergipe. Budući da su pojedine žalosti navedene na latinskom jeziku, mogu poslužiti kao navještaj otajstva kod zajedničkog moljenja na jeziku Crkve.


Primus dolor Beatae Mariae Virginis
SIMEONIS VATICINIUM

Secundus dolor B. M. V.
FUGA IN AEGYPTUM

Tertius dolor B. M. V.
AMISSIO PUERI IESU IN TEMPLO

Quartus dolor B. M. V.
IESU OCCURRIT CRUCEM BAIULANTI

Quintus dolor B. M. V.
IESU CRUCIFIXO ADSTAT

Sextus dolor B. M. V.
DEPOSITIO DOMINI NOSTRI IESU CHRISTI

Septimus dolor B. M. V.
SEPULTURA DOMINI NOSTRI IESU CHRISTI

srijeda, rujna 14, 2016

Čvor manje

U prošlogodišnjoj je adventskoj propovijedi papinski propovjednik izjavio da su katolici do sada pretjerano častili Majku Božju; stalno novi naslovi i pobožnosti (1). Kod franjevaca Bezgrješne odlučili su, čini se, popraviti taj katolički nedostatak pa su novi poglavari ukinuli četvrti zavjet neograničene posvete Bezgrješnoj koji su ti redovnici polagali ugledajući se na sv. Maksimilijana Kolbea. 

Prenosim s Katholisches.info izostavljajući dijelove koji su nam već poznati iz prethodnih upisa: 

"[...]

- Ukidanje četvrtog zavjeta

U međuvremenu se u Brazilu i na Filipinima dogodilo prvo polaganje zavjeta bez posvete Bezgrješnoj koja je tipična za franjevce Bezgrješne. Ona je zamijenjena jednostavnom izjavom spremnosti da se ide u misije. Marijanska posveta je kao četvrti zavjet karakteristika toga reda. Pored triju evanđeoskih savjeta uboštva, čistoće i poslušnosti, koji su zajednički svim redovničkim zajednicama, franjevci Bezgrješne poznaju i četvrti, marijanski zavjet, koji prethodi ostalima.

Ukidanje marijanske posvete predstavlja konkretni zahvat u karizmu te zajednice. 'Postavlja se pitanje: 'Je li ta posveta bila problem?' A ako nije: 'Zašto se prisiljava taj red na takvu promjenu njegove izvorne karizme?'', piše stranica 'Libertà e Persona'.

Crkveni pravnici još raspravljaju je li dekret Kongregacije za redovnike  iz srpnja 2013. uopće pravovaljan ili nije. Mišljenja se razilaze. Isto vrijedi i za posebne intervencije poput ukidanja posvete Gospi. [...]

- Zabranjen novi osnutak

Mnoga su subraća od početka povjereničke uprave htjela napustiti tu kongregaciju, kako bi se mogla držati životnoga oblika na koji su se obvezali zavjetima. Novi osnutak kojem su težili zabranila je Kongregacija za redovnike. Daljnja naznaka da se ide protiv Tradicije i tradicionalnog obreda. Pokojni povjerenik zabranio je biskupima da primaju franjevce Bezgrješne koji napuštaju svoj red. [...]

Braća hoće ostati vjerni svojoj marijanskoj posveti, neograničenom predanju Bezgrješnoj. Njeno ukidanje predstavlja tešku intervenciju u identitet toga reda. [...]

Prema vjerodostojnim glasovima, taj bi zahvat mogao biti proširen i na žensku granu, dovodeći do teškog problema savjesti u redovnica koje su obećale vjernost karizmi koju je 1988. priznao i potvrdio  Ivan Pavao II. [...]

S firentinskim samostanom do sada je ukinuto petnaest samostana. Komesarska uprava doista ostavlja pravi trag pustoši.

Šeszdesetero je braće službeno zamolilo razrješenje od zavjeta kako bi moglo napustiti svoju zajednicu. Budući da se Rim boji osnutka novoga reda, svi zahtjevi ostaju blokirani. Veliki dio njih je u neizvjesnosti već tri godine. Kako se ta metoda pokazala kao slijepa ulica, ostala braća se nisu odlučila na taj potez.

- Papinski centralizam

Otpisom 'ex audientia' od 4. travnja 2016., koji je javnim postao tek prošloga 11. svibnja, papa Franjo ograničio je do sada u crkvenoj povijesti samorazumljivo pravo dijecezanskih biskupa da priznaju novu redovničku zajednicu. Od 1. lipnja za to treba pristanak Svete Stolice. Reskriptom je Franjo odredio da je uspostava novog reda koju bi poduzeo mjesni biskup bez odobrenja Rima ništava.

Centralizacija koju je Franjo odredio predstavlja upravo suprotnost 'decentralizaciji' Crkve koju inače zastupa; kako ju je proveo, primjerice, kod postupka proglašenja ništavosti braka gdje danas mjesni biskup može sam odlučivati ili kod pripuštanja sakramentima razvedenih koji su ponovo civilno vjenčani.

Sami biskupi bliski Franji potvrđuju, kako to izvještava progresivni 'Il Regno', da se doduše puno govori o kolegijalnosti i sinodalnosti, no da koncentracija moći u rukama jednog pape još nikada u crkvenoj povijesti nije bila tako velika. 

S tim u svezi 'Libertà e Persona' postavlja pitanje: 'Predviđa li se federacija redovničkih zajednica sa zajedničkom formacijom za sve crkvene redove s njihovim različitim karizmama? Ide li se prema sravnjivanju svih karizma u jednu vrstu sinkretizma redovničkog života?"

Izvor: Katholisches.info
Slika: Rinascimento Sacro