tag:blogger.com,1999:blog-61474236331922735632024-03-05T10:02:15.486+01:00Splendor Dominisplendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.comBlogger757125tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-30075399074607176102023-01-16T22:51:00.003+01:002023-08-09T22:17:14.695+02:00Sluga naše radosti<p style="text-align: justify;"><span face="sans-serif" style="font-size: 12.8px;"><a href="https://www.youtube.com/watch?v=wtmuxVYkAjE">Hommage</a> Benediktu XVI. utemeljitelja i prvog priora Bratstva sv. Vinka Fererskog. Podsjećam ujedno i na njihov <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2022/06/ecce-altare-domini.html">izvanredni pothvat</a> kojem se možete pridružiti.</span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg346r6z6ow3Q3eBNFpm9Eg-ZLQDPaWNeB8OGaxH9sNVDL6ujIgy3zWsMDavdOfwSj-96kskiZp2nVZ4Vxk25Q8jQcYb_J-gLJ9lxwES8WN0W-4tK8NxLkfIFoLd7U1eAcdwWExf_9wfl_3Eddsr6auRuaN8BPY2YkrqEpi3GE9axndj3onEfxX7tl8kw/s1024/100_1198.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg346r6z6ow3Q3eBNFpm9Eg-ZLQDPaWNeB8OGaxH9sNVDL6ujIgy3zWsMDavdOfwSj-96kskiZp2nVZ4Vxk25Q8jQcYb_J-gLJ9lxwES8WN0W-4tK8NxLkfIFoLd7U1eAcdwWExf_9wfl_3Eddsr6auRuaN8BPY2YkrqEpi3GE9axndj3onEfxX7tl8kw/w200-h150/100_1198.jpg" width="200" /></a></div><div class="mail-message expanded" id="m-6947390279639354597" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px;"><div class="mail-message-content collapsible zoom-normal mail-show-images" style="margin: 16px 0px; overflow-wrap: break-word;"><div class="clear"><div dir="auto"><div dir="ltr"><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Gotovo pola stoljeća kao svoj odgovor na relativizam, sebičnost i očaj, papa Benedikt XVI. nudio je Crkvi kršćansku epifaniju Istine, jedinstva i radosti.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Suradnik Istine</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><u></u><span style="font-size: 12.8px;">Ono što je najdojmljivije u životu Benedikta XVI. je način kako je uvijek nastojao otvoriti put istine ljudima koji žive u našim teškim vremenima. Razumio je izazove. Sasvim je bio svjestan da se zanemaruje metafizički domet ljudske inteligencije. Zamijetio je pad teologije stvaranja, grane teologije koja prirodu i ljudsko tijelo promatra kao 'poruku' koju je poslala mudrost Božja.</span></span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">To su bila razmatranja koja su ga vodila u izlaganju nauka vjere od njegovih lekcija o katehezi, u Lyonu i Parizu 1983., do Katekizma Katoličke Crkve iz 1992. i Kompendija iz 2005. To također objašnjava zašto je toliko ustrajao na skladu vjere i razuma, ponajprije u enciklikama 'Veritatis splendor' i 'Fides et ratio', na kojima je 1992. i 2005. surađivao s papom Ivanom Pavlom II., zatim u njegovim govorima u Regensburgu i na Collège des Bernadins u Parizu, 2006. i 2008., ne zaboravljajući veličanstvenu lekciju koju je 1999. održao na Sorboni o kršćanstvu kao 'religio vera'.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Živimo u vrijeme neodlučnosti i sumnje, vrijeme kada Europa tone u nihilizam. On je govorio tom dobu i toj Europi o trajnoj važnosti naravnog prava, o poštovanju prema čovjeku i stvaranju, i o potrebi da se 'vjeru učini vidljivom, kao onom na koju svijet čeka, sada kada su propali i liberalni i marksistički eksperiment'.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Sjećam se dana kada sam mu rekao da sam bio sposoban obnoviti hijerarhijsko jedinstvo zahvaljujući ljubavi prema istini koja je ispunjavala njegove knjige; činilo mi se da je bio ganut. Hvala ti papa Benedikte XVI. što si na tako privlačan način utjelovljavao ljubav prema istini, i za mene i za mnoge druge.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEivi4_F-y_I2xzQuyBtXPgXxHBaAsNAAkjySZ4EcQSPtzL08j1iK73bbOwEIRr-ueIbGCbwU2z-6uYvsM114bhLO0XlpGzWLHyYxM2mnsp3TMnTV_VyV0kcBb9dtKwnfVmUp2hIkpDEZRkaB2Pc9DbWckLMbep95kHwKLpaU6sj6nvAuEbQeuwOpi9rOw/s1120/01023.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="630" data-original-width="1120" height="113" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEivi4_F-y_I2xzQuyBtXPgXxHBaAsNAAkjySZ4EcQSPtzL08j1iK73bbOwEIRr-ueIbGCbwU2z-6uYvsM114bhLO0XlpGzWLHyYxM2mnsp3TMnTV_VyV0kcBb9dtKwnfVmUp2hIkpDEZRkaB2Pc9DbWckLMbep95kHwKLpaU6sj6nvAuEbQeuwOpi9rOw/w200-h113/01023.jpg" width="200" /></a></i></div><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i><p></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Graditelj jedinstva</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Benedikt XVI. bio je tijekom života svjestan da je jedinstvo ujedno plod i na neki način dokaz istine. Jednako je bio zabrinut za kontinuitet crkvenog učiteljstva jer se na taj način čuva istina. To je razlog što se, nakon optimističnih očekivanja obnove u vrijeme II. vatikanskoga koncila, uskoro distancirao od onih koji su htjeli Koncil učiniti 'superdogmom' i iskoristiti ga da prouzroče revoluciju i potpuni raskid s prošlošću. To objašnjava što je kao odgovor na 'Concilium' pomogao osnovati časopis 'Communio'.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ta skrb za autentično jedinstvo bila je svjetlo koje ga je vodilo. Ponajprije to objašnjava njegovo protivljenje - kao teologa, a zatim kao münchenskog nadbiskupa - odvajanju od Rima ('los von Rom'). Isto tako, to objašnjava zašto je kao besprimjeran lom odbacio zabranu prijašnjih liturgijskih obreda: Benedikt XVI. bio je iznimno svjestan da je katoličko jedinstvo kroz vrijeme ono što jamči jedinstvo u vjeri. To zatim objašnjava njegova nastojanja da nadvlada lažna shvaćanja naravi naroda Božjega, odnosa s drugim religijama i ekumenizma - posebno 2000. godine Deklaracijom 'Dominus Jesus'. Zatim je tu bila njegova želja koju je izrazio 22. prosinca 2005. da se II. vatikanski koncil tumači prema 'hermeneutici reforme u kontinuitetu'. Možemo misliti i o njegovoj borbi protiv kolapsa kristologije. Pisma je čitao prema analogiji vjere i tako razumio da ona ne govore o Isusu samo kao povijesnoj osobi, nego nadasve kao o 'Sinu', u punom metafizičkom smislu te riječi. I konačno, umjesto 'birokratskog' shvaćanja crkvenog zajedništva, Benedikt XVI. povratio je i autentični smisao pravog dostojanstva mističnog tijela i sinovske odanosti prema Crkvi i njezinoj povijesti.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Sjećam se jednog srpanjskog dana 1988. kada sam ga u društvu onih koji će utemeljiteljiti Bratstvo sv. Petra upitao, ima li mjesta u Crkvi za svećenike koji niti bi govorili misu po novom redu niti bi prouzročiti raskol. Odgovorio je: 'Ruka koju je Crkva ponudila nadbiskupu Lefebvreu još je tu za one koji je žele prihvatiti'. Hvala ti, papa Benedikte, što si za mene i za tolike druge bio graditelj jedinstva u istini.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Sluga naše radosti</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Vječni život bila je često prisutna tema u riječima Benedikta XVI. Reagirao je protiv svođenja eshatologije na utopijsku, 'horizontalnu' nadu za boljim svijetom, za zemaljskim mirom viđenim kao najviše dobro. Takva je utopija, na nesreću, danas postala 'pravi objekt nade i glavni etički kriterij', kako je primijetio u govoru 2. svibnja 1989. Požalio se na činjenicu da se 'vjera u vječni život jedva spominje u današnjim propovijedima', a to je vidio kao razlog što je došlo do 'radikalne redukcije u sadržaju naše vjere'.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Čitavo je njegovo služenje bilo kao pjesma nade za vječni život. Da, suočio se sa suvremenim kulturalnim i političkim izazovima, ali to je učinio kao 'sluga naše radosti', da citiram definiciju petrovske službe koju je dao na misi svoga uvođenja u službu. Naša je najveća radost da se nađemo u Božjem kraljevstvu; u međusobnom milosrđu među kršćanima; i u blaženstvu Govora na Gori što je već početak vječnog života.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Međutim, Bendedikt XVI. dodao je svoju posebnu notu službi kršćanske radosti, naime ljepotu: ljepota liturgije, kršćanske umjetnosti i samoga kršćanskog života. Hrabrom predanošću pravdi, ponovno je uspostavio pravo starodrevnog oblika rimskog misala. Djelomice zato što mu se mora iskazati 'čast zbog časne i drevne uporabe', ali također zbog ljepote toga obreda, tako prožetog sakralnošću i pogodnom za bogoštovlje. 'Bio sam zaboravio kako molitve toga misala snažno vode k adoraciji', rekao je jedanput nakon što je celebrirao misu u jednoj zajednici koja je pripadala Povjerenstvu 'Ecclesia Dei'.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Govoreći 2010 u Barceloni, rekao je: 'Ljepota je objava Boga jer je lijepo djelo potpuno besplatno, kao što je i On. Zove nas na slobodu i izvodi nas iz usredotočenosti na same sebe'. Pokazao nam je svoju ljubav za ljepotu kršćanskog života na način što se borio protiv svega što je kaljalo Crkvu.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Posjedovao je rijetku odvažnost da uvijek kaže istinu o zlu i ružnoći, od slavnoga Ratzingerova Izvještaja iz 1985. do mjera koje je poduzeo protiv ćudorednih skandala u Crkvi, ne zaboraljajući njegove riječi na Križnom putu za Velikoga tjedna 2005. Što mu je davalo odvažnost? Njegova duboka svijest o ljepoti ljubavi; njegova opipljiva poniznost; njegova duhovna radost.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Znao je da zlo nikada nema konačnu pobjedu. Ne možemo ne primijeniti na Benedikta XVI. neke Pascalove riječi o Kristu i svetcima: 'Svetci imaju svoje carstvo, svoju vlastitu slavu i pobjedu, svoju vlastitu proslavu. Ne treba im tjelesno ni spiritualno [u intelektualnom smislu] dostojanstvo. Vide ih Bog i anđeli, a ne proučavaju znatiželjne oči ili umovi. Bog im je dovoljan. [...] Ne bi bilo svrhovito za našega Gospodina Isusa Krista da je došao kao kralj s ciljem očitovanja svoga svetog kraljevstva. Ono što je pokazao u svom dolasku bio je sjaj vlastit njemu samomu'.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Što je onda bio 'sjaj' vlastit Benediktu XVI.? Bio je to sjaj istine u poniznosti. Bio je kao Božje janje koje je doticalo ljudska srca veličinom uma spojenoga s profinjenošću ljubavi. 'Istina nije opremljena moću, posebno kad je plemenita. [...] Što je istina plemenitija, lakše je ono grubo može gurnuti ustranu ili omalovažiti i prisiljena je osloniti se na viteštvo duha'.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Hvala ti, papa Benedikte XVI., što si meni i mnogima bio 'ljubitelj duhovne ljepote' i sluga naše radosti.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Fr. Ljudevit Marija de Blignières</i>"</span></p><p class="MsoNormal">Izvor i slike: <a href=" https://rorate-caeli.blogspot.com/2023/01/benedict-xvi-personal-testimony-by-fr.html">RORATE CÆLI</a>, <a href="https://orbiscatholicus.blogspot.com/2006/05/xxist-world-youth-day-in-rome.html">ORBIS CATHOLICVS</a></p></div></div></div></div></div>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-27886045011084431142023-01-16T21:51:00.001+01:002023-01-16T21:54:26.014+01:00Pripovijest o prijateljstvu<div><div style="text-align: justify;">Sjećanja opata dom Ljudevita Marije iz Le Barrouxa na uspomene i veze ove opatije s papom Benediktom XVI.</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhOnzL2SvEws9WAobjOwTKegrdZhMac76vw6cHSnL2l331X8nngnLjOn5jCxtcg4lYiEskJ77GAKt582JwxgyrZJzcFzeUK9tN-63Bej_jiMIXfBZDkayCNbNx-gcpaJT1oiylelUFG_WrAOlmkLnSAs5eoXJFtL3QWUSxH9zPoDiAu8BAxF7TERUshlw/s800/4574105.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="534" data-original-width="800" height="134" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhOnzL2SvEws9WAobjOwTKegrdZhMac76vw6cHSnL2l331X8nngnLjOn5jCxtcg4lYiEskJ77GAKt582JwxgyrZJzcFzeUK9tN-63Bej_jiMIXfBZDkayCNbNx-gcpaJT1oiylelUFG_WrAOlmkLnSAs5eoXJFtL3QWUSxH9zPoDiAu8BAxF7TERUshlw/w200-h134/4574105.jpg" width="200" /></a></div><div><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Kad mislim o Benediktu XVI., spontano na um dolaze dva stiha iz poslanice sv. Pavla Efežanima u kojima evocira sposobnost da 'možemo shvatiti sa svima svetima širinu, dužinu, visinu i dubinu Kristove ljubavi koja nadilazi sve znanje'. Benedikt XVI. bio je velik u svom milosrđu pa bih vam htio ispripovijedati priču o prijateljstvu između toga velikog čovjeka i naše zajednice.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Prvi spomen J. Ratzingera u našim kronikama bio je prilikom konferencije koju je održao J. Madiran u novicijatu, 22. srujna 1984., o kardinalovu dokumentu o teologiji oslobođenja i njzinim marksističkim korijenima. Ta je intervencija bila toliko bitna da su je braća zabilježila. Od tada se kardinalovo ime ponavljalo u povijesti zajednice.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Samo je tri mjeseca kasnije kardinal Ratzinger pozvao je dom Gerarda [prvog opata Le Barrouxa]. Primio ga je s puno dobre volje i izrazio mu čvrstu želju da popravi kanonski status tradicionalnih zajednica. Ne mogu ne spomenuti da je on bio taj koji je poduzeo inicijativu, a mi smo samo odgovorili njegovu pozivu. To kardinala stavlja na Božju stranu čija Providnost uvijek ima inicijativu.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Pouzdana je činjenica da je svim silama radio na izbjegavanju loma između Rima i tradicionalističkog svijeta. Mnogo je puta primio msgr. Lefebvrea i napravio nacrt sporazuma iz svibnja 1988. Kad je msgr. Lefebvre povukao svoj potpis sa sporazuma, opet je kardinal Ratzinger bio taj koji je za privatne audijencije s papom Ivanom Pavlom II. postigao da je Sveta Stolica privatno i javno odobrila uporabu liturgijskih knjiga na snazi 1962. zajednicama koje su željele ostati sjedinjene s Rimom (uključujući našu) za članove tih zajednica i one koji su posjećivali njihove kuće.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">To nam je otvorilo mogućnost obraćanja biskupu za podjelu redova, pravu vjernika da primaju sakramente prema knjigama iz 1962. i mogućnosti razvijanja pastoralnih impulsa preko apostolskih djela kako bi se održale preuzete službe (motuproprij 'Ecclesia Dei'). Tim odlučujućim zakonodavnim tekstom kardinal Ratzinger je postao član-utemeljitelj naših zajednica čiji je razlog postojanja, među ostalim, celebracija liturgije prema drevnim knjigama.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Čin prijateljstva nije se zaustavio 1988. Osim kanonskih okvira, kardinal se složio napisati uvodno pismo novom izdanju tradicionalnog misala za vjernike, što je izazvalo škrgut zubi kod nekih francuskih biskupa i izazvalo medijsku oluju zbog prijevoda jedne od molitava na Veliki petak. Papa Benedikt XVI. razriješio je tu poteškoću dajući ireničniji ton toj molitvi za židovski narod, zadržavajući bratsku svrhu njihova obraćenja.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Također je kardinal Ratzinger pokrenuo susret između Ivana Pavla II. i naše zajednice koji se dogodio u rujnu 1990. i na kojem je dom Gerard mogia ukazati na poteškoće u primjeni motuproprija 'Ecclesia Dei'. Kardinal Ratzinger je zatim pokušao pronaći praktična rješenja preko konkretnih statuta uz pomoć onih o kojima se radilo. Već je 1991. kardinal bio sklon rješenju mogućeg utoka svih vjernika njihovim biskupima da zadobiju celebraciju tradicionalne mise.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Nije potrebno niti spomenuti činjenicu da je 7. srpnja 2007., sada kao papa Benedikt XVI., na svjetlo donio, kao nešto posve razumljivo, pomirbeni dokument ('Summorum ponitificum') s obzirom na liturgijski mir koji je respektirao različite težnje vjernika.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Zabilježio bih fascinantan trenutak koji pokazuje kardinalovu nježnu iskrenost: pozvao je dom Gerarda da posjeti biskupe s ciljem međusobne bratske korekcije. podnijeti s poštovanjem naše komentare i poslušati njihove.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Usprkos medijskoj oluji zbog misala iz Le Barrouxa, kardinal se rado složio da napiše predgovor za ponovno izdanje druge knjige: 'Prema Gospodinu', Klausa Gambera. Ponovno je to bila prilika za oštre reakcije u Francuskoj jer je ta knjiga znanstvenom točnošću pokazala osnove celebracije mise prema istoku (simbolu Krista, sunca koje se diže), a ne prema vjernicima.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Prijateljstvo između kardinala i naše zajednice kulminiralo je za njegova posjeta u rujnu 1995. Brinuo se za nas usprkos svim protivljenjima. Neki su crkveni auktoriteti tražili od njega da ne dolazi na zakazani datum zbog afere s msgr. Gaillotom i izbora: odgodio je posjet za nekoliko mjeseci, ali je došao.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Dobro se sjećam njegova posjeta. Susreo sam se kao mladi novak s njim i njegovim tajnikom msgr. J. Clemensom. Dovezli su se iz Rima automobilom (let im je otkazan zbog štrajka), a odmarali sjedeći na prtljažniku. Nezaboravnim mi je ostao njihov službeni prijam u opatiji: procesija, pjevanje i molitve te konačno papinski blagoslov. Njegova se ekshortacija usredotočila na unutarnji život koji je tako važan za život Crkve.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Na kraju mise je nestao u okupljeno mnoštvo, a nakon ručka, okrunjen karolinškim aklamacijama, susreo se s dijecezanskim svećenicima koji su ga obasuli svojim pitanjima. Njegov je slogan nesumnjivo bio nadnaravan: strpljivost i molitva. Mislim da je još relevantan.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Prilikom desete obljetnice motuproprija 'Ecclesia Dei', 1988. godine, predsjedao je konferencijom u Rimu ne ustručavajući se kazati da su teškoće u njegovoj primjeni zbog nerazumijevanja tekstova II. vatikanskoga koncila, no da se ne smije izgubiti strpljivost te da je iznad svega nužno zadržati pouzdanje crpeći iz liturgije snagu za svjedočenje katoličke vjernosti.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">U vrijeme dom Gerardove smrti poslao je vrlo dirljivo pismo koje otkriva njegovo prijateljstvo. Spomenuo se da je dom Gerard 'proveo većinu svoga života okrenut Gospodinu, hvaleći Boga i vodeći svoju braću u molitvu'- Izrazio je zahvalnost 'za dom Gerardovu pozornost za ljepotu latinske liturgije koja je sve više pozvana biti izvor zajedništva i jedinstva u Crkvi'.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Da se osvrnem na osobne uspomene: slijedi izvještaj o nekim mojim susretima.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Nakon mojeg izbora 2004., otišao sam u Rim kako bih se predstavio kardinalu koji me primio s puno dobre volje. Usprkos mojoj mladosti, neiskustvu i neobičnim pitanjima, pokazao je samo poštovanje i ohrabrenje.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ponovo sam ga vidio kad je postao papa, tijekom generalne audijencije. Bio je vrlo ljubazan kad je službenik koji me trebao predstaviti uzalud tražio moje ime na listi. Papa Benedikt XVI. pretekao ga je nazvavši me 'otac opat iz Baroruxa', rotirajući 'r' na njemački način. Upitao me o koludricama, monaškoj zajednici i dom Gerardu, njegovu 'velikom prijatelju'. Njegova je radost bila zarazno iskrena, a u njegovoj smo prisutnosti zaboravili na nazočne fotografe.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Zadnji sam ga put susreo u samostanu 'Mater Ecclesiae'. Bio je vrlo jasan i artikluliran. U razgovoru nije bilo viška riječi: izravna je misao jasno izrečena . Ono što me se najviše dojmilo u tom zadnjem razgovoru bila je čistoća njegove duše. Kad sam mu pristupio, imao sam osjećaj da sam se riješio svih svojih briga i da sam ušao u svjetlo. Još se sjećam njegove geste dobrodošlice.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Benedikt XVI. ostat će za Crkvu čvrsto uglavljeni zaglavni kamen u kući Gospodnjoj, 'Domus Domini'. Nekoliko sam se godina oslanjao na njegove generalne audijencije za održavanje duhovnih konferencija na prve petke u mjesecu. Tamo je uvijek doktrina koja je sigurna, ukorijenjena i blagovremena.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Jedan me otac podsjetio da se kao teolog prije Koncila uvelike zalagao za obnovu bogoslovnih studija povratkom na crkvene oce i velike skolastike. Tijekom Koncila se J. Ratzinger zalagao za obnovu fundamentalne teologije, posebno s obzirom na Objavu i odnos između Pisma i Predaje. Nakon Koncila zauzeo je defanzivniji stav prema strujama povezanim s revolucijom iz svibnja '68. Uz povjerenje sv. Pavla VI. i posebno sv. Ivana Pavla II., pridonio je seriji učiteljskih dokumenata koji su omogućili razjašnjavajuće tumačenje tekstova II. vatikanskoga koncila. Povijesni intervju s V. Messorijem, 'Ratzingerov izvještaj', i obraćanje Benedikta XVI. Rimskoj kuriji 22. prosinca 2005. ušli su u povijest.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Konačno, mislim da ćemo se svi složiti u pohvali njegove sjajne poniznosti povezane s uglađenom odvažnošću: nakon publikacije dokumenta 'Dominus Jesus', oštre reakcije, daleko od toga da bi ga uplašile, ohrabrile su ga da ide dalje u važnosti takve izjave.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Bio je jedan od prvih koji su pokrenuli borbu protiv kleričkog zlostavljanja što je dokaz njegove dalekovidnosti.</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Zaključno bih podsjetio na dubinu njegova nauka temeljenoga na odnosu između vjere i razuma. Imao je mudrosti predložiti Crkvi da sve položi na solidan temelj bogoslovnih krjeposti. To svjedoče njegove tri enciklike, 'Deus caritas est', 'Spe salvi' i 'Lumen fidei' (njegova zadnja koju je objavio njegov nasljednik).</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Neka se Bog dostoji primiti ga u svoj mir i svjetlo! Neka moli za nas i blagoslovi nas s neba!</span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px;">Izvor: <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2023/01/a-monk-of-le-barroux-reflects-on-his.html">RORATE CÆLI </a>/ <span style="font-size: 12.8px;"><a href="https://hommenouveau.fr/histoire-dune-amitie-benedictine/">L'homme nouveau</a></span></p></div></div>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-45004619760988481872023-01-16T20:57:00.001+01:002023-01-16T20:57:50.020+01:00U spomen<p style="text-align: justify;"><span face="sans-serif" style="font-size: 12.8px;">Papu Benedikta XVI. s pravom bismo mogli nazvati osnivačem gotovo svih današnjih tradicijskih zajednica u Crkvi. Bez njega bi teško dobile ikakvo mjesto u Crkvi, što su mnogih njihovi članovi zadnjih dana istaknuli.</span><span face="sans-serif" style="font-size: 12.8px;"> </span></p><p style="text-align: justify;"><span face="sans-serif" style="font-size: 12.8px;">U ovom postu nalazi se tek nekoliko odabranih priopćenja takvih ustanova povodom smrti Benedikta XVI.</span></p><p style="text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjwH0TUdmm4PtWQoeIOJ3v3H2UytztRECALMPd1Nks-K8-frQLgn8i8r_Z1AVZvj99kGhHipEMTWdIyEzif_UQadNk0aKblwAQjHGViz3qoM9U0nWlr3LBN5CTaGNJ8_dIKs3JJxnH_exx_e_9UPL0rysEwurW32herMlRGAC9SdiwhcEDNu9Zl9Qklg/s534/3112.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="534" data-original-width="388" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjwH0TUdmm4PtWQoeIOJ3v3H2UytztRECALMPd1Nks-K8-frQLgn8i8r_Z1AVZvj99kGhHipEMTWdIyEzif_UQadNk0aKblwAQjHGViz3qoM9U0nWlr3LBN5CTaGNJ8_dIKs3JJxnH_exx_e_9UPL0rysEwurW32herMlRGAC9SdiwhcEDNu9Zl9Qklg/w146-h200/3112.jpg" width="146" /></a></div><br /><span face="sans-serif" style="font-size: 12.8px;"><span style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px;">Petrovo bratstvo</span></span><p></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><u></u>Sv<span style="font-size: 12.8px;">ećeničko bratstvo sv. Petra s velikom je žalošću danas, 31. prosinca 2022. godine, doznalo za smrt pape u miru Benedikta XVI. Pokojni je papa više puta našoj zajednici bio providonosni oslonac: kao kardinal-prefekt Kongregacije za nauk vjere imao je odlučujuću ulogu pri osnutku Svećeničkog bratstva sv. Petra. Godine 1990. tijekom Velikog tjedna posjetio je našu bogosloviju u Wigratzbadu. Kontakti su postojali i nakon njegova izbora na Petrovu stolicu: 6. srpnja 2009. udijelio je privatnu audijenciju utemeljiteljima i tadašnjim poglavarima Petrova bratstva koja nam je pružila priliku da mu zahvalimo za motuproprij 'Summorum pontificum'. Prije nekoliko mjeseci papa Benedikt XVI. uputio je privatno pismo poglavaru Svećeničkog bratstva sv. Petra kojim mu je izrazio ohrabrenje nakon motuproprija 'Traditionis custodes'.</span><span style="font-size: 12.8px;"> </span></span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><span style="font-size: 12.8px;"><i><span style="color: #073763;">Svećenicima naše zajednice i povezanim vjernicima na srcu je da mole za pokoj duše preminuloga pape. Tako će se u svim mjesnim sjedištima Petrova bratstva čitati zadušnice kako bi se molilo Boga da 'primi [...] žrtve koje ti prinosimo za dušu sluge tvojega Benedikta, vrhovnog svećenika, da se on kome si na ovom svijetu dao zaslugu papinske službe u nebeskom kraljevstvu pridruži zboru tvojih svetaca' (usp. prikazna molitva iz mise za pokojnoga papu). </span></i>(<a href="https://petrusbruderschaft.de/pages/themen/bruderschaft/tod-von-benedikt-xvi.php ">izvor</a>)</span></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><u></u>Ustanova<span style="font-size: 12.8px;"> sv. Filipa Nerija</span></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><u></u><span style="font-size: 12.8px;">Još je kao kardinal držao svoju zaštitničku ruku nad našom ustanovom u nastajanju i ravnao joj puteve u vrijeme osnutka. Na poseban se način zauzimao za to da naša mlada zajednica pronađe dom u crkvi svete Afre.</span><span style="font-size: 12.8px;"> </span></span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><span style="font-size: 12.8px;"><i><span style="color: #073763;">U sjećanju će nam ostati kao otac u Gospodinu.</span></i></span></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><span style="font-size: 12.8px;">Neka ga nebeski Otac, kao pomiritelja i dobroga pastira, primi u svoj nebeski pokoj gdje se nadamo da ćemo ga ponovo vidjeti.</span><span style="font-size: 12.8px;"> </span></span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><span style="font-size: 12.8px;"><i><span style="color: #073763;">U ove dane u Sv. Afri molimo za njega krunicu za mrtve prije sv. mise u 11 sati. Na ulazu u crkvu nalazi se i knjiga žalosti u koju se možete upisati.</span></i></span></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><u></u><span style="font-size: 12.8px;">U srijedu, 4. siječnja 2023. održat ćemo u 18 sati svečanu zadušnicu.</span></span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><u></u><span style="font-size: 12.8px;">Za Ustanovu sv. Filipa Nerija</span></span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">dr. G. Goesche, prepošt</span></i></p><span face="sans-serif"><span style="font-size: 12.8px;">(<a href="http://www.institut-philipp-neri.de/2022_12_31_1.html ">izvor</a>)</span></span><br /><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px;"><span style="font-size: 12.8px;">Benediktinci Bezgrješne</span></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><u></u><span style="font-size: 12.8px;">Draga braćo,</span></span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><u></u><span style="font-size: 12.8px;">jučer smo doznali da je preminuo papa Benedikt XVI. Za nas je važna točka što je on bio papa motuproprija 'Summorum Pontificum' kojim je ponovo dao čast i osnažio pravo tradicionalnog misala 'koji nikada nije bio ukinut'. Podsjetio je na to da se 'povijest liturgije sastoji od rasta i napredovanja, nikada od loma' i naglasio da ono 'što je ranijim generacijama bilo sveto, ostaje i za nas veliko i sveto, a ne može odjednom postati potpuno zabranjeno ili čak biti smatrano štetnim. Svima nam koristi očuvati i dati pravo mjesto bogatstvima koja su izrasla u vjeri i molitvi Crkve'. U 'Soli zemlje' iz 1997. rekao je: 'Jedna zajednica samu sebe dovodi u pitanje kad odjedanput izjavljuje da je ono što do sada posjeduje kao najsvetije zabranjeno i želju za tim obredom čini nepristojnim. Možemo li jednoj takvoj zajednici vjerovati u drugim stvarima? Neće li sutra zabraniti ono što još danas propisuje?' Ne pokazuju li ta svjedočanstva Benedikta XVI. kakvu bezbožnost, nasilje i skandaloznu nepravdu pokazuju rimske direktive sadašnjega pontifikata?</span></span></i></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><i style="font-size: 12.8px;"><span style="color: #073763;">Papa Benedikt XVI. u središtu je naših molitava. Sljedećega utorka služit ćemo zadušnicu za pokoj njegove duše. </span></i><span style="font-size: 12.8px;">[...]</span></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px;"><u></u>(<a href="https://www.benedictins-de-immaculee.com/de/2023/01/gebete-fur-den-verstorbenen-papst.html">izvor</a>)</p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px;"><u></u>Ogla<span style="font-size: 12.8px;">sili su se također Apostolska administratura sv. Ivana Marije Vianneya, <a href="https://www.facebook.com/gricigliano.icrss/posts/pfbid02NW9W5oDGb9G3YZvxwdj9gr47X7jNwF5Y3ifDrzcp3MeXSovw8bCBPDShyCs5dyagl?__cft__[0]=AZWthMg8EPQMQRnm1zCYHI8955qDvthM5vle-pWO1jrZolp_EnMMnD2MBI0jm0hhCZZpyT_yz5fuu_-GGliiF67Rv7XG__jJJb88lE4UZEHyJCxYFxkNCRaTnuPA0WzLkV8PVJ7YimOdjL2PZliHnFQkEw5fgO1tR7vjorvznX5hKOlA9d2uH62wofPFy13Yj6rUknjSgkvNFGQrd7tJymYA&__tn__=%2CO%2CP-R">Ustanova Krista Kralja</a>, <a href="https://www.institutdubonpasteur.org/2022/12/31/message-du-superieur-general-a-loccasion-du-deces-du-pape-emerite-benoit-xvi/">Ustanova Dobrog Pastira</a>, <a href="https://www.facebook.com/missionnairesdelamisericorde/posts/pfbid02mtY6Ww28wPcL6fqbLc37MGN2Zq3PPGSSTYmZFu9DCnW9SvKf3MNGPo2aAx9FFMeAl?__cft__[0]=AZWfsXJvj3yubBYCXHPmp_oMBxNtUZfmbopcdTxO31Y6dieiUc0V7SjUGYio1fTftvWgI-u_Wmy2X3lqEXsntoixCNtnFwPO-FdoxXtVDD8dKwQiBnvJPS_-Mhu84VAe2OsIkmXpPoAxWs7PEPqmodj8TKu0Kkii_fnc3M7cxrOEZGxoDgvvunUQELEURPucCBB21LTWfXmDtCgxJsyz2sbI&__tn__=%2CO%2CP-R">misionari milosrđa</a>...</span></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;">Oproštajne riječi opata Le Barrouxa i utemeljitelja Bratstva sv. Vinka Fererskog bit će objavljene u posebnim postovima.</p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><u></u><span style="font-size: 12.8px;">Hrvatski blog <a href="http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2023/01/preminuo-papa-emeritus-benedikt-xvi.html">Christus Rex</a> Austrijskog distrikta Piova bratstva prenio je svoju sažalnicu u kojoj mu posebno zahvaljuju za dva njegova djela u korist Tradicije: motuproprij <i>Summorum ponitificum</i> i <i>"povlačenje izopćenja nepravedno izrečeno biskupima Bratstva"</i>. Svi su svećenici bili pozvani služiti sv. misu za pokojnoga papu, a vjernici na molitvu.</span></p><p class="MsoNormal" style="font-family: sans-serif; font-size: 12.8px; text-align: justify;"><u></u><span style="font-size: 12.8px;">U vezi s Piovim bratstvom koje nosi velike zasluge za očuvanje tradicionalne mise, postoji još nešto vrijedno spomena. U grobu s Benediktom leži <i>Rogitum</i>, latinska povelja na kojoj su uz biografiju istaknuta neka njegova važna djela, bez spomena motuproprija <i>Summorum pontificum</i>, ali uz spomen Piova bratstva: "ponovo je uspostavio kontakte sa svećenicima Bratstva sv. Pija X." (lat. </span><span style="font-size: 12.8px;">[…]<i> sicut et cum sacerdotibus e Communitate Sancti Pii X usus redintegravit</i>, <a href="https://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2023/01/05/0007/00018.html#lat">izvor</a>).</span></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-73149236111388803772022-12-31T11:42:00.005+01:002023-01-16T21:05:21.192+01:00MCMXXVII - MMXXII<p></p><div style="text-align: justify;">Prosit quaesumus, Domine, animae famuli tui Benedicti, Summi Pontificis, misericordiae tuae implorata clementia: ut ejus, in quo speravit et credidit, aeternum capiat, te miserante, consortium. Per Dominum nostrum.</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-family: UICTFontTextStyleBody; font-size: 17px; text-align: justify;"><br /></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEichfak_5C6i6EhIVcu_5xQxQM3aAkH14UMnR6gsaXzvRS9dwW4NhRtfuFLVG3Ubqz1s2_FkAAk7GjPEK2rmUrtk7ZExETcveogtAnsFnYYpPyZAYuN4-oI5SFDO9TcXAy4-kn5HaPlpFH82Ld3Neg_Qewy586JxmUNKf666F-1d95xuasgAWUEAyN5dw/s1024/31-12.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1024" data-original-width="645" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEichfak_5C6i6EhIVcu_5xQxQM3aAkH14UMnR6gsaXzvRS9dwW4NhRtfuFLVG3Ubqz1s2_FkAAk7GjPEK2rmUrtk7ZExETcveogtAnsFnYYpPyZAYuN4-oI5SFDO9TcXAy4-kn5HaPlpFH82Ld3Neg_Qewy586JxmUNKf666F-1d95xuasgAWUEAyN5dw/w126-h200/31-12.jpg" width="126" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="text-align: justify;"><br /></span></div><div style="text-align: justify;">Neka bude na spasenje, molimo, Gospodine, duši sluge tvojega Benedikta vrhovnog svećenika blagost tvoga milosrđa, da se po tvome milosrđu zauvijek pridruži onom u koga se ufao i vjerovao. Po istom Gospodinu...</div><div style="text-align: justify;"><br /></div>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-32244073705671172942022-10-01T21:59:00.003+02:002022-10-02T13:28:48.310+02:00PAX IN PRÆLIO<p style="text-align: justify;">Benediktinci Bezgrješne na svojoj su stranici prenijeli vijest o primanju habita jedne svoje sestre, koja je uzela ime po sv. Ivani Arškoj, i o primanju jedne postulantice.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpczgRKCuVHcwmpIPvveMWX3Bryv6lW_MrZ0jHG5PfLgWSy_vJ2Hca1RYb5PjZPW-WkTikfWvrJsAx8BhuZCIfHoasYWoVYoI4zGcEo1NLqiUfSLV_yZMX6ydv6050Mj2u_l2Y8Ret6yzPkpUhQItftu7bBZ6KjfUl5YqE4juH970UToFXEa1MJYcg2A/s764/090715.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="573" data-original-width="764" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpczgRKCuVHcwmpIPvveMWX3Bryv6lW_MrZ0jHG5PfLgWSy_vJ2Hca1RYb5PjZPW-WkTikfWvrJsAx8BhuZCIfHoasYWoVYoI4zGcEo1NLqiUfSLV_yZMX6ydv6050Mj2u_l2Y8Ret6yzPkpUhQItftu7bBZ6KjfUl5YqE4juH970UToFXEa1MJYcg2A/w200-h150/090715.jpg" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Prije gotovo tri godine nastala je zajednica benediktinki Bezgrješne i smjestila se u nekadašnjim zgradama monaha u Villatalli, nakon što su se oni preselili u mjesto Taggia.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Stari je običaj benediktinaca da imaju zajednicu sestara nedaleko od zajednice braće. Velika nam je radost što vam možemo predstaviti osnivački skupinu, koju preporučujemo vašoj molitvi i materijalnoj potpori.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Naše koludrice u srcu Crkve žive veliku doktrinarnu tradiciju, liturgijsku i monastičku, koje su stupovi čitavoga posvećenog života i temelj naše katoličke vjere. <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2014/06/cetvrt-stoljeca.html">Dom Gerard</a>, koji je napisao tako lijepu i duboku posvetu Bezgrješnom Srcu Marijinu, ovako se na to pozvao: 'stoga te molimo za milost da uvijek kao najbolje jamce najčistije katoličke vjere i najviše svetosti očuvamo dvostruki bedem svetog pravila i svete liturgije'. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Potrebna je vojska puna žara da se Boga ljubi, časti, služi, da se sve obnovi u Kristu. Dom Romain Banquet je kazao: 'Djelo Božje nije spokoj, nego borba, i to pobjedonosna borba. Štovanje koje dajemo Bogu kao neposrednu posljedicu ima borbu vjere, borbu ufanja, borbu duha protiv moćî tmine. Mi smo Božji bojovnici, Njegova vojska postrojena za bitku'.</span></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiEEvlj8ItsDRvna-0I69I5nik9tsljmdlLFq89mxfWEL5yJ7wXxXjSLSDO-9dOPerVPE1ZMpC0TCuq-wJ9YsiSrxhTDNpZIlnRM8aD1oA4xEO3OJjCEVhWnyX8R1ijR54yJHvlxRi4c_rg0xDEYjjeLU54ETZ35bb28l1-048Y1KUcfZ9vd1sZlHuF-g/s744/0922.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="316" data-original-width="744" height="85" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiEEvlj8ItsDRvna-0I69I5nik9tsljmdlLFq89mxfWEL5yJ7wXxXjSLSDO-9dOPerVPE1ZMpC0TCuq-wJ9YsiSrxhTDNpZIlnRM8aD1oA4xEO3OJjCEVhWnyX8R1ijR54yJHvlxRi4c_rg0xDEYjjeLU54ETZ35bb28l1-048Y1KUcfZ9vd1sZlHuF-g/w200-h85/0922.jpg" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Zato su naše koludrice kao svoj moto uzele: 'PAX IN PRÆLIO', </i>mir usred borbe<i>. Ta borba je molitva kojoj se koludrice posvećuju da milost i Bog ne budu odsutni sa zemlje: 'samostani </i>(...)<i> su veze koje osiguravaju trajnost vječnoga u vremenu </i>(...)<i> jer donose tu apsolutnu protutežu bez koje bi svijet, koji je odabrao materijalno protiv duhovnoga i čovjeka pretpostavio Bogu, skliznuo niza liticu u ništavilo' (G. Thibon).</i></span></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Za pomoć našim koludricama: donacije možete slati preko bankovnog računa <a href="https://www.benedictins-de-immaculee.com/de/2022/09/die-benediktinerrinen-der-immakulata.html">na margini stranice</a> s napomenom: 'za koludrice'. Ako je moguće, navedite svoje ime i adresu jer bi vam htjele osobno zahvaliti i poslati vam svoje glasilo."</span></i></p><p>Izvor i slike: <a href="https://www.benedictins-de-immaculee.com/de/2022/09/die-benediktinerrinen-der-immakulata.html">Benediktiner der Immakulata</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-17125502934665215592022-08-30T22:26:00.000+02:002022-08-30T22:26:57.318+02:00Rosa Peruana<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLM0LGMtrjCGQHJlKZvsR-uqO6TxF-S7GayUE78zvlgDsyzeW9U5ikleeQz2R_B-U4PFh0Rkt4hdE-wvzUTJwHAT-HZ4HlA1OL1lLnMAAmZcQV7gAxMubIRiOJ_YE4_uQDzALm7suBwhdaRs6Tq7KIpxLVvEK9Ftxujd_oXtRxIDbeftMUq6HE8Hol9Q/s1024/3008.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1024" data-original-width="730" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLM0LGMtrjCGQHJlKZvsR-uqO6TxF-S7GayUE78zvlgDsyzeW9U5ikleeQz2R_B-U4PFh0Rkt4hdE-wvzUTJwHAT-HZ4HlA1OL1lLnMAAmZcQV7gAxMubIRiOJ_YE4_uQDzALm7suBwhdaRs6Tq7KIpxLVvEK9Ftxujd_oXtRxIDbeftMUq6HE8Hol9Q/w143-h200/3008.jpg" width="143" /></a></div><br /><div style="text-align: center;"> <i><span style="color: #073763;">Ružarij sadrži svu zaslugu usmene molitve i svu krjepost mislene molitve.</span></i></div><p></p><p style="text-align: right;"><a href="https://splendordomini.blogspot.com/2017/08/za-ruzu.html">sv. Ruža Limska</a></p><p style="text-align: left;">Izvor: <a href="https://twitter.com/dominicos_es/status/1561940042469109760">twitter.com/dominicos_es</a><br />Slika: <a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Anonymous_Cusco_School_-_Our_Lady_of_the_Rosary_with_Saint_Dominic_and_Saint_Rose_-_Google_Art_Project.jpg">WIKIMEDIA COMMONS</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-52438012914795809732022-06-22T17:23:00.005+02:002022-07-23T23:48:50.947+02:00Ecce altare Domini<p style="text-align: center;"><i><span style="color: #073763;">Etenim passer invenit sibi domum, et turtur nidum sibi, ubi ponat pullos suos: altaria tua, Domine virtutum, Rex meus et Deus meus.<a href="https://fssp.org.uk/votive-mass-to-ask-for-priestly-vocations/">*</a></span></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg73DT0VfJ5ac6L4PN1dG1ntRNCG83Wn0Ksp4U5xMQuPcou6oHkeCDF_MP_bu_tybtP8eJsJwgf2Jz-c468vKfWQPrL-8TwtKt5dOPYu3yT1voGjAijQk9WMX7GS4GIkGdztFCCu5hAghWQZEkN1oyocLGyTNxY2FczuxW4e85gnlH-GAHDFkaxsrPrbA/s1644/220622.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="921" data-original-width="1644" height="112" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg73DT0VfJ5ac6L4PN1dG1ntRNCG83Wn0Ksp4U5xMQuPcou6oHkeCDF_MP_bu_tybtP8eJsJwgf2Jz-c468vKfWQPrL-8TwtKt5dOPYu3yT1voGjAijQk9WMX7GS4GIkGdztFCCu5hAghWQZEkN1oyocLGyTNxY2FczuxW4e85gnlH-GAHDFkaxsrPrbA/w200-h112/220622.jpg" width="200" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i style="color: #073763;">Vrabac nalazi sebi dom i grlica gnijezdo gdje da stavi svoje mlade. Tako ja nalazim tvoje oltare, Gospodine nad vojskama. Kralju i Bože moj!</i></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i style="color: #073763;"><br /></i></div><div style="text-align: justify;">Stare crkve sa svojim su oltarima, kipovima i slikama bile pravi sažetak vjere. Nije zato čudno što su reformatori sredinom prošloga stoljeća krenuli upravo rušiti oltare i pomalo pretvarati crkve u bezlične i puste dvorane koje su mogli napuniti svojim sadržajem. Oni koji su čitali <i>Krivovjerje bezobličja</i>, sjetit će se poglavlja <i>Istrgnuti slike iz srca</i>. Tako smo postupno došli i do njemačkog Sinodalnog puta kojem se pridružuju i Francuzi, a i mnogi drugi samo čekaju pravi trenutak.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Ipak, postoje i oni koji također nakon objave <i>Tamničara Tradicije</i> nastavljaju prenositi vjeru koju su primili. Kako je objavljeno u postu iz <a href="http://splendordomini.blogspot.com/2021/12/pacta-sunt-servanda.html">prosinca</a>, <a href="http://splendordomini.blogspot.com/2019/08/svjetlo-istine.html">Bratstvo sv. Vinka Fererskog</a> gradi lijepi oltar koji nije samo ukras, nego govori o vjeri i utvrđuje u njoj. <i>Rorate </i>je danas objavio opširni članak u kojem doznajemo više o samom oltaru. Oni koji se mogu odazvati pozivu fratara da im pomognu u ovom važnom pothvatu, upućujem na dvije stranice: <a href="https://www.auteldurosaire.fr">1</a>, <a href="https://www.rosary-altar.org/">2</a><a href="http://">.</a></div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Bratstvo sv. Vinka Fererskog, koje je nedavno dovršilo gradnju svoje samostanske crkve Gospe od Ružarija u mjestu Chémére-le-Roi (Mayenne, Francuska), odlučilo je izgraditi monumentalni oltar bogat podjednako dekoracijama, kao i porukom koju prenosi. Kako se projekt razvio? Kako će izgledati? R. de Seze intervjuirao je o. Jordana Mariju, voditelja projekta.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Je li projekt za ovaj glavni oltar bio planiran pri gradnji crkve?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Nipošto. Znali smo da ćemo jednoga dana morati izgraditi oltar, ali nije bilo daljnjih planova. Priznajem da smo ispitali mnogo opcija. Kontaktirali smo više umjetnika koji su imali mnogo zanimljivih i kvalitetnih ideja. No, nije bilo suglasja nakon što smo ih izložili pred zajednicom. Nije bilo pobjednika.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Crkva je morala biti potpuno dovršena i nekoliko smo mjeseci morali u njoj služiti liturgiju prije nego što smo mogli steći osjećaj prostora i pravi način na koji bismo ga htjeli organizirati. Imajte na umu da je zajednica više od trideset godina liturgiju služila na starom dobru koje je vješto preoblikovano u kapelu. Zatim smo se iz toga maloga i tamnog prostora bez akustike preselili u veliki i sjajni prostor u kojem jeka dugo odjekuje. Nužno vrijeme prilagodbe objašnjava prve stadije pokušaja i pogrješaka kroz koje smo morali proći.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"> </span></i></div><div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Tko je odlučio o oltarnoj ikonografiji?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ona je bilo određena samim naslovom naše samostanske crkve: Gospa od Ružarija. Sve potječe odatle. Znali smo da želimo počastiti taj naslov, jedino je ostalo otvoreno 'kako': prikazom sv. Dominika i sv. Katarine Sijenske kako primaju krunicu, u duhu kruničarskih bratovština koje su cvale diljem Europe od kraja XV. st. nadalje? Referirajući se na kojeg od velikih apostola ružarija (sv. Dominika, bl. Alana de la Rochea, sv. Ljudevita-Mariju Grigniona Montfortskoga)? Na pobjedu kod Lepanta? Lurdsko ili fatimsko marijansko ukazanje? Mogućnosti su bile beskonačne. No, ne bi li bilo najbolje vratiti se samom evanđelju i razmotriti oltarna krila kao knjigu evanđelja iz koje možemo čitati o Božjoj ljubavi za nas? Te su slike iz Kristova života neusporediva potpora razmatranju i apostolatu jednoga propovjedničkog fratra.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Kako oltarna pala prati liturgiju u njezinu velikom godišnjem krugu?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Liturgija je blagdan. Taj blagdan, pravi ljudski blagdan, najdublje je otajstvo koje nastoji uskladiti sve okolnosti vremena i prostora brzinom duha. Što liturgija slavi? Slavi otajstva Kristova, od Njegova utjelovljenja do izlijevanja Duha Svetoga, s 'blaženom mukom' (rimski kanon) i uskrsnućem između toga.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiEM6zlCbOoOMRcJ5gShJ19zUxxFSbL_AsgCsbWmg8rDATuWTMfemP_PC_d3_BXk_2tn97ZO2B8L93-ZgUxDhdLHdleY6QoDeTPfc2uBdrSMQWwNtov3u1Pf4g6WE7-yLNuXEeseDDTWpeou2vd7aem5d_AadH3pvLwquLgpi6sIJGl8tihFKikdb6hRw/s1136/22063.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1136" data-original-width="852" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiEM6zlCbOoOMRcJ5gShJ19zUxxFSbL_AsgCsbWmg8rDATuWTMfemP_PC_d3_BXk_2tn97ZO2B8L93-ZgUxDhdLHdleY6QoDeTPfc2uBdrSMQWwNtov3u1Pf4g6WE7-yLNuXEeseDDTWpeou2vd7aem5d_AadH3pvLwquLgpi6sIJGl8tihFKikdb6hRw/w150-h200/22063.jpg" width="150" /></a></div><br /></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Pala je tijekom godine zatvorena i vidi se kao diptih, dvije ploče prikazuju Spasiteljevu muku: lijevo agoniju na Maslinskoj gori, a desno križni put. Smještena iznad oltara, svetohraništa s križem, ova nas dva otajstva podsjećaju da naš Gospodin nije hinio da nas ljubi, te da misno otajstvo nije ništa drugo nego nekrvno obnavljanje žrtve prinesene 'po Njemu i u Njemu' na Kalvariji.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Međutim, u vrijeme kad slavimo pobjedu uskrsnuća, krila se otvaraju i promatraču prikazuju čitavu sagu Kristova života: lijevo gore, utjelovljenje; ispod, krštenje Gospodinovo; desno dolje, raspinjanje; gore, uskrsnuće.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Dakle, tijekom uskrsnoga vremena, kao i tijekom velikih godišnjih blagdana, svetište se zaodijeva u svečano ruho, šireći svoj savijeni plašt, baš poput Djevice i Djetešca čiji plašt pokriva mnoštvo ljudi u molitvi.</span></i></div></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Kako ste se sjetili pozvati R. Insama?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">To je prava priča. Biskup Atanazije Schneider, koji je zaredio nekolicinu naših svećenika, ispričao nam je što se dogodilo u karagandskoj stolnoj crkvi, u Kazahstanu. Usred muslimanske zemlje, u samom srcu grada, sagradio je veliko svetište na Marijinu čast.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ta 'kršćanska džamija', kako je zovu mjesni muslimani, sagrađena je u gotičkom stilu. Za unutarnje uređenje (glavni oltar, pokrajnje oltare, kipove, reljefe...) biskup Schneider angažirao je obrtnike iz tirolskog sela Sankt-Ulrich. R. Isam bio je taj koji je nadgledao dojmljivi projekt. Videći slike onoga što je napravljeno u Karagandi, osobito glavni oltar, u nama je polako sazrijevala zamisao: zašto ne oltar takvoga tipa u našoj crkvi? I zašto ne isti majstor?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Otac R. Insama bio je kipar. Koliko je duga ta tradicija u selu?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Poprilično, g. Insam je svoj zanat naučio od oca. Svaka je generacija u selu svoje znanje prenosila sljedećoj (do sada; hoće li i sutra?). Oltarni dekorativni elementi crpe nadahnuće iz oltarnih skica koje je napravio Remyjev pradjed (J. Runggaldier, 1848. - 1917.). On je bio prvi u obiteljskoj tradiciji sakralnih obrtnika. Njegov djed i otac su nastavili. U Sankt-Ulrichu, selu R. Insama, tradicija sakralne umjetnosti počinje 1770. Seljaci iz tog siromašnoga i oporoga kraja (1200 m iznad morske razine) tražili su dodatni izvor zarade za preživljavanje. Od 1820. nadalje u selu je bila škola za sakralnu umjetnost. Izvozili su oltare, skulpture... diljem svijeta, čitavo XIX. st. </span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2VKUK0Zxl5lGORAtXjpNpIkBYdLcRypfnpcS2eR3xCyZRv1vSljyv5SkVv4C0kGfhPvsnYLO6M8g826RfwZ3I6p2NEDLYTxbSMrm5K9qBHPaXV10d01TDxo6hB7caBBi6arfMOClUHJWqCLV6_sSyK0C_Dex3I5zTKlK7R6mGH6bku49n7rPSBEhmJw/s1151/2206200.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1151" height="134" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2VKUK0Zxl5lGORAtXjpNpIkBYdLcRypfnpcS2eR3xCyZRv1vSljyv5SkVv4C0kGfhPvsnYLO6M8g826RfwZ3I6p2NEDLYTxbSMrm5K9qBHPaXV10d01TDxo6hB7caBBi6arfMOClUHJWqCLV6_sSyK0C_Dex3I5zTKlK7R6mGH6bku49n7rPSBEhmJw/w200-h134/2206200.jpg" width="200" /></a></div></i></div><div style="text-align: justify;"><i><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br /></div></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Je li takva monumentalna veličina oltarne pale bila predviđena otpočetka ili je rezultat razgovora s majstorom?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Od samog početka zamisli o ovakvom krilnom oltaru - dekorativno-pripovjednom - ovo se rješenje istraživalo do svoga logičnoga zaglavka. Postupno, uz savjet arhitekta i stručnjaka u svetoj umjetnosti, odlučili smo da veličina oltarne pale bude proporcionalna s velikim prozorima koji otvaraju ravnu aspidu naše crkve.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ti veliki prozori omogućuju da svjetlo obasja gornji dio pale na kojem nas dvoje svetih pozivaju na nasljedovanje (govore nam: mi smo vam utrli put prema nebu, slijedite nas), desno sv. Dominik i lijevo sveta Katarina Sijenska, a iznad svega je Krist Spasitelj, slika prvorođenoga Sina od mrtvih koji u svojoj ruci drži svijet i blagoslivlja nas desnicom. </span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Krajnji je rezultat susret majstora sa svojim vlastitim stilom i programa koji smo mi odredili. No, trenutačno ne postoji ništa od toga projekta osim skica(nacrtanih rukom na ploči, čak niti kakvoga računalnoga dizajna!) i velike želje da te skice, koje sada ispunjavaju našu maštu, konačno postanu stvarnost.</span></i></div></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Je li R. Insam bio u Chéméreu?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Naravno, bio je na mjestu zajedno sa suprugom koja ga prati i vodi njihovo malo poduzeće. Svrha toga prvoga posjeta bila je da upozna zajednicu, našu crkvu, liturgiju koja se u njoj celebrira i da predstavi projekt koji je zamislio. Ne zamišljajući neku vrstu 'umjetničkog proroštva', zasigurno je u igri bio stvarni nutarnji trenutak sa začetkom ove oltarne pale. Njegov je prvi posao bio da napravi model (1/10) koji nam je predstavio i o kojem je prodiskutirao sa zajednicom. Drugi put je precizno izmjerio svetište i osmislio budući smještaj oltara, posebno njegovu uzdignutost.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Koji je njegov pravi doprinos razvoju projekta?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ukupnost njegovih umjetničkih i tehničkih vještina, veliko poznavanje ikonografskih tema i tradicije dekorativno-narativnih oltara kakvi se još nalaze u Tirolu (područja nekoć udaljenih i siromašnih koja nisu iskusila umjetnički razvitak baroka, tada jednog od klasičnih stilova), pravi praktični smisao i sposobnost da se prilagodi našim zahtjevima. Na primjer: dominikanski obred za ofertorij pretpostavlja prilično veliku širinu oltarne ploče. Prisustvujući svečanoj misi, odmah je shvatio taj zahtjev, ponovo uzeo olovku da redizajnira oltar koji će omogućiti da se obavljaju sve ceremonije, zadržavajući proporcije koje cjelini daju snagu i eleganciju.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Hoće li sam napraviti kipove i sve oslikati? Nema li neku već postojeću osnovu? </span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Taj će ambiciozni projekt zahtijevati gotovo dvije godine rada, to je timski napor. Krilni oltar toga tipa traži suradnju nekoliko obrta: tesara za cjelokupnu strukturu, skulptora za kipove i ukrase, stolara, slikara, pozlatara... Čitav se tim skuplja u selu gdje svaka obitelj ima svoju specijalnost. R. Insam, koji je dizajnirao oltar, nadgledat će rad; njegova su specijalnost oslikavanje i pozlata. Svi će dijelovi oltara proći kroz njegove ruke: od kipa Gospe od Ružarija do zadnje dekoracije. Nije li prava sreća da do danas možemo još izrađivati velike i lijepe stvari na slavu Božju!</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Možete li nam još nešto reći o gotičkom stilu oltara?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Oltar je gotičkoga stila. Taj je tip europske umjetnosti nastao u XII. st., prevladavao u XIII. st., a zadnje plodove je dao u XVI. st. 'Srednji je vijek razdoblje u koje um može ići da bi obnovio svoju snagu, s puno užitka i koristi; XIII. je stoljeće bilo stoljeće velikih projekata: katedrala, križarskih ratova, </i>Summae Theologiae<i>.' Pala je nadahnuta ulmskom školom, ime se odnosi na umjetnike koji su radili u tom slobodnom gradu Svetog Rimskog Carstva tijekom kasnoga gotičkoga razdoblja (XV. i XVI. st.). Preciznije, slavnim oltarom Jörga Lederera u Spitalkirche u Latschu (Južni Tirol, danas u Italiji). Skulpture su nadahnute jednim drugim članom ulmske škole, Tilmanom Riemenschneiderom, pa i Veitom Stossom koji je izradio slavni oltar u krakovskoj Marijinoj crkvi. Dvostruki paneli zatvorenoga oltara kopija su onih prikazanih na oltaru Hansa Multschera u Sterzingu (Južni Tirol). Taj oltar više ne postoji, ali slike se čuvaju u muzeju.</i></span></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Koje tehnike rabe g. Insam i njegov tim?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Boje se rade prema metodi iz XV. st. kemičara Kremera iz Aichstättena (Allgäu). Zlatne listiće isporučuje Giusto Manetti iz Firence, stoljećima dobavljač zlata. Specijalnost R. Insama tehnika je pozlate poznata kao 'Branntweinvergoldung' ili polimentna pozlata koja omogućuje najbolju kvalitetu. Najprije se pripremi sloj krede, zatim tri susljedna sloja bolonjske crvene gline pomiješane s pokvarenim bjelanjkom, onda se poškropi rakijom koja se mora sušiti nekoliko minuta prije polaganja zlatnog listića. Rakija reagira s glinom i bjelanjkom pa osnova postaje ljepljiva. Poteškoća je što sloj, kada se postavlja listić, ne smije biti niti previše vlažan niti previše suh. Sljedeća je njegova specijalnost graviranje na pozlati. Taj ukras izgleda kao vodeni žig u pozlati. Dobiva se stavljanjem prilično debeloga sloja bolonjske krede na drvo, na čemu se onda ornamenti graviraju šiljatim kamenom. To je dugotrajan posao koji traži puno snage.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjEr0l6uMLPqzGhsN5_Vn7ufLa9HEKdIt_Ok34cGGZ0PqCPchQludvBorJspN654W2W_T7eFdLcIgH6hCd8MLDZZNPBztoKBWaPV0QpTOiomjuM7hbkIJhTWPsBgAwn-yvWjGelzB8S1f3s2ekHlnOWo_lh1YnzQuqmkyCdWJZUjxw0gAkQJiSmuZUWlg/s1515/22064.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1136" data-original-width="1515" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjEr0l6uMLPqzGhsN5_Vn7ufLa9HEKdIt_Ok34cGGZ0PqCPchQludvBorJspN654W2W_T7eFdLcIgH6hCd8MLDZZNPBztoKBWaPV0QpTOiomjuM7hbkIJhTWPsBgAwn-yvWjGelzB8S1f3s2ekHlnOWo_lh1YnzQuqmkyCdWJZUjxw0gAkQJiSmuZUWlg/w200-h150/22064.jpg" width="200" /></a></div><br /></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Kako tradicionalni katolici iz SAD-a mogu pomoći Bratstvu?</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Trenutačno je naša glavna briga osigurati nužna sredstva da se nastavi izgradnja glavnog oltara. Oni koji žele darovati više informacija mogu pronaći na <a href="https://www.rosary-altar.org/">www.rosary-altar.org</a>. Svi su fratri iz zajednice od srca zahvalni za vašu potporu!</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Bratstvo sv. Vinka Ferrerskog (FSVF), čiji se priorat nalazi u mjestu Chémeré-le-Roi (Francuska), tradicijska je redovnička zajednica koja se nadahnjuje dominikanskom duhovnošću. Kao učenici sv. Tome Akvinskoga, braća su apostoli čije je propovijedanje usmjereno na spasenje duša. Svetu misu služe isključivo prema tradicionalnom dominikanskom obredu. Osnivač Bratstva poznat je tradicionalnim katolicima u SAD-u po svojoj <a href="http://splendordomini.blogspot.com/2021/12/pacta-sunt-servanda.html">snažnoj izjavi</a> o motupropriju 'Čuvari Tradicije'."</span></i></div></div><div><br /></div><div>Izvor i slike: <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2022/06/an-iconographic-project-worthy-of.html">RORATE CÆLI</a></div></div>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-22231536576519794832022-06-21T23:27:00.001+02:002022-06-21T23:59:11.288+02:00Blagi pogled<p> </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi2aIV4MNR3k38_XDuEsLQmTxq1-v5LD2_aukKvSvNNDXjTWp6T2xDqaJ4y-uXvonqNDU6E8cNVmdjCQXltCQpdO5l6kvEeG4x9nwMxp-Az9yVaVnN0WB2-RNlUFlZbqNlLm5WHHgI0gJiUfGbNHTaZK4lZDVMxuZ6NKb_Yfc0mksnqMo5-RjA-wo9aow/s1247/DPM.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1247" data-original-width="727" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi2aIV4MNR3k38_XDuEsLQmTxq1-v5LD2_aukKvSvNNDXjTWp6T2xDqaJ4y-uXvonqNDU6E8cNVmdjCQXltCQpdO5l6kvEeG4x9nwMxp-Az9yVaVnN0WB2-RNlUFlZbqNlLm5WHHgI0gJiUfGbNHTaZK4lZDVMxuZ6NKb_Yfc0mksnqMo5-RjA-wo9aow/w117-h200/DPM.jpg" width="117" /></a></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Dostoj se, Kraljice, Nebeska Pastirice, svrnuti blagi pogled sa svoga prijestolja na ovu zemlju. Pogledaj na stado povjereno Tvojoj skrbi. Ah, ono nije potpuno, nedostaje jedna ovčica koja, udaljivši se od stada, luta u opasnosti da padne u ralje paklenoga vuka. Ta sam izgubljena ovčica ja, Draga Majko, Marijo Presveta. Dostoj se, ljubljena Pastirice, da u duši svojoj ponovo osjetim slatki zvuk Tvoga glasa. Primi me, blaga, sada kada se raskajan od svojih nezahvalnosti vraćam Bogu i Tebi. Primi me pod sjenu svoje zaštite da više ne počinim nevjere udaljujući se od Tebe. Pomozi mi u životu, na smrti i poslije smrti. Ti me za ruku povedi pred sud Božji, tako da imadnem radost od Dobroga Pastira čuti utješne riječi: </i>Kličem od radosti jer je nađena ovčica koja se bila izgubila<i>. Amen.</i></span></div><p></p><p style="text-align: center;"><span style="color: #073763;">___</span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Prvosvećenik Benedikt XIV., svete uspomene, udijelio je oprost od 100 dana onima koji pred kojom slikom Nebeske Pastirice izmole </i>Zdravo Kraljice<i> ili </i>Zdravo Marijo<i>.</i></span></p><p style="text-align: center;"><span style="color: #073763;">___</span></p><p style="text-align: center;"><i><span style="color: #073763;">Pobožnošću sveć. Josipa M. Serija</span></i></p><p>Izvor: <a href="https://www.facebook.com/santamariafrancesca/photos/596319530449395">Facebook/SantaMariaFrancesca</a></p><div><br /></div>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-53198134540782622512022-06-19T01:29:00.004+02:002022-06-20T00:16:45.616+02:00Liturgijski (ne)mir<p style="text-align: justify;">Nekadašnje Papinsko povjerenstvo <i>Ecclesia Dei</i> obuhvaćalo je zajednice koje su služile isključivo tradicionalnu liturgiju, ali i neke zajednice koje su uz drevnu služile i poslijekoncilsku liturgiju. <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2012/03/sluge-isusa-i-marije.html">Sluge Isusa i Marije</a> takva su zajednica koja kod oba misna oblika vidi važne elemente i priželjkuje liturgijsku obnovu Crkve ne preko ideoloških suprotstavljanja dvaju oblika, nego preko međusobnog obogaćivanja bez miješanja.</p><p style="text-align: justify;">Kako su oni kao zagovornici <i>liturgijskoga mira</i> doživjeli dokument pape Franje o predajnoj rimskoj liturgiji, iznose u svom glasilu <i>Zov Kralja</i>. Nakon kratkog uvoda o samom restriktivnom motupropriju, nastavljaju:</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZKeVOgtxfmrDt3ZZ3vDnMe9w9mrInZToEvZ2UoURfdNFsPMhddaJkEUOFDokfokhRjhKccaj2TrcyU7dMjE8J59agAhuhmiphIpFwLOikn7Q17e4j_kFkrfDwOWzDp52zDrR39ch-xjMwpuoWXqRneZZTqyiBJqEpZJ3x8ey0UERqP-PA_3AtKV8KZw/s680/RK.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="581" data-original-width="680" height="171" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZKeVOgtxfmrDt3ZZ3vDnMe9w9mrInZToEvZ2UoURfdNFsPMhddaJkEUOFDokfokhRjhKccaj2TrcyU7dMjE8J59agAhuhmiphIpFwLOikn7Q17e4j_kFkrfDwOWzDp52zDrR39ch-xjMwpuoWXqRneZZTqyiBJqEpZJ3x8ey0UERqP-PA_3AtKV8KZw/w200-h171/RK.jpg" width="200" /></a></div><br /><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Reakcije i klasifikacija</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Objava 'Čuvara Tradicije' bila je diljem svijeta popraćena žustrim reakcijama, kako onima koje su odobravale, tako i onima koje su dokument odbacivale. O tomu pogledajte sažetak u Pregledu tiska ovoga broja 'Zova'. Neki su biskupi već nekoliko dana kasnije dali konkrektne odredbe za svoje biskupije koje su išle dalje od 'Čuvara Tradicije'. No, čulo se i kritičnih glasova i od samih kardinala. Neki su biskupi odmah objavili da neće ništa mijenjati u svojim biskupijama. Dakle, zbrka je velika!</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Nije u pitanju da Papa ima pravo, pa i dužnost, djelovati u Crkvi kao 'čuvar Tradicije' i uređivati liturgiju. Obratno, za vjernike i svećenike je važno da se potrude oko shvaćanja razloga koji su ga pokrenuli i da u obzir uzmu te naputke pred pozadinom vlastitih iskustava. Iz te se perspektive, primjerice, nadaje pitanje gdje se to preko celebracije starog oblika promovira opasnost od podjele i odbacivanja II. vatikanskog. Da, postoje takva odbacivanja. Može ih se izolirano pronaći kod vjernika koji cijene stari oblik. Ima ih i kod nekih zajednica starog obreda, naime kod onih koji nisu u punom zajedništvu s Rimom te mu se ne podvrgavaju u liturgijskim i stegovnim pitanjima. Međutim, zajednice koje su sada pogođene 'Čuvarima Tradicije' sve (!) priznaju legitimnost II. vatikanskog i auktoritet crkvene hijerarhije.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Petrovo bratstvo, koje od onih koji su pogođeni ovim dokumentom broji daleko najviše članova, odijelilo se od Piova bratstva 1988. jer je izričito priznalo papin auktoritet; jer ni pod kojim uvjetima nije htjelo prekinuti vezu s Petrovim nasljednikom i crkvenim Učiteljstvom. Mnogi svjetovni svećenici koji su od 2007. po dopuštenju pape Benedikta upoznali i naučili cijeniti taj oblik, otada ga slave dodatno uz obnovljeni misni obred. Dakle, njihovo liturgijsko i dušobrižničko djelovanje posve konkretno svjedoči o njihovu priznanju valjanosti liturgijske reforme. Doista je nejasno gdje se kod zajednica povezanih s Rimom nalaze one opasnosti od podjele o kojima papa Franjo piše. Da, postoji dovođenje u pitanje crkvenog auktoriteta, naime kod zajednica koje su se odijelile od Rima; ali to odbacivanje upravo nije obilježje zajednica i svećenika koje je ovaj dekret sada pogodio.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Mi, u Kongregaciji slugu Isusa i Marije, koji smo već od svoje uspostave smjeli slaviti oba oblika, i prema dušobrižničkom obziru birati između dvaju oblika, upravo smo zadnjih godina kod velikog broja prijatelja stare liturgije zamijetili blagotvorno 'opuštanje' između ranijih ideoloških rovovskih borba oko pitanja obreda i Koncila. To unutarnje izmirenje koje je lagano raslo, sada je na kocki, ipak...</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Dva pitanja koja se postavljaju</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">1. Papa Franjo preko 'Čuvara Tradicije' želi promicati jedinstvo Crkve. Motuproprij bi dugoročno mogao prouzrokovati upravo suprotno. Ako se ograničuje celebracija starog obreda svećenicima i zajednicama koje priznaju Koncil, dogledno je da će se mnogi vjernici kojima je do tridentskog oblika, okrenuti mjestima celebracije koja nisu u punom jedinstvu s Rimom. Iza takvog 'izbjeglištva' se u mnogim slučajevima neće skrivati zla volja, nego prije nužda da izbjegnu liturgijske zloporabe ili ustaljene banalnosti kojima su izloženi u svojim župama. Papa Franjo u popratnom pismu 'Čuvarima Tradicije' sâm spominje takve zloporabe u novom obredu i žali se na njih. Preko ovoga bi dekreta, dakle, vjernici indirektno mogli biti navedeni na grupacije gdje se zaista potpiruje ogorčenost protiv II. vatikanskog, gdje se polemizira protiv liturgijske reforme i gdje bi se mogao dovoditi u pitanje papinski učiteljski auktoritet. 'Kod Piova bratstva pucaju čepovi s pjenušca', komentirala je jedna internetska stranica objavu 'Čuvara Tradicije'. Dekret koji želi promicati jedinstvo, mogao bi, dakle, lako postati bumerang koji ne jača povezanost vjernika s Rimom, nego je, naprotiv, podriva.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">2. Znači li stari obred odbacivanje Koncila? Papu Franju vodila je zabrinutost da svi vjernici ne prihvaćaju katolički nauk onako kako ga sažima II. vatikanski. Ovdje se radi o važnoj stvari. Jedinstvo Crkve moguće je samo u jedinstvu njezina nauka, a obvezujući nauk Katoličke Crkve formulira se na crkvenim koncilima, pa i na II. vatikanskom, ili uvijek tada kada jedan papa govori službeno i svečano se pozivajući na svoj učiteljski auktoritet (kao 1994. papa Ivan Pavao II. u 'Ordinatio Sacerdotalis' o nemogućnosti svećeništva za žene). Zato Crkva od svojih vjernika mora zahtijevati vjernost tim tekstovima. To vrijedi za prijatelje tridentskog misnog obreda, ali jednako vrijedi za sve druge katolike. 'Čuvati Tradicije' u čl. 3, § 1, traže da svaki biskup osigura, da skupine koje slave stari obred ne isključuju valjanost 'odredaba II. vatikanskog koncila i Učiteljstva papa'. Nesumnjivo, biskupi imaju istu dužnost i prema svim drugim svećenicima i vjernicima, također prema onima koji slave novi obred.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">No, upravo na njemačkom govornom prostoru, izgleda na mnogo mjesta sa zahtijevanim priznavanjem II. vatikanskog i papinskog Učiteljstva? Zar zaista 'glavni problem' kod priznanja II. vatikanskog čine skupine koje vole staru liturgiju? Nisu li upravo, da navedemo samo jedan aktualni primjer, puno više u proturječju s naukom II. vatikanskoga koncila brojni teolozi Sinodalnog puta? Koncilska pastoralna konstitucija poučava: 'Brak i bračna ljubav su prema svojoj biti usmjereni prema rađanju i odgoju potomstva.'(GS 50) I: 'djeci Crkve nije dopušteno u kontroli rađanja kročiti putem koji Učiteljstvo odbacuje u tumačenju božanskog Zakona.'(GS 51) Nije li novi spolni moral Foruma IV. Sinodalnog puta u gruboj suprotnosti prema ovomu? Ima li zabrinutosti - kao u 'Čuvarima Tradicije' - da na isti način članovi Sinodalnog puta priznaju Učiteljstvo? Ovdje lako nastaje dojam da se radi o dvostrukom standardu.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Briga pape Franje da dijelovi Crkve odbacuju nauk II. vatikanskog posve je opravdana. Međutim, može se dvojiti jesu li prijatelji stare liturgije u tom pogledu prava problematična djeca Crkve. Prije se možemo usuditi pretpostaviti da je u pogledu na ostale katolike na njemačkom govornom prostoru, prihvaćanje sadržaja II. vatikanskog kod prijatelja stare liturgije iznadprosječno visoko. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Neizvjesna budućnost</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">'Čuvari Tradicije' uređenje celebracije u starom obliku predaju u ruke biskupâ, unutar okvira koje je Rim unaprijed odredio. Kako će se provođenje oblikovati do detalja, još je nejasno. Odnosi li se dekret samo na misno slavlje po starom misalu ili i na ostale sakramente i na brevijar? Koje posljedice nastaju za zajednice na čiju karizmu spada celebracija starog oblika? Koje se posljedice nadaju za nas u Kongregaciji slugu Isus i Marije? Kako će različiti biskupi primijeniti dekret? Neki su biskupi već signalizirali da će i dalje dopustiti stari oblik u župnim crkvama. Mnoga će se otvorena pitanja razjasniti sljedećih mjeseci. Tako će si Liturgijsko povjerenstvo Njemačke biskupske konferencije najprije stvoriti sliku da bi u dogledno vrijeme odlučilo o tom pitanju na punom zasjedanju. Na nama je da u to vrijeme od srca vapimo k Duhu Svetom kako bi on prosvijetlio nositelje odgovornosti u Crkvi, da odaberu prave puteve i sredstva koja služe jedinstvu, miru i rastu Crkve. Molitva i žrtva mogu učiniti sve! Molimo Preblaženu Djevicu Mariju da ona kao Majka Crkve ne dopusti da rovovske borbe i dalje štete unutarnjem miru Crkve; pa niti 'liturgijskom miru' koji je porastao zadnjih godina."</span></i></p><p>Izvor i slika: <a href="https://www.sjm-online.org/wp-content/uploads/2021/11/ruf_79_2021.pdf">SJM</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-46912161642636944332022-06-18T18:34:00.002+02:002022-06-18T18:36:45.458+02:00Sveta glazba<p style="text-align: justify;">Usred kaosa i nevjerojatnog pada u koji sve dublje tonemo zadnjih godina (<a href="https://www.catholicworldreport.com/2022/06/14/franciscans-in-germany-elect-openly-gay-priest-as-new-superior/">1</a>, <a href="http://blog.messainlatino.it/2022/06/benedizione-gay-la-diocesi-del.html">2</a>, <a href="https://www.catholicnewsagency.com/news/248162/letter-from-pope-francis-expresses-support-for-fr-james-martins-controversial-ministry">3</a>), utješno je znati da postoje redovničke oaze koje za sada uspijevaju izbjeći raznim vizitatorima i komesarima te skromno nastavljaju s načinom života koji su pokazali svetci.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhYVccrgKkfm6o9uDOecCSFULDaZ6lP-qU_0vvzC0BBDfqdKCcSVNkJYBqvXTtxSWJD9qU4XBIcxl01cLHmlBGgmH0H8k8mHCpHPUR9-J7XPUhEwTPL-Toyc99-BNwcMN60dg9YX_ME-gGLiBprv2zgJB4huo4GRCE-5_6I1MIiXe8XG6-crybyO2TW1g/s925/1215467.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="484" data-original-width="925" height="104" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhYVccrgKkfm6o9uDOecCSFULDaZ6lP-qU_0vvzC0BBDfqdKCcSVNkJYBqvXTtxSWJD9qU4XBIcxl01cLHmlBGgmH0H8k8mHCpHPUR9-J7XPUhEwTPL-Toyc99-BNwcMN60dg9YX_ME-gGLiBprv2zgJB4huo4GRCE-5_6I1MIiXe8XG6-crybyO2TW1g/w200-h104/1215467.jpg" width="200" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">U okviru <a href="http://splendordomini.blogspot.com/2013/07/u-riju.html">Apostolske administrature sv. Ivana M. Vianneyja</a> djeluju redovnice <a href="https://www.instagram.com/servasnsauxiliadora/">Služavke Marije Pomoćnice i Isusa Vrhovnog i Vječnog Svećenika</a>. U župi pod zaštitom sv. Gerarda Majelle žive mještovitim životom. Poglavarica Marija de Lourdes govori u intervjuu za portal <i>Schola Cantorum</i>:</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br /></div><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Naše su aktivnosti jednostavne: budući da naše pravilo predviđa aktivni i kontemplativni život, posvećujemo se molitvi, meditaciji i klanjanju Presvetom sakramentu. Imamo milost što možemo svakoga dana sudjelovati na misi koja se čita u našem samostanu. Osim toga, svaki se dan posvećujemo radu. Neke kućnim poslovima, a druge poučavanjem, jer su neke naše sestre učiteljice u osnovnoj školi, djeluju u Kolegiju sv. Gerarda.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">- Koja su još pravila dio vašega konventualnog života?</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Svaki dan molimo božanski oficij, a noću svečano pjevamo kompletorij. Tu je i ručni rad pa i vrijeme za studij, uključujući studij glazbe."</span></i></p><p style="text-align: justify;">Neke su redovnice određene za orguljašice, a koristice redovito vježbaju pjevanje s dvostrukim ciljem: <i>"da bi učile pjevati časoslov prema liturgijskom vremenu i da bi mogle pripremiti kor za nedjeljne i blagdanske mise"</i>.</p><div style="text-align: justify;">Ove su sestre primjer kako se i u skromnim uvjetima može posvetiti dužna pozornost svetoj glazbi. Poglavaričino je iskustvo da njihov zbor pomaže vjernicima da <i>"na plemenitiji način kontempliraju liturgiju"</i>. Prvenstveno gregorijansko pjevanje <i>"može poslužiti za poboljšanje pobožnosti i za privlačenje sve više ljudi našem Gospodinu"</i>.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><p>Izvor i slika: <a href="https://schola-cantorum.wixsite.com/portal-musicos/single-post/servas-de-maria-auxiliadora-a-serviço-do-canto">Schola Cantorum</a><br /></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-24792180253604157382022-06-18T18:14:00.002+02:002022-06-21T23:18:51.270+02:00Potius mori quam foedari<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEioZilvBfLlfip88_Aw3U-bengiLn2Lhgvk9SAO4AzkTh9nzOWdmUciOGnFLtG6cpE3MywXB26nLhhtkM0oKuXyFEgJdv_PCJPUBRV9nf0rBgOqljfuvOM4kaIWjWZz1hjXScIbxO5FuXtEuiC9-DfeVTFOetqv_0Q5WyeC8HW4i7xHt3vG6kmYiqckag/s578/10046510542.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="578" data-original-width="382" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEioZilvBfLlfip88_Aw3U-bengiLn2Lhgvk9SAO4AzkTh9nzOWdmUciOGnFLtG6cpE3MywXB26nLhhtkM0oKuXyFEgJdv_PCJPUBRV9nf0rBgOqljfuvOM4kaIWjWZz1hjXScIbxO5FuXtEuiC9-DfeVTFOetqv_0Q5WyeC8HW4i7xHt3vG6kmYiqckag/w132-h200/10046510542.jpg" width="132" /></a></div><p>Msgr. Atanazije Schneider, ORC o nadbiskupu Marcelu Lefebvreu:</p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Lefebvre je pokazao veliku hrabrost. Bio je spreman izgubiti sve u ovom životu, svako priznanje i status, poštovanje i ugled u Crkvi. Čak je prihvatio činjenicu da ga smatraju pobunjenikom, raskolnikom, a učinio je to s ciljem da nastavi prenositi neokuženu, cjelovitu katoličku istinu, da očuva misu u svom njezinu katoličkom bogatstvu. </span></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjC8Ib279dMsZkTul3Oy3Pm5iqKzp9K-lyKtf-hP6aQH-a48FSXl3tHCp5ZILDfLTlyQC1uGCBLRL-PK_qrr0pRc1JhGuYTV-bgCc83vM3xybuvZyDI877UQ-6F7Nw-B8dF4Mo5mvPDaU8vi5GyFVitWn5WxJrMJ6RpH_4we7ca-MdEp8S2_q5VMSrVSQ/s1334/25.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1334" data-original-width="750" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjC8Ib279dMsZkTul3Oy3Pm5iqKzp9K-lyKtf-hP6aQH-a48FSXl3tHCp5ZILDfLTlyQC1uGCBLRL-PK_qrr0pRc1JhGuYTV-bgCc83vM3xybuvZyDI877UQ-6F7Nw-B8dF4Mo5mvPDaU8vi5GyFVitWn5WxJrMJ6RpH_4we7ca-MdEp8S2_q5VMSrVSQ/w113-h200/25.jpg" width="113" /></a></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Zbog te se svrhe pomirio s tim da postane kao gubavac u očima svijeta i crkvenih auktoriteta. Ostali su ga biskupi osudili, Rim se okrenuo od njega. Vjerujem da će u budućnosti i on biti uzdignut na čast oltara. Svega se odrekao za Krista, svega, u ljudskom smislu, samo zato da netaknutom prenosi katoličku vjeru i misnu liturgiju. To je divan primjer za naša vremena."</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><p>Izvor: <a href="https://gloria.tv/post/9REYZXXnrqfM1b4u2HxfHFhsu">Gloria.tv</a><br />Slike: <a href="https://gloria.tv/post/9REYZXXnrqfM1b4u2HxfHFhsu">Gloria.tv</a>, <a href="https://www.youtube.com/watch?v=9-_KcYhNABU&t=4s">SSPX News/Youtube.com</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-7856985148360505202022-03-05T23:35:00.002+01:002022-03-25T17:40:38.842+01:00Junačka vjernost<p style="text-align: justify;">Ukrajinci nastavljaju borbu za slobodu i pobjedu trnovitim putem kojim su prolazile i brojne generacije njihovih sunarodnjaka. Jedan od takvih patnika bio je veliki nadbiskup Josip kard. Slipij o čijoj 130. obljetnici rođenja piše R. De Mattei:</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiQkrCt3idszzUDFCuIAolLZ8g4nCMDenwgL15TJcSyyHN-GLfCvX2jbRL_WqTtaKf-xVtZ7TKBWMyo44P3tbCWXXAaK97n9L2oTwNxBZ-Qc2x29JsGg0I6qGnGmk_zjJeAvWS0Z6QfUNtNzf_jivvZgg6ODr-oxRrpfTaNhx-KTbXMeH1MCmR7HqGVLw=s625" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="625" data-original-width="481" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiQkrCt3idszzUDFCuIAolLZ8g4nCMDenwgL15TJcSyyHN-GLfCvX2jbRL_WqTtaKf-xVtZ7TKBWMyo44P3tbCWXXAaK97n9L2oTwNxBZ-Qc2x29JsGg0I6qGnGmk_zjJeAvWS0Z6QfUNtNzf_jivvZgg6ODr-oxRrpfTaNhx-KTbXMeH1MCmR7HqGVLw=w154-h200" width="154" /></a><br /><br /></div><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Postoje ljudi koji utjelovljuju najdublje krjeposti i vrjednote jednog naroda. Takav je bio veliki nadbiskup galicijsko-lavovski Josip kard. Slipij, čiju stotinu i tridesetu obljetnicu rođenja obilježavamo u trenutku kada njegova domovina prolazi novu enormnu tragediju.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Rođen je 17. veljače 1892. u Zazdristu, na zapadu Ukrajine. S 19 godina stupio je u lavovsko sjemenište gdje je 30. rujna 1917. zaređen za svećenika i zatim poslan u Rim da bi dovršio studije na Orijentalnom institutu i na Gregorijanskom sveučilištu. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Rektorom lavovskog sjemeništa imenovan je 1925., a 1929. rektorom bogoslovne akademije u istom gradu. U međuvremenu je Ukrajina pala pod sovjetski jaram, a Staljin je između 1932. i 1933. rekvirirao svu poljoprivrednu proizvodnju da bi preko <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Holodomor">gladomora</a> nametnuo prisilnu kolektivizaciju u zemlji (usp. A. Applebaum, 'Red Famine: Stalin's War on Ukraine', Doubleday, New York, 2017.). </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Kako se rat približavao, Andrija Šepticki (1865. - 1944.), grkokatolički ukrajinski metropolit koji ga je zaredio za svećenika, tražio je od Pija XII. da ga imenuje za koadjutora s pravom nasljedstva. Tako je msgr. Josip Slipij 1939. postao egzarh istočne Ukrajine i nakon smrti metropolita Šeptickog, 1. studenoga 1944., postao glava i otac Ukrajinske katoličke Crkve. Bilo je to strašno vrijeme za njegovu zemlju koja je bila stiješnjena između nacista i komunista. Sovjeti su 11. travnja 1945. uhitili metropolita i osudili ga na osam godina prisilnoga rada u gulagu, a za to je vrijeme inscenirana nezakonita sinoda da proglasi 'ponovno sjedinjenje' Ukrajinske katoličke Crkve s Moskovskim pravoslavnim patrijarhatom kojim je vladao sovjetski režim. Oko 3000 grkokatoličkih crkava predano je pravoslavcima, a gotovo svi biskupi i svećenici ubijeni su ili uhićeni. Nadbiskup Slipij dobio je 1953. drugu osudu od pet godina Sibira, a 1958. treću na četiri godine prisilnoga rada. Godine 1962., sa sedamdeset godina, četvrti je put osuđen. Osuda se sastojala u doživotnoj deportaciji u strogi logor Mordovia. Sve u svemu, junački je prelat proveo 18 godina u zatvorima i gulazima. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Isusovački svećenik p. P. Leoni (1909. - 1995.), koji je preživio sovjetski koncentracijski logor, opisujući strahote tranzitnoga logora Kirov, pripovijeda da su jednog dana u njegovu ćeliju dovedeni zarobljenici. 'U sumrak sam čuo kako me zove nepoznati glas: stariji čovjek s bradom stajao je na mojem mjestu, ispružio mi je svoju ruku i predstavio se kao Josip Slipij. Bila mi je radost, ali i tuga što sam bio skupa sa svojim metropolitom' (Msgr. G. Choma, 'Josyf Slipyj, padre e confessore della Chiesa ucraina martire', La Casa di Matriona, Milan, 2001., str. 68).</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEigvAgIz62oGrpYMtLFIcPgGwCa1loGwxubmc4GGdr5ATTS-cYObjdHpXZSvfUCnx2r4pojvOldjB8phUYQNOZnjEAdtEvgIcjj2duKc7XCK8yi8Ii-I3bIyQXxg1LpBw56WsHhVwLzYCZww_9MmO05FIlmE34mDC9Ygoc4JSQ_wasCGXfmJ0f2d5yqOw=s515" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="318" data-original-width="515" height="124" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEigvAgIz62oGrpYMtLFIcPgGwCa1loGwxubmc4GGdr5ATTS-cYObjdHpXZSvfUCnx2r4pojvOldjB8phUYQNOZnjEAdtEvgIcjj2duKc7XCK8yi8Ii-I3bIyQXxg1LpBw56WsHhVwLzYCZww_9MmO05FIlmE34mDC9Ygoc4JSQ_wasCGXfmJ0f2d5yqOw=w200-h124" width="200" /></a></i></div><i><span style="color: #073763;"><br /><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Pio XII. opetovano je intervenirao u korist Ukrajinaca i njihova metropolita, ohrabrujući ih da odole progonu, osobito okružnicom 'Orientales omnes Ecclesias' od 23. prosinca 1945. Ipak, nakon smrti Pija XII., odnosi između Rusije i Vatikana počeli su se mijenjati. Kad je Ivan XXIII. navijestio Drugi vatikanski koncil, htio je da sudjeluju i predstavnici Moskovskog patrijarhata. Kremaljski su auktoriteti nametnuli uvjet da Koncil šuti o komunizmu. Tajni je sporazum bio potpisan u kolovozu 1962. u francuskom gradu Metzu između kard. Tisseranta, koji je predstavljao Vatikan, i pravoslavnog biskupa Nikodema s ruske strane. Veliki skup sazvan da bi diskutirao o problemima svoga vremena, prešutio bi tako najveću političku katastrofu dvadesetog stoljeća (R. de Mattei, 'The Vatican Council. An unwritten story', Loreto Publishing, Fitzwilliam, NH, 2012., str. 149-151).</span></i></div></span></i><p></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">U to su vrijeme komunistički gulazi bili preplavljeni zatvorenicima osuđenima zbog vjerskih razloga, posebno onima iz Ukrajinske katoličke Crkve. Bio bi skandal kad biskupi koji su bili žrtve progona, ne bi bili u koncilskoj dvorani, dok bi Moskovski patrijarhat predstavljali poslanici koji su podupirali krvnike. Održani su, dakle, pregovori između Svete Stolice i Kremlja da bi se metropolitu Slipiju dopustilo da sudjeluje na Koncilu. Poglavar Ukrajinske Crkve nije htio napustiti zemlju, no poslušao je papu, ali je prije napuštanja Moskve tajno za biskupa zaredio ukrajinskog redemptorističkog svećenika <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Vasyl_Velychkovsky">Bazilija Veličkovskog</a>.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Došao je u Rim 9. veljače 1963., ali nije šutio. Na Koncilu je 11. listopada 1963. govorio o mučenicima krvlju Ukrajinske Crkve i predložio da se kijevsko-galicijska katedra uzdigne na patrijarhalnu. Sjećao se da je tu molbu više puta uputio Pavlu VI., no ona je uvijek bila odbijena iz političkih razloga. Priznanje ukrajinskoga patrijarhata zapravo bi spriječilo vatikansku 'Ostpolitik' i ekumenski dijalog s moskovskom pravoslavnom Crkvom ('Memorie', Ukrainian Catholic University, Lviv-Rome 2018., str. 512-513). Papa Pavao VI. kreirao ga je kardinalom 25. siječnja 1965., a Ukrajinsku katoličku Crkvu uzdigao kao Veliku nadbiskupiju Lavovsku za Ukrajince.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Između 1968. i 1976. kard. Slipij je, unatoč uznapredovaloj dobi, poduzeo duga i naporna putovanja k zajednicama ukrajinske dijaspore u Americi, Australiji i Europi, kao pastir svoga naroda. U ime žrtava komunizma uputio je 1976. apel Ujedinjenim narodima, a 1977. u dramatičnim iskazima pred Saharovljevim tribunalom još jedanput prokazao vjerski progon u Ukrajini. Svijet je njega i Josipa kard. Mindszentyja (1892. - 1975.) promatrao kao dvojicu velikih svjedoka katoličke vjere dvadesetog stoljeća.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Da bi osigurao budućnost Ukrajinske Crkve, kardinal Slipij nije se ustezao niti od krajnjih čina. P. Kwasniewski je nedavno podsjetio kako je 2. travnja 1977. tajno zaredio trojicu biskupa bez suglasnosti Pavla VI., automatski si navukavši kanonske cenzure prema kanonu 953 Zakonika koji je tada bio na snazi. Ipak, za razliku od onoga što se dogodilo nadbiskupu M. Lefebvreu, koji je izopćen 1986. zbog istoga kršenja kanonskog prava, protiv kardinala Slipija 'ipso facto' nisu nametnute nikakve mjere (</i><a href="https://onepeterfive.com/clandestine-ordinations-against-church-law-lessons-from-cardinal-wojtyla-and-cardinal-slipyj" style="font-style: italic;">OnePeterFive</a><i>). Jedan od biskupa koje je posvetio bio je msgr. Ljubomir Husar (1933. - 2017.) kojeg je, nakon Slipija, Ivan Pavao II. postavio velikim nadbiskupom grkokatoličkim i kardinalom. Njega je naslijedio kao primas Svetoslav Ševčuk koji se u ovom trenutku nalazi pod bombardiranjem opsjednutog grada Kijeva. Godine 2004. velikonadbiskupska katedra prenesena je u Kijev i promijenila svoje ime u </i>kijevsko-galicijska<i>. </i></span></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Josip kard. Slipij umro je u egzilu u Rimu u dobi od devedeset i dvije godine, 7. rujna 1984., a danas počiva u kripti sv. Jurja lavovske katedrale, pored metropolita Šeptickog. Ivan Pavao II. nazvao ga je 'čovjekom nepokorene vjere, pastirom postojane hrabrosti, svjedokom junačke vjernosti, uzornom osobnošću Crkve' ('L'Osservatore Romano', 19. listopada 1984.).</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEi90VazNgSyV2_1K3moIaEx39pnyO89tnLRxkstHJ7WV2Vgrhlfl0Xs282aejkfAn_YBt-NdZuhjo6hHqvjes_aeG8BwQXCk_YIxof_vBzAFKb9Mh5RAEq-2ebJax6l2OtMIBL47YcKqFCzKhd2aDvNi_bV879u_HKwd-hBEtyBdWxDqeeayt8DUec0vA=s763" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="500" data-original-width="763" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEi90VazNgSyV2_1K3moIaEx39pnyO89tnLRxkstHJ7WV2Vgrhlfl0Xs282aejkfAn_YBt-NdZuhjo6hHqvjes_aeG8BwQXCk_YIxof_vBzAFKb9Mh5RAEq-2ebJax6l2OtMIBL47YcKqFCzKhd2aDvNi_bV879u_HKwd-hBEtyBdWxDqeeayt8DUec0vA=w200-h131" width="200" /></a></i></div><p></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Dok se ponovo gazi vjerski i politički identitet njegove zemlje, spomen na junački otpor Josipa kard. Slipija pomaže nam da imamo povjerenja u budućnost Ukrajine. Kijev je bio mjesto obraćenja ruskog naroda Katoličkoj Crkvi i iz Kijeva će, a ne iz Moskve, početi drugo obraćenje Rusije koje je navijestila Gospa u Fatimi. Kardinal Slipij bio je veliki privrženik fatimske poruke. Ivanu Pavlu II. predao je 1980. dva milijuna potpisa koja je prikupila 'Plava vojska', ustrajući u dugom razgovoru s papom na potrebi posvete Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu (John Haffert, 'Dear Bishop! Memoirs of the Author Concerning the History of the Blue Army', AMI International Press, Washington, 1982., str. 229). Ta posveta još nije uslijedila na način kako je to tražila Preblažena Djevica kojoj se kard. Slipij u svojoj oporuci ovako obratio: 'Sjedeći na sanjkama i na putu u vječnost... upravljam molitvu našoj zaštitnici i Kraljici neba, Vazda djevici Bogorodici. Uzmi našu Ukrajinsku Crkvu i naš ukrajinski narod pod svoju zaštitu!' ('Memoirs', str. 524-525).</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">U ovom tragičnom trenutku svjetske povijesti, učinivši njegove riječi svojima, ne možemo nego glasno naviještati: 'Čast kardinalu Slipiju i njegovu mučeničkom narodu.'"</span></i></p><p>Izvor: <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2022/03/in-honor-of-ukraine-and-of-cardinal.html">RORATE CÆLI</a><br />Slike: <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2022/03/in-honor-of-ukraine-and-of-cardinal.html">RORATE CÆLI</a>, <a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Marka3.jpg">WIKIMEDIA COMMONS</a>, <a href="http://seraphicrestorations.com">Seraphic Restorations</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-5916298284373712412021-12-26T11:39:00.002+01:002021-12-26T11:40:47.414+01:00Ostati vjerni<div style="text-align: justify;">Benediktinci Bezgrješne koji su se već <a href="http://splendordomini.blogspot.com/2021/08/raison-dexister.html">očitovali</a> na motuproprij koji predviđa smrtnu kaznu tradicionalnom obredu, nisu propustili izreći svoje mišljenje niti o odgovorima na navodna <i>dubia</i> Kongregacije za bogoštovlje. </div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div><div style="text-align: justify;">Vidjeli smo kako silna Franjina inkluzivnost, milosrđe i širokogrudnost, odjedanput skrupulozno i do sitnica propisuje čak i sadržaj župnih listića. Papa koji neprestano šiba po učiteljima Zakona koji su zasjeli da sude, po rigoristima, pravilima... za kojeg niti Božje zapovijedi nisu apsoluti, očekuje apsolutnu poslušnost vlastitim hirovima.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhuLu8oJmqp-wS6ClH7prlaOw4TZpUO286qBUSNcCKgD-ccKVUKuqINC4ikxswqFZMUk73Je1qYQl-N0TsyzervpMzOhl9IOLTC_WabbinRifKBnQneYeZpo5kg39fmaCXuQ3giddWLtqRO8L4YPVeCbn-XXOsW2crRUc1IHsQ7T1Xko0iBTeidQc1ozA=s744" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="498" data-original-width="744" height="134" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhuLu8oJmqp-wS6ClH7prlaOw4TZpUO286qBUSNcCKgD-ccKVUKuqINC4ikxswqFZMUk73Je1qYQl-N0TsyzervpMzOhl9IOLTC_WabbinRifKBnQneYeZpo5kg39fmaCXuQ3giddWLtqRO8L4YPVeCbn-XXOsW2crRUc1IHsQ7T1Xko0iBTeidQc1ozA=w200-h134" width="200" /></a></div></div><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><br /><i>"Izjava o motupropriju 'Traditionis custodes' i o 'Odgovorima na </i>dubia<i>' Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu od 4. prosinca 2021. (promulgiranima 18. prosinca):</i></span></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Mi, benediktinci Bezgrješne iz samostana svete Katarine Sijenske iz Taggije, koje je 1. kolovoza 2008. osnovala Njegova Preuzvišenost M. Oliveri, uspostavljeni kao ustanova posvećenog života dijecezanskog prava 21. ožujka 2017., koji smo se 18. studenoga 2020. preselili u Biskupiju Ventimiglia-Sanremo po dekretu dijecezanskog biskupa msgr. A. Suette, obećali smo da ćemo biti vjerni svojim konstitucijama koje je odobrila Sveta Stolica i na koje smo dali svete redovničke zavjete. Osobito smo se pred Bogom i pred Crkvom obvezali, kako je propisano u prologu, da ćemo uvijek čuvati 'misnu liturgiju, celebriranu kao [naš] vlastiti obred, i unutar i izvan samostana, prema više od tisućljetnom i 'nikada ukinutom' (motuproprij 'Summorum pontificum') obliku Svete Rimske Crkve, na latinskom jeziku i s gregorijanskim pjevanjem'; ta svečana obveza uključuje uporabu staroga rimskog rituala i pontifikala kao što dokazuju ceremonije ređenjâ od samog početka našeg utemeljenja. Sve to iz vjernosti prema katoličkoj teologiji formuliranoj na Tridentskom koncilu koji je, definitivno fiksirajući 'kanone' obreda mise, podigao nepremostivu prepreku protiv svakoga krivovjerja koje bi moglo potkopati cjelovitost otajstva svete mise. Kako je biskup A. Suetta javno izjavio na televiziji, 24. kolovoza 2021., mi smo 'čuvari i svjedoci najdrevnije tradicije Crkve'. Tako ćemo, i nikako drukčije, ostati vjerni bez obzira na sve.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEh4QR-7IE2uHPCFEvNm8UQVWIFCLhDAPlA73nmn3mslSzbLx7D2OayF0DGHnRCvJcSpwDf3hWjOLSvFPON3ta_JUiZOiQGSyB7pMZquvJf6HqavTzxVi502SP6r70TzRKmgJ4pLQOgx9Wct3iUDe4tPcv-TYLwDFyv0lOD3xoxGLYVo-O3n3KyaHyoVzg=s763" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="572" data-original-width="763" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEh4QR-7IE2uHPCFEvNm8UQVWIFCLhDAPlA73nmn3mslSzbLx7D2OayF0DGHnRCvJcSpwDf3hWjOLSvFPON3ta_JUiZOiQGSyB7pMZquvJf6HqavTzxVi502SP6r70TzRKmgJ4pLQOgx9Wct3iUDe4tPcv-TYLwDFyv0lOD3xoxGLYVo-O3n3KyaHyoVzg=w200-h150" width="200" /></a></i></div><p></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Neka Vrhovni svećenik u svojoj ulozi Namjesnika Kristova bude prosvijetljen po zagovoru Presvete Djevice Marije Bezgrješne, da ponovo pred očima svega svijeta i na spasenje duša zablista katolička vjera u svojoj čistoći i tradicionalnoj liturgiji koja joj je jamac te da budu skršene sve navale zablude i pokvarenosti protiv Svete Crkve.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">U Taggiji, 21. prosinca 2021., na blagdan sv. Tome apostola."</span></i></p><p>Izvor i slike: <a href="https://www.benedictins-de-immaculee.com/de/2021/12/treue.html">Benediktinci Bezgrješne</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-39831658299261906912021-12-25T01:29:00.002+01:002021-12-25T01:40:02.250+01:00Pacta sunt servanda<p style="text-align: center;"> <i><span style="color: #073763;">U tebe je kraljevska vlast...</span></i></p><p style="text-align: center;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgH6pVKK9S9zLfl1nTVOenlSbquyP_wsLUiQ2j1K0nobjd6OaszesgOERIbCM_WC4ddCt9CNd4FioW3hlVF_vI2dLh48BLystv6En6TI-khPiu5nEuXUkjCpanVwOTUqPR4W7xOFVb0M5dDuRBH_ZGRbcUqhYFy1wRK7wRHPOufDWiTIkaOX1xVo4MwXg=s1200" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="632" data-original-width="1200" height="106" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgH6pVKK9S9zLfl1nTVOenlSbquyP_wsLUiQ2j1K0nobjd6OaszesgOERIbCM_WC4ddCt9CNd4FioW3hlVF_vI2dLh48BLystv6En6TI-khPiu5nEuXUkjCpanVwOTUqPR4W7xOFVb0M5dDuRBH_ZGRbcUqhYFy1wRK7wRHPOufDWiTIkaOX1xVo4MwXg=w200-h106" width="200" /></a></i></div><p></p><p style="text-align: justify;">Sretan Božić svima uz blagdansku poruku priora <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2019/08/svjetlo-istine.html">Bratstva sv. Vinka Fererskog</a> u kojoj ističe čvrstu odluku da će ostati vjerni tradicionalnoj misi!</p><p style="text-align: justify;">Svi koji mogu i žele pomoći da se i dalje podižu oltari za vjekovnu misu, usprkos nastojanjima pakla za njezinim uništenjem, mogu pomoći Bratstvu sv. Vinka u izgradnji oltara za njihovu crkvu <a href="https://www.auteldurosaire.fr">Gospe od Ružarija</a>.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgwgJayP3ccqFy1J05iGywoqrLfOP5Qr8e1dkOvmmahNCYUWXK6BeQK69A7Ty0zRO2UaYL6BAiy9-idECdE0N4JrA4R3ChioMuH6sQ6WOnwY184rqQsSqPI3K_oU3lUleke-geFMApET6Khh0NRY3cP6JKJ1uKqJq2_2HtLtX2LLPzkjouF-0L3eJNbww=s512" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="288" data-original-width="512" height="113" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgwgJayP3ccqFy1J05iGywoqrLfOP5Qr8e1dkOvmmahNCYUWXK6BeQK69A7Ty0zRO2UaYL6BAiy9-idECdE0N4JrA4R3ChioMuH6sQ6WOnwY184rqQsSqPI3K_oU3lUleke-geFMApET6Khh0NRY3cP6JKJ1uKqJq2_2HtLtX2LLPzkjouF-0L3eJNbww=w200-h113" width="200" /></a></div><br /><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Dragi prijatelji,</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">u žarkom očekivanju Spasitelja, osjećam potrebu da vam progovorim o temi koja nas sve zabrinjava. Učinit ću to riječima koje izviru iz srca svećenika koji je s dubokom radošću celebrirao tradicionalnu misu više od četrdeset i četiri godine.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Motuproprij 'Traditionis custodes' od 16. srpnja 2021. i 'Responsa ad dubia' Kongregacije za nauk vjere od 18. prosinca 2021. postavljaju nam pitanja: trebaju li ustanove Ecclesiae Dei, kako nas pozivaju, prihvatiti celebraciju mise i sakramenata prema misalu i obredima Pavla VI.? Drugim riječima, trebaju li te ustanove započeti postupak napuštanja liturgijskih knjiga koje prethode reformi iz 1969.?</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgLJ7OCBOcgPAyVosEix56G4c52qX2Fmg1oIyrcQ7L-q9woGorpid-A2wyisAYGZtAPSRVSdAHX6-0YKQPmeQBrMMcjtokYqlOyJUnFfvaIyE963WpIRN-uozNOGsF0h6sfEOmjC1SyWj3z6EHiSmQ1bqvhnOdpxz0A_IyQg65TlD9p9m9S_j3Z_hRn6w=s2048" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1365" data-original-width="2048" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgLJ7OCBOcgPAyVosEix56G4c52qX2Fmg1oIyrcQ7L-q9woGorpid-A2wyisAYGZtAPSRVSdAHX6-0YKQPmeQBrMMcjtokYqlOyJUnFfvaIyE963WpIRN-uozNOGsF0h6sfEOmjC1SyWj3z6EHiSmQ1bqvhnOdpxz0A_IyQg65TlD9p9m9S_j3Z_hRn6w=w200-h133" width="200" /></a></i></div><i><span style="color: #073763;"><br /><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Kao utemeljitelj jedne od tih ustanova, bez oklijevanja kažem: 'Tradicionalna je liturgija samo naše biće!' Tražiti od nas da je se odreknemo, jednako je sugeriranju da ubijemo ono što je desetljećima oblikovalo naše duhovno biće. Tradicionalna je latinska liturgija od pamtivijeka dio bogatstva Crkve koje ne može nestati jer je dio njezine neotuđive baštine. Željeti to ukloniti iz 'vidljiva horizonta Katoličke Crkve' (kako je govorio Jean Madiran), nemoguće je nastojanje jer je proturječno bîti Tradicije. Naposljetku, za nas koji smo se zavjetovali u ustanovama čije su konstitucije uronjene u tradicionalnu liturgiju, pozivati nas da odbacimo 'oblik u kojem Bog želi da budemo sveti', kako kaže sv. Elizabeta od Trojstva o svom Pravilu. </span></i></div></span></i><p></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Time što ostajemo vjerni svojim zavjetima, potpuno smo poslušni Crkvi. Apostolska konstitucija 'Pastor Bonus' od 28. lipnja 1988. u članku 107 kaže: 'Kongregacija se sa svoje strane brine da ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života rastu i cvatu prema duhu njihovih utemeljitelja i zdravih tradicija, vjerno slijedeći cilj koji im je svojstven i učinkovito pridonoseći spasonosnoj misiji Crkve.'</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhG_kvWpLw385H95a5BsPsCL7gZp7Kr4HdIb7EmW-8SzauY7XK-crQjBQvN96ix0WFu9RAeFuUbk5IEXIYLTwq-3FdYA6buX5U7Q2t8vQgStAJQR20kr4TOyhFZkQnVomJNX3nI-9uiY-FYLpBv4mDEzJRxFZSmymBA-kjmizaxo4IvVHPn4kGVTsEFnA=s2048" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1365" data-original-width="2048" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhG_kvWpLw385H95a5BsPsCL7gZp7Kr4HdIb7EmW-8SzauY7XK-crQjBQvN96ix0WFu9RAeFuUbk5IEXIYLTwq-3FdYA6buX5U7Q2t8vQgStAJQR20kr4TOyhFZkQnVomJNX3nI-9uiY-FYLpBv4mDEzJRxFZSmymBA-kjmizaxo4IvVHPn4kGVTsEFnA=w200-h133" width="200" /></a></i></div><i><span style="color: #073763;"><br /><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Dakle, što je duh naših utemeljitelja i koje su nama svojstvene svrhe? Našu duhovnost, apostolat, liturgiju i stegu vodi vjernost Apostolskoj Stolici prisno povezano s privrženošću latinskoj tradiciji. To uključuje mogućnost celebriranja prema liturgijskim knjigama koje su bile u uporabi 1962. Napustiti taj aspekt našega redovničkog života u ključnom području liturgije, za nas bi bilo protivno poslušnosti i duhu Crkve.</span></i></div></span></i><p></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Još je jedan razlog zašto je to napuštanje nemoguće: čast Svete Stolice koja je uvjeravala naše svećenike i vjernike - koji imaju poštovanja prema hijerarhijskom auktoritetu, ali za koje liturgijska reforma predstavlja pravu poteškoću - da će 'biti poduzete sve mjere da jamče njihov identitet u punom zajedništvu Katoličke Crkve'. Te je odredbe upisala u dekrete uspostave naših ustanova i potvrdila naše konstitucije. Ti svečani tekstovi jasno izražavaju našu privrženost tradicionalnim pedagogijama vjere, osobito glede liturgije. Prema načelu 'pacta sunt servanda', vrhovni auktoritet Crkve ne može povući danu riječ. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Nadalje, članovima naših ustanova nemoguće je napustiti naše liturgijske posebnosti. Redovnici, redovnice i svećenici koji im pripadaju zavjetovali su se ili učinili obećanja prema specifikacijama dekreta uspostave i konstitucija koji ih vežu uz liturgijski oblik ranije latinske tradicije. Na taj način, vjerujući riječi Vrhovnog svećenika, oni su dali svoje živote Kristu da služe Crkvi. Prema naravnom pravu i klasičnom bogoslovlju o poslušnosti, ne može ih vezati ništa što je što je protivno tim bitnim specifikacijama. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Konačno, takav proces liturgijske mutacije nanio bi veliku štetu značajnom broju vjernika. Ionako ne shvaćaju ograničenja nametnuta služenju tradicionalne mise. Njihova tjeskoba zbog gubitka liturgije koja je hranila njihov nutarnji život bila bi beskrajna. A kako bi mogli stajati po strani i gledati stotine svećenika, redovnika i redovnica, bogoslova koji su - čiste savjesti i na temelju riječi prethodnih prvosvećenika - ostali vjerni katoličkoj hijerarhiji tijekom trideset i tri godine, katkad uz veliku žrtvu, i da se s njima sada tako postupa?</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjgaoT8WX2oxbaWd7p0BmI4AaBb3ufL8vDR0-7oAQaf0a3HpWLl4R7wYgFx9VPOy7IxI0WyPhHSgtudJYo0JStjDdEABWIYcVRymaRcfk_ui7rTts28I5sBl8d2Kmzed_c83hl4gZXsaVNOEwdMQennpocGWsKMHN12BAYYOMEaXHLj7fMQ4WSsppxlbw=s2048" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1365" data-original-width="2048" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjgaoT8WX2oxbaWd7p0BmI4AaBb3ufL8vDR0-7oAQaf0a3HpWLl4R7wYgFx9VPOy7IxI0WyPhHSgtudJYo0JStjDdEABWIYcVRymaRcfk_ui7rTts28I5sBl8d2Kmzed_c83hl4gZXsaVNOEwdMQennpocGWsKMHN12BAYYOMEaXHLj7fMQ4WSsppxlbw=w200-h133" width="200" /></a></i></div><i><span style="color: #073763;"><br /><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Vjernost tradicionalnoj liturgiji za nas je dužnost i radostan način da pridonosimo 'spasonosnoj misiji Crkve'. </span></i></div></span></i><p></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Neka vas blagoslove Djetešce u jaslama i Njegova Bezgrješna Majka, dragi moji prijatelji, i čuvaju vas u Nadi!</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">fr. L.-M. de Blignières"</span></i></p><p style="text-align: justify;">Izvor: <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2021/12/important-declaration-of-superior-of.html">RORATE CÆLI</a><br />Slike: <a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Adoration_by_the_shepherds_Flemish_17c.jpg">WIKIMEDIA COMMONS</a>, <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2021/12/important-declaration-of-superior-of.html">RORATE CÆLI</a>, <a href="https://www.facebook.com/FraterniteSaintVincentFerrier/">Facebook / Bratstvo sv. Vinka Fererskog</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-22243765011011032882021-12-19T21:56:00.001+01:002021-12-19T21:59:22.339+01:00Vince ma non convince<p style="text-align: justify;">"Odgovori na dvojbe", dokument Kongregacije za bogoštovlje, privukli su već niz osvrta raznih komentatora. Popis poveznica možete pogledati <a href="http://www.summorum-pontificum.de/themen/usus-antiquior/2157-erste-kommentare-zu-den-dubia.html">ovdje</a>.</p><p style="text-align: justify;">Izdvajam tek jedan odlomak iz jučerašnjeg članka na blogu <i>New Liturgical Movement</i>.</p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>"Pontifikat Ivana Pavla II. urodio je naraštajem wojtyłovskih svećenika, onaj Benedikta XVI. naraštajem ratzingerovskih svećenika. Tekući pontifikat nije nadahnuo nikakvu sličnu školu ili pokret. Gospoda izvjesnih godina koja su već držala položaje moći, konsolidirala su svoju moć, ali nema 'bergogliovskog naraštaja'. Ovaj pontifikat, sa svim svojim prišipetljama, mora pribjeći uporabi sile kao rješenju tradicionalističkog 'problema', sili koja pokorava, ali ne uvjerava </i>(vince ma non convince)<i>: represiji i cenzuri. Nadahnjuje li novi obred, onako kako ga shvaćaju papa Franjo, nadbiskup Roche ili A. Grillo, umjetnost, duhovni život ili zvanja? Ne? Dobro, onda zabranimo onaj stari i cijelo Ratzingerovo shvaćanje problema. </i></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEi6Jl0Npnp0RE5aboHIYPwGpQ_UdhfXV9jZ72RuYL2o508j7Mhb2vXXthhd198tZ1NS1ZI7yQMeQofY_s7jzNQ0Qklkt8tnO7nJo9LnH1I9vz-1Vb5AhqIyvItmPfUSXVqx6lia8y5zaCUIl_yZ7mRqQ0Ud6rawSs7eUbVnb1J96NnU0iRKNrDWxGfEDw=s869" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="479" data-original-width="869" height="110" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEi6Jl0Npnp0RE5aboHIYPwGpQ_UdhfXV9jZ72RuYL2o508j7Mhb2vXXthhd198tZ1NS1ZI7yQMeQofY_s7jzNQ0Qklkt8tnO7nJo9LnH1I9vz-1Vb5AhqIyvItmPfUSXVqx6lia8y5zaCUIl_yZ7mRqQ0Ud6rawSs7eUbVnb1J96NnU0iRKNrDWxGfEDw=w200-h110" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Senilna brežnjevljevska Crkva, paralizirana i sterilna, koja još zamornije nastavlja ponavljati slogane 1970-ih završit će onako kako je završila moć Sovjetskog Saveza."</span></i></p><p style="text-align: justify;">Izvor: <a href="https://www.newliturgicalmovement.org/2021/12/the-last-stand-of-brezhnev-papacy.html">NLM</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-34785074440961316192021-12-19T15:26:00.001+01:002021-12-19T15:27:10.543+01:00Izravno i neizravno<p style="text-align: justify;">Priopćenje Američkoga distrikta Petrova bratstva na "Odgovore na <i>dubia</i>" koje je potpisao msgr. Roche.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjbzaPNmKXCIlz4wbpngAcBSgoOlGe9Nk6tFt1lM3Q02i0Aw1XE5rDwSniF_qvq37gcSgczNCKMnXhG3lII6YipfPLaYOM8biHSqjBYi3LFCb66JcdAV7VYY4ngTa0-jfVO6s_WRCGY2qp1hKzpuvRUMNQpZvGEbHBZytNTLSiQZr4jgIcyh4LQpKNw2w=s1309" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="625" data-original-width="1309" height="96" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjbzaPNmKXCIlz4wbpngAcBSgoOlGe9Nk6tFt1lM3Q02i0Aw1XE5rDwSniF_qvq37gcSgczNCKMnXhG3lII6YipfPLaYOM8biHSqjBYi3LFCb66JcdAV7VYY4ngTa0-jfVO6s_WRCGY2qp1hKzpuvRUMNQpZvGEbHBZytNTLSiQZr4jgIcyh4LQpKNw2w=w200-h96" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Zadnji dokument Kongregacije za bogoštovlje, objavljen 18. prosinca, nije izravno upućen zajednicama bivšeg Papinskog povjerenstva 'Ecclesia Dei', kao što je Svećeničko bratstvo sv. Petra, koje ima posebno pravo.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Članovi Bratstva sv. Petra obećali su u trenutku pripuštanja u Bratstvo da će biti vjerni našim konstitucijama i ostajemo predani upravo tomu: vjernosti Petrovu nasljedniku i vjerni opsluživanju 'liturgijskih i stegovnih tradicija' Crkve u skladu s odredbama motuproprija 'Ecclesia Dei' od 2. srpnja 1988., koji je na ishodištu našeg osnutka. Glavari Svećeničkog bratstva pomnije će studirati dokument nastavljajući našu službu vjernicima koji su povjereni našoj skrbi."</span></i></p><p>Izvor i <i>screenshot</i>: <a href="https://fssp.com/statement-dec-18/">fssp.com</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-70797507728825472342021-12-19T15:11:00.007+01:002021-12-26T11:22:32.627+01:00Caudillo<p style="text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEh_iYMX3Ksp55jw71Euqc4WOEumDZ9uAuQMunHF0C2FMa6yUPEirp2hoCeEbaPCwRwrJX_vRM3bnZVEp6knzboPiv47qo0eqiQKTgfz0npaO8ol4FNS6Es8WmospNBtYrwJMLyQRAYJ4Sc6-azxZiM7ig2rc58CV-bJGtS_ECPDrULAIUx6lXXvxw8wTw=s1275" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1275" data-original-width="914" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEh_iYMX3Ksp55jw71Euqc4WOEumDZ9uAuQMunHF0C2FMa6yUPEirp2hoCeEbaPCwRwrJX_vRM3bnZVEp6knzboPiv47qo0eqiQKTgfz0npaO8ol4FNS6Es8WmospNBtYrwJMLyQRAYJ4Sc6-azxZiM7ig2rc58CV-bJGtS_ECPDrULAIUx6lXXvxw8wTw=w143-h200" width="143" /></a></div><div style="text-align: justify;">Papa koji svojim širokim milosrđem podilazi svakoj vjeri i nevjeri, a i mnogomu moralnom zastranjenju, odlučio je uoči Božića uputiti <i>čestitku</i> svima kojima je stalo do vjernosti Kristovu nauku, koji se naljepše zrcali u tradicionalnoj misi i sakramentima - glavnom protivniku Franjina "boga iznenađenja". </div><p></p><p style="text-align: justify;">U <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2021/12/urgent-roche-christmas-massacre-cdw.html">odgovoru</a> na navodna <i>dubia</i> nekih biskupa, iznosi se niz tumačenja odnosno zabrana kojima je cilj do krajnosti onemogućiti svećenicima služenje tradicionalne mise i spriječiti ređenja po tradicionalnom obredu. Koliko to milosrdni Franjo želi, vidljivo je iz toga što, iako slovi kao gorljivi protivnik "malih pravila", ide toliko daleko da određuje što se smije objaviti u župnim rasporedima. Ne samo to, doživjeli smo da modernisti, koji su nekoć slavili ukidanje <i>Indeksa zabranjenih knjiga</i>, sada praktički uspostavljaju svoj: zabranjeno je tiskanje novih lekcionara na pučkim jezicima koji slijede tradicionalni ciklus čitanja!</p><p style="text-align: justify;">Takav prezir prema vlastitim ukućanima, izazvao je opravdano zgražanje svih koji zbog inata prolaznih najamnika ne žele okrenuti leđa Tradiciji.</p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Naše mišljenje: usred gigantske krize koja pogađa Crkvu na Zapadu, uključujući krizu pohađanja bogoslužja uslijed pandemije, puno otkriva činjenica da je ovo nasilje vatikanski prioritet. Pokazuje se lažno milosrđe toga Zlog Pastira kojeg su izabrali neodgovorni kardinali 2013. godine. Otkriva se duh prkosa koji vlada u ovom totalitarnom pontifikatu. Otkriva se odvratna sotonska nazočnost usred Crkve.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Benedikt XVI. donio je Crkvi liturgijski mir. Kraj liturgijskim ratovima. Sadašnji ih je papa odlučio ponovo zapaliti. Za to nema logičnoga razloga, samo inherentna želja za podjelom i nasiljem.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Usprkos svemu tomu, sve će to proći. Ovaj će groteskni spektakl od pontifikata doći koncu. Tradicionalni obred nije ugledao svoje zadnje poglavlje, zasigurno ne pod ovom šaradom od vladara, karikaturom smiješnoga južnoameričkog diktatora! Ne, ne, ako nas Pavao VI. nije uspio slomiti 1970-ih u svoj svojoj moći i velikoj sili Koncila, zasigurno neće uspjeti ova klika gerijatrijskih pljačkaša. Samo se strpite. Vrijeme je na našoj strani.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ignorirajte tu besmislicu koliko god više možete. Podupirite klerike koji se odupiru tom nezakonitom činu. Nekako ćemo to izgurati. Vrijeme je na našoj strani.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Tik-tak."</span></i></p><p style="text-align: justify;">Izvor: <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2021/12/urgent-roche-christmas-massacre-cdw.html">RORATE CÆLI</a><br />Slika: <a href="https://twitter.com/Johnthemadmonk/status/1472211595136806914">John Stone</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-2109261260285443012021-12-01T23:57:00.003+01:002021-12-26T11:18:40.806+01:00Despotski karakter<p style="text-align: justify;">Svećeničke i redovničke zajednice donedavnoga Papinskoga povjerenstva <i>Ecclesia Dei</i> i nakon svog <a href="http://splendordomini.blogspot.com/2021/09/iznevjerena-obecanja.html">apela</a>, nalaze se u istoj nezavidnoj situaciji. Po svemu sudeći, nije izgledno da će se uskoro nešto promijeniti nabolje. Naprotiv...</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br /></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiAQ5gEESnbCdiUrjH5UI7V8KFft-ntrc6bD-ifjYGhvmok4H5BqVaV1O8p9-fNhdyh_tMWjrn7k9t7X559VGm-yX18LVZ6Yr4wY3YuJYsicYswx3vHvaitGhKafEF5MzssJt1KfNhNnyVQyfa3nM6EfM5bnWFXc4bcx0--1U9E-hL0zFkSvd8n0T66-g=s640" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="434" data-original-width="640" height="136" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiAQ5gEESnbCdiUrjH5UI7V8KFft-ntrc6bD-ifjYGhvmok4H5BqVaV1O8p9-fNhdyh_tMWjrn7k9t7X559VGm-yX18LVZ6Yr4wY3YuJYsicYswx3vHvaitGhKafEF5MzssJt1KfNhNnyVQyfa3nM6EfM5bnWFXc4bcx0--1U9E-hL0zFkSvd8n0T66-g=w200-h136" width="200" /></a></div><div><br /></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Još smo u <a href="http://www.summorum-pontificum.de/themen/gemeinschaften/2034-was-kommt-da-auf-uns-zu-ii.html">lipnju</a>, na temelju glasina koje su kružile, mogli poprilično točno predstaviti sadržaj motuproprija Čuvari predaje.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Pitanja o budućnosti zajednica bivšeg Povjerenstva </i>Ecclesia Dei<i> tada su uglavnom ostavljena u <a href="http://www.summorum-pontificum.de/themen/gemeinschaften/2075-was-wird-aus-den-gemeinschaften-petrus-christkoenig-bon-pateur.html">magli</a>, a nisu spomenuta ni u motupropriju - bjelodano, ni sami akteri još nisu bili načisto sa svojim planovima u tom smislu. Čini se da se to u međuvremenu promijenilo. Nespecificirani "informirani krugovi" očekuju još ove godine uvođenje mjera koje te svećeničke zajednice trebaju "povratiti k jedinom načinu celebriranja rimskog obreda", kako se to lijepo kaže u neoorvelovskom izričaju. Stvari se čine žurnima otkako je u krugu začetnika motuproprija prevladalo mišljenje da bi se provedbene smjernice o motupropriju, koje se već dulje očekuju, mogle formulirati i staviti na snagu tek onda kada se barem u osnovi "riješi problem" svećeničkih zajednica.</i></span></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Prema našim informacijama, trenutačno se ne očekuje o tomu poseban zakon. Čini se da su u Rimu nazora kako status zajednica kao "družbi papinskog prava" otvara izravne mogućnosti pristupa. U tu bi se svrhu mogli postaviti "papinski delegati" koji ne bi, poput povjerenika koje imenuje Kongregacija za redovnike, zamijenili postojeće poglavare, ali bi im bili nadređeni. Oni bi poglavare upućivali na poduzimanje svih potrebnih mjera da bi svoje zajednice "pomirili s duhom Koncila" i, kao prvi korak u tom smjeru, naložili općenito celebriranje reformirane liturgije. Na toj bi zatim osnovi, u suradnji s mjesnim biskupima, bili razvijeni planovi za njihovo uključivanje u dušobrižništvo.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ako smo ispravno shvatili naše izvore, za javno celebriranje tradicionalne liturgije svećenici tih zajednica ne bi dolazili u obzir, tu bi zadaću, koju treba snositi iz pastoralnog milosrđa na određeno vrijeme, morale preuzeti na sebe u koncilskoj vjernosti dokazane snage dijecezanskoga klera. Nadalje, glede tih zajednica, bilo je govora o mogućnosti davanja 'izuzeća'svećenicima ili pojedinim svećenicima dotičnih zajednica, barem u prijelaznom razdoblju, da interno ili barem ne javno celebriraju prema misalu iz 1962., strogo regulirano i uz pretpostavku ostaloga dobrog vladanja. Podjela sakramenata na pretkoncilski način, po svoj prilici, nije predviđena niti u kojem slučaju.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Zadaća 'papinskih delegata' ni na koji način ne bi bila da sa zajednicama ili njihovim poglavarima pregovaraju o temeljnoj odluci prelaska na 'novus ordo'. Zapravo, izočnost ikakvog dijaloga između Pape i zajednica koje su njegovi predšasnici uspostavili za gajenje predajne liturgije - ili njihovih zagovornika poput kardinala Burkea, Brandmüllera, Zena ili Müllera - najuočljivija je značajka čitavoga procesa koji se odvija u auktoritarnom, čak diktatorskom obliku za koji i u dugoj papinskoj povijesti prijašnjih epoha jedva da ima primjera.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Zaista, upravo u tom obliku proces odgovara kako neobuzdanom i despotskom Franjinu karakteru tako i nedostatku ideja i argumenata poslijekoncilske teologije i liturgije, koje su izvjesnu snagu uvjerljivosti mogle postići samo tamo gdje se ionako pod modernističkim i sekularističkim utjecajem nastojalo emancipirati od bitnih sadržaja tradicionalnoga apostolskog nauka.</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ovo polazište za kratkoročni i dugoročni razvoj otvara krajnje neugodne perspektive. Zamislivo je da će 'papinski delegati' privesti barem dijelove, a vjerojatno i većinu vodstva nekih zajednica k tomu da se podvrgnu njihovu izopačenom shvaćanju poslušnosti. Jedva je zamislivo da će ih u tomu slijediti svi ili čak velika većina članova - zajednice će se raspasti što bi moglo biti sasvim u smislu papinske strategije. Rascjep će se još snažnije odraziti na tradicijske vjerničke zajednice. Sasvim obični ljudi u crkvenim klupama sasvim su siti toga što moraju gledati kako nevjerni biskupi u raznim regijama i rimski kurijalni službenici upali u maniju moderniziranja preinačuju njihovu ljubljenu Katoličku Crkvu u lijevozelenu agenturu duha vremena. </span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Produbit će se već postojeći rascjep između sekularističko-univerzalističkog i 'jednostavno katoličkog' tabora u Crkvi, a taj seže još puno dalje od pristalica tradicionalne liturgije. Može se sasvim dobro zamisliti da će Franjo - kako mu je u jednom rijetkom trenutku jasnoće i istine izletjelo - 'ući u povijest kao papa koji je raskolio Crkvu' (<a href="https://www.weltwoche.ch/amp/2017-3/aktuell/rom-brennt-die-weltwoche-ausgabe-32017.html" target="_blank">izvor</a>).</span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;"><br /></span></i></div><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Branitelji apostolske tradicije ne bi mu to trebali olakšavati time da sada sa svoje strane postavljaju zamjetno raskolničke čine. Prema Mateju (10,16), Gospodin potiče svoje učenike da budu 'mudri kao zmije, ali bezazleni kao golubovi'. Nije to lako povezati, ali upravo je to zadaća."</span></i></div><div><br /></div><div>Izvor: <a href="http://www.summorum-pontificum.de/themen/gemeinschaften/2143-ex-ecclesia-dei-gemeinschaften-vor-der-entscheidung.html">Summorum-pontificum.de</a></div><div>Slika: <a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Paisagem_com_ruínas_de_igreja_-_Emília_Roma_(1834-1895).png">WIKIMEDIA COMMONS</a></div>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-55788625442442616922021-10-08T21:24:00.003+02:002021-10-08T21:42:48.537+02:00VIRGO REMEDIATRIX<p style="text-align: justify;"><a href="https://splendordomini.blogspot.com/2013/12/roba-otkupiti.html">Red Presvetog Trojstva</a>, koji je osnovan za otkup kršćanskih sužanja iz saracenske vlasti, danas slavi blagdan svoje zaštitnice, <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2013/04/mater-boni-remedii-ora-pro-eo.html">Gospe od Dobroga Lijeka</a>. Dok slavimo 450. obljetnicu <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2020/10/non-arma-non-dvces-sed-virgo-maria.html">Lepantske bitke</a>, vrijedno je spomenuti da je <i>Gospa od Lijeka</i> zaziv kojim su se vitezovi iz Valencije prije samog okršaja obratili Presvetoj Djevici. Nakon bitke je potkralj <a href="https://es.wikipedia.org/wiki/Miguel_de_Moncada">Mihael de Moncada</a> trinitarskom samostanu u Valenciji, u zahvalu Gospi, darovao 200 zlatnih dobla te Ali-pašinu zlatnu halju i jedan svileni barjak kao ratne trofeje (v. <a href="https://www.claret.cat/Nuestra-Senora-La-Virgen-de-los-Remedios">1</a>, <a href="https://www.religionenlibertad.com/santo_de_hoy/52403/nuestra-senora-del-buen-remedio.html">2</a>).</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi19icFp63BH6jGYfV1wEVIrKSTChgDb_7-HaLYDxyJlw07c3errJzaTbY_qunRB6yCY18DWJ6vDfmAnBVK4qC-qtOWnsqcnNO71YH0IZraG0ISvmb0Dsw9GmMvNkMD3cjpXrMKUzIGaEh6/s1600/0810.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="1600" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi19icFp63BH6jGYfV1wEVIrKSTChgDb_7-HaLYDxyJlw07c3errJzaTbY_qunRB6yCY18DWJ6vDfmAnBVK4qC-qtOWnsqcnNO71YH0IZraG0ISvmb0Dsw9GmMvNkMD3cjpXrMKUzIGaEh6/w200-h150/0810.JPG" width="200" /></a></div><p>℣. In omni tribulatione, necessitate et angustia.<br />℞. Remedium da nobis, semper Virgo Maria.</p><p></p><div style="text-align: justify;">Oremus.</div><div style="text-align: justify;">Mater Dei Sanctissima, rogamus te per tristitiam, quam habuisti in illis horis, in quibus Filius tuus Dominus noster Jesus Christus jacuit in sepulchro, et per gaudium, quod habuisti in Resurrectione ejus, ut Remedium impetres nobis, et convertas tribulationes, infirmitates et necessitates nostras in gaudium et salutem; ut semper te benedicamus, per Jesum Christum Salvatorem nostrum, qui est benedictus et gloriosus in saecula saeculorum. ℞. Amen.</div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGzL7DXZnrz9iQHcVBzKixO-wGg85exUck8SktKyc9DT4xdsxjr9jFhBWZK-bjKCCqjJVLBfNsfQdGjCyg3Ti6HLP6tV7ZB4gRVX-27i8Pg1uguQ-DPVOp3u_NKAfdCv9NiaUvNvxCY3LK/s1024/810.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1024" data-original-width="682" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGzL7DXZnrz9iQHcVBzKixO-wGg85exUck8SktKyc9DT4xdsxjr9jFhBWZK-bjKCCqjJVLBfNsfQdGjCyg3Ti6HLP6tV7ZB4gRVX-27i8Pg1uguQ-DPVOp3u_NKAfdCv9NiaUvNvxCY3LK/w133-h200/810.jpg" width="133" /></a></div><p>℣. U svakoj nevolji, potrebi i tjeskobi.<br />℞. Lijek nam daj, vazda Djevice Marijo.</p><p></p><div style="text-align: justify;">Pomolimo se.</div><span style="text-align: justify;"><div style="text-align: justify;">Presveta Bogorodice, molimo te po tvojoj žalosti koju si imala u onim časovima kada je Sin tvoj Gospodin naš Isus Krist počivao u grobu, i po radosti koju si imala u uskrsnuću Njegovu, da nam lijek zadobiješ te obratiš nevolje, bolesti i potrebe naše u radost i zdravlje, da te zauvijek blagoslivljamo po Isusu Kristu Spasitelju našemu koji je blagoslovljen i slavan u vijeke vjekova. ℞. Amen.</div></span><p></p><p></p><p>Izvor: <a href="https://repositori.udl.cat/handle/10459/685">Repositori Obert UdL</a>, <a href="https://books.google.hr/books/about/Devoto_novenario_consagrado_á_la_siempr.html?id=-_zQkpHmpgQC&redir_esc=y">Devoto novenario</a>, <a href="https://books.google.hr/books/about/Libro_de_los_milagros_de_Nuestra_Señora.html?id=gxzngkdSWKAC&redir_esc=y">Libro de los milagros</a><br />Slike: <a href="http://httpwwwjosembonillablogspotcom.blogspot.com/2013/10/triduo-virgen-del-buen-remedio-martos.html">Exornos Florales</a>, <a href="https://twitter.com/MartosCofrade/status/653534457119547392">Twitter.com/MartosCofrade</a> </p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-15964400911732702582021-09-04T22:17:00.003+02:002021-09-05T00:07:50.336+02:00Jedinstvo jača<p style="text-align: justify;"><a href="https://www.youtube.com/watch?v=Anq2gjA8GuI">Patera S. Freya</a> iz Piova bratstva zapamtili smo kao zanimljivog propovjednika i predavača. Prvog dana rujna, u pismu dobročiniteljima, osvrnuo se na situaciju koja je nastala objavom motuproprija pape Franje kojem je cilj uklanjanje tradicionalne mise iz života Crkve.</p><p style="text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjj_CNBO7oII_YIFKEESy0XtHwfb8ybe1k7Vbh8Ocxd9ewUeRt5ZCSDTl2JWxdJlGsDmAU6fuje8cyW6XhhQa6mI1oiN6RR7CZLAmnXQpVpFIF_s4KO4aEdSX4IqDXYUW2uHV07NNQIY-UL/s1024/736px-La_misa_de_San_Gregorio%252C_de_Jer%25C3%25B3nimo_Jacinto_Espinosa_%2528Museo_del_Prado%2529.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1024" data-original-width="736" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjj_CNBO7oII_YIFKEESy0XtHwfb8ybe1k7Vbh8Ocxd9ewUeRt5ZCSDTl2JWxdJlGsDmAU6fuje8cyW6XhhQa6mI1oiN6RR7CZLAmnXQpVpFIF_s4KO4aEdSX4IqDXYUW2uHV07NNQIY-UL/w144-h200/736px-La_misa_de_San_Gregorio%252C_de_Jer%25C3%25B3nimo_Jacinto_Espinosa_%2528Museo_del_Prado%2529.jpg" width="144" /></a></div><span style="color: #073763;"><i>"Dragi prijatelji i dobročinitelji,</i></span><p></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>motuproprij 'Traditionis custodes' od 16. srpnja izazvao je snažne kontroverze i nabacio mnogo pitanja. Kakav je duh pokretao to papinsko pismo? Kakve posljedice treba očekivati? Kako se vjerni katolici trebaju ponašati prema takvom samovoljnom činu?</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Navedimo najprije činjenice. Papa Franjo želi dokrajčiti procvat tradicije na čitavom svijetu. Za njega je preferiranje tridentske liturgije štetna 'pomodna pojava' koju valja eliminirati. Zato se ne smiju osnivati odgovarajuća nova mjesta za tu misu, a postojeća se moraju reducirati i prognati iz župnih crkava. Svaki tradicionalno raspoloženi svećenik općenito je sumnjiv da pravi bunt protiv 'jedinstva Crkve', zato za celebriranje tridentske mise treba specijalno odobrenje, kako od svog biskupa tako i od Vatikana, koje će mu se udijeliti - ako ga uopće dobije - samo pod uvjetom da se obveže kako nikada neće propitkivati II. vatikanski koncil i novu misu. Kritika se neće trpjeti. Disidentsko je mišljenje uvijek opasno za opstojnost svake tiranije. </i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>- Može li jedan papa zabraniti tridentsku misu?</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Misni obred koji je izrastao tijekom mnogo stoljeća pod vodstvom Duha Svetoga ne može zabraniti nijedan crkveni auktoritet, pa ni najviši. To prvenstveno vrijedi za rimski obred koji u svojoj biti ide sve do svetih apostola i koji je gotovo nepromijenjen tijekom više od tisuću godina jedna generacija predavala drugoj. Nijedan ozbiljan teolog nikad nije sumnjao o toj činjenici. Kad se sada jedan papa usuđuje donijeti jednu takvu (parcijalnu) zabranu, zlorabi svoj auktoritet na način vrijedan prijekora! Takav je pravni akt bezvrijedan i ništavan. Sveti je papa Pio V., pri definiranju tridentske liturgije u svojoj buli 'Quo primum' od 14. srpnja 1570., odredio da je svakom pojedinom svećeniku 'sada i zauvijek' snagom apostolske vlasti dopušteno 'služiti se tim misalom u svim crkvama bez skrupula u savjesti ili straha od kakve god kazne i ukora'. </i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>- Čemu ugnjetavanje tradicionalne liturgije?</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Papa Franjo sanja o crkvi milosrđa i snošljivosti koja osigurava mjesto i zaštitu svim senzibilitetima i rubnim pojavnostima. Naravno, tu se može i treba se postaviti pitanje što ga onda motivira da takvom nesnošljivom zagriženošću djeluje upravo protiv vlastite trajne liturgijske tradicije. Jedan je visokorangirani crkveni knez nedavno izjavio da tridentski misal mora nestati zato što nije u skladu s duhom II. vatikanskoga koncila. Tu je upravo navedena srž čitave problematike. Moderna koncepcija Crkve i liturgije u upadljivom je proturječju s tradicionalnom liturgijom i teologijom koja joj je u temelju. Jedan primjer: nadbiskup Lefebvre nazvao je tridentsku misu 'misionarskom' i 'antiekumentskom' jer poziva na obraćenje i pokoru, bori se protiv krivovjerja, moli za povratak heretikâ u jedinstvo Katoličke Crkve itd. Sve to zaista nije u skladu s II. vatikanskim koncilom čije je temeljno usmjerenje ekumensko i pacifističko. Crkva danas želi živjeti u mirnom skladu s drugim religijama, s cijelim svijetom i njegovim političkim sustavima te modernim filozofijama, koje često nastupaju borbeno bezbožno i antikršćanski. Više se ne govori o obraćenju jedinom Otkupitelju svijeta i pravoj religiji. Kod tih općih stremljenja za svjetskim pobratimstvom i trubljenju za mirom, tradicionalna liturgija djeluje kao nesnosna smetnja koju se mora ušutkati.</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>- Tragičnost motuproprija</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Ako se, nažalost, sada mora ustanoviti da Papa želi potisnuti tradiciju, to onda također implicira da se time - svjesno ili nesvjesno - pokušava razoriti Crkvu. Crkva svu svoju životnu snagu crpi iz svojih korijena, božanske tradicije. Bez njih ona ne može živjeti. Usporediva je sa stablom koje bez korijenja neizbježno vene i umire. Ta se tradicija sastoji u tri blaga koja je naš Gospodin Isus Krist ostavio svojoj Crkvi: 1.) u blagu božanske istine katoličke vjere, 2.) u blagu božanskog sredstva milosti, posebno svete misne žrtve, izvora svih milosti 3.) blagu božanskih zakona koji nam pokazuju put u nebo, Božjim i crkvenim zapovijedima. Ta se tri blaga danas sve više odbacuju. Božanska se istina relativizira nebrojenim krivovjerjima koja su prodrla u Crkvu i koje se čak promiče. Liturgija je postala izobličena i obeščašćena, a Božje zapovijedi smrskane permisivnim moralom.</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>- Borba za preživljenje Crkve</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>U Crkvi proživljavamo rat! Ako se Crkva sustavno razara, znači da bjesni najgora vojna koja se može zamisliti. Moramo shvatiti da se u takvom ratu moramo boriti. Mi nismo neutralni promatrači. Kao katolici nosimo suodgovornost za Crkvu i njezino dobro. </i></span></p><p style="text-align: justify;"><i style="color: #073763;">Do sada je bilo moguće živjeti tradicionalno bez borbe jer je tradicionalna liturgija uživala izvjesnu dobronamjernost papa Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. Trpjelo je se sve dok je mirno bila zatvorena u nekoj vrsti zoološkog vrta i dokle se odricala odlučnoga borbenoga držanja prema razaranju svetih dobara. Utoliko je sadašnji motuproprij jedno otkrivenje jer uklanja iluziju o mirnom 'modusu vivendi'.</i></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>- Otpor protiv crkvene vlasti?</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Desetljećima se 'buntovne tradije' palicom poslušnosti pokušavalo držati u šahu: ne smije se buniti protiv crkvenih auktoriteta. Mora ih se slušati! - Neosporno, posluh je važna i temeljna krjepost. Prema sv. Tomi Akvinskom, najviša od moralnih krjeposti! No, on se kreće unutar jasnih i određenih granica. Kada crkvena vlast zlorabi svoj auktoritet i nanosi štetu Crkvi, onda se ne smije poslušati. Tada vrijedi ono što je sv. Petar odgovorio tadašnjem vrhovništvu: 'Treba se više pokoravati Bogu nego ljudima.' Katolici su u takvim situacijama obvezani pružiti otpor, što se i događalo uvijek iznova tijekom crkvene povijesti. Pomislimo na prvi slavan primjer kad se sv. Pavao 'u lice usprotivio' sv. Petru jer se ovaj iz krivog obzira prema judeokršćanima stidio gajiti zajedništvo za stolom s kršćanima koji su došli iz poganstva. Daljni se primjer nalazi iz doba reformacijskih previranja u XVI. st. Neki su biskupi tada zastupali protestantske ideje i pokušavali u svojim biskupijama uvesti reformaciju. Protiv njih je otpor pružio zamjetan broj svećenika i laika. - Danas, nesumnjivo, živimo u vrijeme kada opet postoji ta dužnost otpora.</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>- Konkretni zaključci</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>1.) Molitva za tradicionalne svećenike</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Mnogi se svećenici danas nalaze pred izborom: 'Jesam li se spreman zauzeti za crkvenu istinu i tradiciju, trpjeti zbog toga progon, izgubiti svoje mjesto?'</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Vjerujem, dragi vjernici, da se vaša obveza sastoji u tomu da te svećenike poduprete, ohrabrite da se bore za tradiciju! Za preživljenje i za daljnji procvat tradicije, čini mi se da je to vrlo važno. Odavno se pokazalo da se u Vatikanu teološki argumenti ignoriraju i da nemaju težine. Ono što se računa je jezik činjenica. Ako se u cijelom svijetu stvori jaki otpor i postoji spremnost da se za tradiciju bori i preuzmu i vlastite štete, onda se takva snaga ne može potiskivati na dulji rok. Molimo za sve svećenike i za one koji su pozvani u svećenički stalež!</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>2.) Pružanje pomoći svećenicima</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Kako je naš poglavar izjavio, Svećeničko bratstvo sv. Pija X. voljno je ponuditi svaku pomoć svim progonjenim svećenicima, sve učiniti za njih što je u njegovoj moći. Pozivamo tradicionalne svećenike da stupe s nama u kontakt. Jedinstvo jača. U progonu bi se, koliko god je moguće, trebale udružiti sve dobre snage, promisliti smislene strategije i biti spremne na međusobno pružanje pomoći. Naravno, u taj su pothvat uključeni laici. </i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>3.) Duhovna oružja</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Ta je vojna u osnovi duhovni rat između Naše Gospe, Vojvotkinje nebeskih četa, i paklenih moći. Zapravo se radi o sotonskom duhu koji je prodro u Crkvu. Zato se mi katolici moramo boriti oružjima duha. Majka Božja nam je u Fatimi objasnila kako se moramo boriti protiv đavla. Krunica, gorljiva molitva, prvo je oružje koje je Majka Božja navela. Budimo svi gorljivi molitelji krunice! Dnevno molimo barem jednu krunicu, još bolje cijeli </i></span>[Marijin, op. splendor]<span style="color: #073763;"><i> psaltir. Drugo je oružje radosna spremnost na žrtvu: mrtvljenje neurednih sklonosti i osobno odricanje, a posebno vjerno ispunjavanje svojih dužnosti. Sve to našu tromu narav košta nešto napora. Stoga molimo neprestano Presvetu Djevicu za ustrajnost i gorljivost u uporabi tih oružja! Ona će s neba blagosloviti sve svoje borce i dovesti ih do obećanog trijumfa svoga Bezgrješnog Srca u čas koji je odredio Bog.</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Uz svećenički blagoslov</i></span></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>Vaš p. S. Frey"</i></span></p><p>Izvor: <a href="https://www.fsspx.at/de/news-events/news/die-päpstliche-kriegserklärung-68393">fsspx.at</a><br />Slika: <a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:La_misa_de_San_Gregorio,_de_Jerónimo_Jacinto_Espinosa_(Museo_del_Prado).jpg">WIKIMEDIA COMMONS</a><br /></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-8063346276506149262021-09-02T23:42:00.003+02:002021-09-05T21:15:19.453+02:00Iznevjerena obećanja<p style="text-align: justify;">Poglavari glavnih tradicijskih svećeničkih i redovničkih zajednica sastali su se 31. kolovoza 2021. u francuskom Courtalainu da bi se suočili s posljedicama koje donose restrikcije tradicionalne liturgije i života. U vrijeme milosrđa prema svemu svakomu, posebno prema onima koji podrivaju vjekovni crkveni nauk i moral, ovi vjerni svećenici i redovnici prisiljeni su preko javnih priopćenja tražiti priliku za puki opstanak.</p><p style="text-align: justify;">Priopćenje su potpisali i poglavari zajednica koji nisu mogli osobno doći na susret.</p><p style="text-align: center;"><i><span style="color: #073763;">Priopćenje vrhovnih poglavara zajednica koje su pripadale nekadašnjem Papinskom povjerenstvu 'Ecclesia Dei' o motupropriju 'Traditionis custodes'</span></i></p><p style="text-align: center;"><i><span style="color: #073763;"><b>'Milosrđe je Gospodnje za sve živo' </b><br />(Sirah 18,13)</span></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhA2y3zmhWbK-LCAJJsI5S0dfNIHU5_pUiCmzjmpBwIrM5vSKZlqdZy8R39u2Rx5TfrcA9BO5DeHz1Alhlg7IABOJHIPHGFdwDNJ05XsUitOt8RH5lEAsqu_csGx91Es26BDYzisZAueVMk/s1639/3108.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="738" data-original-width="1639" height="90" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhA2y3zmhWbK-LCAJJsI5S0dfNIHU5_pUiCmzjmpBwIrM5vSKZlqdZy8R39u2Rx5TfrcA9BO5DeHz1Alhlg7IABOJHIPHGFdwDNJ05XsUitOt8RH5lEAsqu_csGx91Es26BDYzisZAueVMk/w200-h90/3108.jpg" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Potpisane ustanove prvenstveno žele naglasiti svoju ljubav prema Crkvi i svoju vjernost Svetom Ocu. Ta je sinovska ljubav danas obilježena velikom patnjom. Osjećamo se osumnjičenima, marginaliziranima, protjeranima. Ipak, ne prepoznajemo se u opisu iz popratnoga pisma motupropriju 'Traditionis custodes' od 16. srpnja 2021.</span></i></p><p style="text-align: center;"><i><span style="color: #073763;">'Reknemo li da grijeha nemamo...' (I. Iv 1,8)</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ni na koji se način ne smatramo 'pravom Crkvom'. Naprotiv, u Katoličkoj Crkvi vidimo svoju majku u kojoj nalazimo spasenje i vjeru. Odani smo podložnici jurisdikcije Vrhovnog Svećenika i dijecezanskih biskupa, kako se vidi iz dobrih odnosa u dijecezama (i službi prezbiterijalnih savjetnika, arhivista, kancelara i službenika koje su povjerene našim članovima), kao i iz rezultata kanonskih ili apostolskih pohoda proteklih godina. Ponovno potvrđujemo svoje pristajanje uz učiteljstvo (uključujući ono II. vatikanskog i nakon njega) prema katoličkom nauku o dužnom posluhu (usp. posebno 'Lumen gentium', br. 25 i Katekizam Katoličke Crkve, br. 891 i 892), kako je bjelodano iz brojnih studija i doktorskih teza koje je ostvarila nekolicina nas tijekom prošle 33 godine.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Jesu li se dogodile neke pogrješke? Spremni smo, kao što je to spreman svaki kršćanin, tražiti oproštenje ako se u nekog od naših članova uvukao kakav ekscesivan jezik ili prezir auktoriteta. Spremni smo na obraćenje ako je naša srca okaljao strančarski duh ili ponos. </span></i></p><p style="text-align: center;"><i><span style="color: #073763;">'Ispuni Višnjemu zavjete svoje' (Ps 49,14)</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Molimo za ljudski, osobni dijalog povjerenja, daleko od ideologija ili hladnoće administrativnih ukaza. Željeli bismo se moći susresti s osobom koja bi za nas bila lice majčinstva Crkve. Željeli bismo mu iznijeti patnje, tragedije, žalosti mnogih vjernika laika diljem svijeta, ali također i svećenika, <b>redovnika i redovnica koji su dali svoje živote vjerujući na riječ papa Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.</b></span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Obećano im je da će biti 'poduzete sve mjere da se jamči identitet njihovih ustanova u punom zajedništvu Katoličke Crkve'[1]. Prve su ustanove sa zahvalnošću prihvatile kanonsko priznanje koje im je ponudila Sveta Stolica u punoj privrženosti tradicionalnim pedagogijama vjere, posebno na liturgijskom području (na temelju 'Memoranduma o razumijevanju' od 5. svibnja 1988., između kardinala Ratzingera i nadbiskupa Lefebvrea). To je <b>svečano opredjeljenje</b> bilo izraženo u motupropriju 'Eccelsia Dei' od 2. srpnja 1988. i kasnije na različite načine za svaku ustanovu u njezinu dekretu o ustanovljenju i u definitivno potvrđenim konstitucijama. <b>Redovnici, redovnice i svećenici iz naših ustanova zavjetovali su se ili učinili obećanja prema tim specifikacijama.</b></span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Na taj su način, vjerujući na riječ Vrhovnog Svećenika, predali svoj život Kristu na službu Crkvi. Ti svećenici te redovnici i redovnice služili su Crkvi predano i samozatajno. Možemo li ih danas lišiti toga za što su se opredijelili? Možemo li ih lišiti onoga što im je Crkva obećala na usta papa?</span></i></p><p style="text-align: center;"><i><span style="color: #073763;">'Strpljenja imaj sa mnom!' (Mt 18,29)</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Papa Franjo 'ohrabruje pastire da osjećajno i spokojno slušaju, s iskrenom željom da razumiju njihovu nevolju i njihovo gledište, kako bi im pomogli da žive bolje i prepoznaju svoje vlastito mjesto u Crkvi' ('Amoris laetitia', 312). Željni smo povjeriti tragedije koje proživljavamo jednom očinskom srcu. Potrebno nam je uho i dobra volja, ne osuda bez prethodnog dijaloga.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Oštar sud stvara osjećaj nepravde i proizvodi ogorčenost. Strpljivost mekša srca. Trebamo vremena.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Danas slušamo o stegovnim apostolskim pohodima našim ustanovama. Tražimo bratski susret gdje možemo izložiti tko smo i razloge naše privrženosti određenim liturgijskim oblicima. Iznad svega hoćemo istinski ljudski i milosrdni dijalog: 'Strpljenja imaj sa mnom!'</span></i></p><p style="text-align: center;"><i><span style="color: #073763;">'Circumdata varietate' (Ps 44,10)</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Sveti je Otac 13. kolovoza potvrdio da u liturgijskim stvarima 'jedinstvo nije uniformnost, nego višestruki sklad koji stvara Duh Sveti'[2]. Željni smo dati svoj skromni doprinos tom skladu i raznolikom jedinstvu, svjesni da je - kako poučava 'Sacrosanctum Concilium' - 'liturgija vrhunac prema kojem je usmjerena aktivnost Crkve; u isto je vrijeme izvor iz kojega izvire sva njezina snaga' (SC, br. 10).</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">S povjerenjem se najprije obraćamo francuskim biskupima da se otvori pravi dijalog te da se imenuje posrednik koji bi za nas bio ljudsko lice toga dijaloga. Moramo 'izbjegavati osude koje ne uzimaju u obzir složenost različitih situacija... Radi se o tomu da se dođe do svakoga, da se pomogne svakoj osobi kako bi pronašla svoj vlastiti način sudjelovanja u crkvenoj zajednici i da tako iskusi dodir 'nezasluženoga, bezuvjetnoga i besplatnoga milosrđa' ('Amoris laetitia', br. 296-297).</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Courtalain, Francuska, 31. kolovoza 2021.</span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">p. Andrija Komorowski, generalni poglavar <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2013/10/25.html">Petrova bratstva</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">msgr. Egidije Wach, generalni prior <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2012/11/istinovati-u-ljubavi.html">Ustanove Krista Kralja i Vrhovnog Svećenika</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">p. Ljudevit Gabrijel Barrero Zabaleta, generalni poglavar <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2011/09/ja-sam-pastir-dobri-iv-1011.html">Ustanove Dobrog Pastira</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">p. Ljudevit Marija de Blignières, generalni poglavar <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2019/08/svjetlo-istine.html">Bratstva sv. Vinka Fererskog</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">p. Gerard Goesche, generalni prepošt <a href="http://splendordomini.blogspot.com/2011/06/u-duhu-sv-filipa-nerija.html">Ustanove sv. Filipa Nerija</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">p. Antun Marija Mamsery, generalni poglavar <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2014/04/plavi-kriz.html">Misionara sv. križa</a> </span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">dom Ljudevit Marija de Geyer d’Orth, opat <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2014/06/cetvrt-stoljeca.html">Opatije svete Magdalene iz Le Barrouxa</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">p. Emanuel Marija Le Fébure du Bus, opat <a href="https://splendordomini.blogspot.com/search/label/DUHOVNA%20ZVANJA">kanonika Opatije iz Lagrassea</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">dom Marko Guillot, opat <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2014/06/cetvrt-stoljeca.html">Opatije Sv. Marije iz La Gardea</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">majka Placida Devillers, opatica <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2010/07/cantabo-domino-ps-12-6.html">Opatije Gospe od Navještenja iz Le Barrouxa</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">majka Faustina Bouchard, priorica <a href="https://splendordomini.blogspot.com/search/label/DUHOVNA%20ZVANJA">kanonica iz Azillea</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">majka Magdalena Marija, glavarica <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2012/11/istinovati-u-ljubavi.html">Klanjateljica kraljevskog Srca Isusa Vrhovnog Svećenika</a></span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">---</span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">[1] Informativna nota od 16. lipnja 1988. u: Documentation Catholique, br. 1966, str. 739. </span></i></p><p><i><span style="color: #073763;">[2] Video-poruka pape Franje sudionicima Kongresa o redovničkom životu Latinske Amerike i Kariba, CELA, 13. - 15. kolovoza 2021. [Izvor na francuskom: <a href="https://www.nd-chretiente.com/dotclear/index.php?post/2021/09/02/Communique-des-Superieurs-generaux-des-communautes-Ecclesia-Dei">Notre-Dame de Chrétienté / Paris-Chartres Pilgrimage</a>. Naglašavanja: Rorate]"</span></i></p><p>Izvor i slika: <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2021/09/communique-of-superiors-general-of.html">RORATE CÆLI</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-9565719077779087462021-08-20T22:05:00.004+02:002021-08-28T00:56:45.099+02:00Gospa od Kane<p style="text-align: justify;">Bijela boja kod redova i kongregacija koje slijede pravilo sv. Benedikta (<a href="https://it.wikipedia.org/wiki/Ordine_cistercense">cisterciti</a>, <a href="https://it.wikipedia.org/wiki/Congregazione_verginiana">virginijanci</a>, <a href="https://it.wikipedia.org/wiki/Congregazione_olivetana">olivetanci</a>) redovito upućuje na Blaženu Djevicu Mariju. Tako je i s tradicijskim benediktincima s Tasmanije. Bijelu boju habita i kukule izabrali su zato da bi počastili Gospino vazdadjevičanstvo.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh2e_t7ACpWBr0ZYk3iAuR4DtKgvBDXTP1-4DG59L_lXNcrG_wgEteowCVeo2kcFL7l2qJsgYFo8F-KrBftAKi8_2Qb5rLdWltYNGxcAtIHJ-d3nvYCCRKJzFnkHxl-mqKCdYd5uuMuh2Jh/s750/208.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="563" data-original-width="750" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh2e_t7ACpWBr0ZYk3iAuR4DtKgvBDXTP1-4DG59L_lXNcrG_wgEteowCVeo2kcFL7l2qJsgYFo8F-KrBftAKi8_2Qb5rLdWltYNGxcAtIHJ-d3nvYCCRKJzFnkHxl-mqKCdYd5uuMuh2Jh/w200-h150/208.jpg" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;">Zajednicu je osnovao o. Pio Marija, koludar bendiktinaca iz <a href="https://fr.wikipedia.org/wiki/Abbaye_Saint-Joseph_de_Clairval">Flavignyja</a>. Međutim, novi samostan nije povezan s njegovom matičnom opatijom, nego je samostalni osnutak. Koludri se drže tradicionalne mise i monaškog brevijara.</p><p style="text-align: justify;">Kanonsko priznanje dao im je <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Roman_Catholic_Archdiocese_of_Hobart">hobartski</a> nadbiskup <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Julian_Porteous">J. Porteous</a> 2017. godine. Imanje <i>Jerusalem</i> u Colebrooku baza im je s koje šire svoju aktivnost i na ostale australske države. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhebW9npIUg3Z-_NiLVFABtrSAoC_0_VI2qPYZ_zH_Q-1FXzw_ZZuqGnLZJd0f-uGRRXuzzX4q5wVyG8tLjNt6-jCo-_gbkYAcaohZ_AamnoXQG4F9JtCsqdjjRvdTymGFG0YB-VZ8s8rvP/s750/212.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="563" data-original-width="750" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhebW9npIUg3Z-_NiLVFABtrSAoC_0_VI2qPYZ_zH_Q-1FXzw_ZZuqGnLZJd0f-uGRRXuzzX4q5wVyG8tLjNt6-jCo-_gbkYAcaohZ_AamnoXQG4F9JtCsqdjjRvdTymGFG0YB-VZ8s8rvP/w200-h150/212.jpg" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;">Važna aktivnost koju je o. Pio presadio iz Flavignyja u novi samostan duhovne su vježbe <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2014/07/ego-vobis-romae-propitius-ero.html">sv. Ignacija Loyolskog</a> (<a href="https://splendordomini.blogspot.com/2018/08/duso-duse-hrvatske-isusova-mati.html">1</a>, <a href="https://christusrexhrvatska.blogspot.com/2015/07/duhovne-vjezbe-svetog-ignacija-u-nasem.html">2</a>). Zapravo, niz duhovnih vježbi koje je na traženje laika godinama vodio u Australiji prethodio je osnutku samostana. U njima vide <i>"neprocjenjivo sredstvo za obraćenje duša i za njihov stalni napredak u postizanju svetosti"</i> te istodobno njihovu radu daju apostolsku i misionarsku dimenziju.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijyk5hw8FU7tHTPLl0Ltgj7EBIFpauSn-kQGG9uVpf21SL83AD0-DjRXYOhTkEgZjj48CgOV2nor2Kic7feTZgqTd2H_DJ4TQpe0XI93ZGvvWM87x5BMDk_tomj_QKdOWCWfDnGjnliswh/s750/209.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="563" data-original-width="750" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijyk5hw8FU7tHTPLl0Ltgj7EBIFpauSn-kQGG9uVpf21SL83AD0-DjRXYOhTkEgZjj48CgOV2nor2Kic7feTZgqTd2H_DJ4TQpe0XI93ZGvvWM87x5BMDk_tomj_QKdOWCWfDnGjnliswh/w200-h150/209.jpg" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;">Novom se prioratu brzo priključilo nekoliko kandidata. Vjerojatno prvo monaško zavjetovanje u tasmanskoj povijesti bilo je već u prosincu 2018. Prve niže redove nadbiskup je dvojici koludara podijelio 2021. godine.</p><p style="text-align: justify;">Nakon što su se smjestili u privremene prostore, žele izgraditi pravu crkvu i samostan koji neće biti samo dom monasima, nego će imati i dodatne zgrade za laike koji žele provesti vrijeme s njima i sudjelovati u molitvi i radu. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9nJyKw8Ck11T7-151_PxUFMVaPoE_zLmaJ165QcUxAvV2iMK00ObK9S1Hdcl8bpa3aXXFibd4bl4aBzQbfZ0S-ZtyQbFwHaA4qk9bYfIOPjoGZy4fnO4CoR_o6VRBWAI0jLDK3T7ZDrxW/s750/210.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="500" data-original-width="750" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9nJyKw8Ck11T7-151_PxUFMVaPoE_zLmaJ165QcUxAvV2iMK00ObK9S1Hdcl8bpa3aXXFibd4bl4aBzQbfZ0S-ZtyQbFwHaA4qk9bYfIOPjoGZy4fnO4CoR_o6VRBWAI0jLDK3T7ZDrxW/w200-h133/210.jpg" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;">Za budućnost se planira osnutak samostana za tradicijske benediktinke čija bi pomoć bila posebno vrijedna u duhovnim vježbama za žene, a naročito kao prilika djevojkama da ostvare duhovni poziv u svojoj domovini u skladu s neiskvarenom tradicijom Crkve.</p><p style="text-align: justify;">I za kraj jedna misao s mrežne stranice ovih bijelih benediktinaca: </p><p><span style="color: #073763;"><i></i></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="color: #073763;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6Pmep8ZQQEmltoah94DcF9LtJnoILRBkAXCfviJTt_GxXjBnMvvMRNO3t8ANq8vWKA_6hZFDgKIFtapObGVnb6hAoUHwZDa4UGvmbPJQTDQOkWh290WxBPXbNz9DlRVyNliIgnzM0rSMt/s1000/211.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1000" data-original-width="750" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6Pmep8ZQQEmltoah94DcF9LtJnoILRBkAXCfviJTt_GxXjBnMvvMRNO3t8ANq8vWKA_6hZFDgKIFtapObGVnb6hAoUHwZDa4UGvmbPJQTDQOkWh290WxBPXbNz9DlRVyNliIgnzM0rSMt/w150-h200/211.jpg" width="150" /></a></i></span></div><div style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>"Nema sumnje o tomu da je sv. Benedikt relevantan za naše vrijeme, baš kako je bio i u VI. st. On još uvijek nudi svoje samostane kao luke muškarcima i ženama koji zaista traže Boga, koji žele spasiti svoje duše za vječnost, a ovdje dolje pronaći mir. Taj mladić koji je ostavio svijet da bi ga spasio - postavši utemeljitelj koludarskog života na Zapadu, učitelj uljudbe, glasonoša kršćanske vjere - također je glasnik mira, božanskoga mira koji odiše od njegove osobe i njegovih pravih sinova i kćeri. Mir - </i>pax<i>, drugo veliko benediktinsko geslo - plod je života življenoga u harmoniji kakvu želi Bog, život koji stvara mir i sklad za druge oblikuje jedinstvo u obiteljima i među narodima. Ima li danas veće potrebe?"</i></span></div><p></p><p>Izvor i slike: <a href="https://www.notredamemonastery.org">Notre Dame Priory</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-38654237536384159532021-08-15T00:44:00.006+02:002021-08-15T14:32:10.189+02:00SVB TVVM PRAESIDIVM<div style="text-align: justify;">Sve su zajednice vjerne klasičnoj rimskoj misi pozvane da se u ovom vremenu napada na vjekovnu misu posvete Bezgrješnom Srcu Marijinu upravo na današnji blagdan Uznesenja Gospina jer: <i>"Ovu generacijsku bitku možemo dobiti samo po molitvi i po zagovoru Pobjedonosne Majke"</i> [<a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2021/08/reminder-very-important-next-sunday.html">Rorate caeli</a>].</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTp2JwbSlHFJMVZpMMHmoW3HfasxYKJ7RyaSgxh3Pr7vnAGyqK71xI2TyENcKxrrPiTKu4Z_dSbFHnUaz0wcfT8QSSD2igrPJQdvHgeNTehL-WvVN6F3-HW1T_x697rvTxKnIn7UfqoWLW/s640/VG.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="640" data-original-width="453" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTp2JwbSlHFJMVZpMMHmoW3HfasxYKJ7RyaSgxh3Pr7vnAGyqK71xI2TyENcKxrrPiTKu4Z_dSbFHnUaz0wcfT8QSSD2igrPJQdvHgeNTehL-WvVN6F3-HW1T_x697rvTxKnIn7UfqoWLW/w142-h200/VG.jpg" width="142" /></a></div><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"O Bezgrješna, Majko Božja, Majko Crkve, k Tebi dolazimo u ovaj turobni čas. Sile zla, neprijatelji Tvoga božanskoga Sina, s oholom smjelošću podižu svoje glave. Naše su obitelji pod neprestanim napadom, ubijaju se milijuni nerođenih, naša su djeca izložena sablazni i pokvarenosti, poroci se hvale i zakonski dopuštaju, naše se osnovne slobode ubrzano ograničavaju. Dobro se sada naziva zlim, a zlo dobrim (usp. Iz 5,20).</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Ovo tužno stanje nije ograničeno na svjetovno područje. U našoj ljubljenoj Crkvi, koju je utemeljio Tvoj Sin, istina i pravda guraju se u stranu, svećenici koji se zalažu za moralni zakon ušutkavaju se i ocrnjuju, redovničke zajednice odane tradicionalnom opsluživanju prisiljavaju se na kompromis ili otpisuju kao zastarjele, sveta liturgija koju smo dobili preko Tradicije pod neskrivenim je napadom.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">U ovom času žestoke kušnje i neminovnog progona svoje jade Tebi povjeravamo. Ti si nas uvjerila da će na koncu trijumfirati Tvoje Bezgrješno Srce. To nas obećanje tješi i uvijek nam je na umu da se svetošću svoga života moramo učiniti dostojnima takve pobjede. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Gospo od Pobjeda, na ovaj dan kada častimo Tvoju slavnu pobjedu nad smrću i s radošću gledamo u vječnu krunu pobjede nad Tvojom ljubljenom glavom, ispunjeni smo pouzdanjem da nećeš zaboraviti svojih ljubljenih sinova i kćeri, koji još u žalosti rade u ovoj suznoj dolini.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">U Fatimi si zatražila da se čitav svijet, a osobito Rusija, posvete Tvom Bezgrješnom Srcu. Kad se obazremo, bjelodano nam je da su se zablude komunizma zaista proširile diljem svijeta preko krakova bezbožnoga kulturalnog marksizma. Naša društva sve više žive kao da Boga nema. Rastuženi smo nevoljama naše ljubljene Crkve u kojoj se istaknutim katolicima dopušta da nekažnjeno odbacuju službeni nauk naše vjere bez osude, čak s odobravanjem, dok se na rubove guraju vjerni katolici koji brane moralni zakon i drže se svetih obreda i tradicija naših otaca. U ovaj čas, najmoćnija Djevice, svaki od nas sa sinovskim pouzdanjem pristupa Tvom Bezgrješnom i Materinskom Srcu. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Zajedno sa svim katoličkim zajednicama diljem svijeta koje su privržene Tradiciji posvećujemo ti same sebe, naše obitelji, naše zajednice, naše svećenike, naše biskupe, našeg Svetog Oca Papu i čitav svijet. Slijedom Tvoje zapovijedi, osobito Rusiju posvećujemo Tvom Bezgrješnom Srcu. Tvomu majčinskom zagovoru izručujemo sve one čiji su životi i duše u opasnosti: nerođene, mlade, stare, slabe i hendikepirane, progonjene i oklevetane, izgladnjele duše koje uzalud tragaju za jasnoćom istine i čistoćom bogoštovlja. Molimo Te da pogledaš dolje svojim milosrdnim očima i spasiš sve i svakoga.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Na poseban Ti način posvećujemo sve svećenike i vjernike koji ostaju vjerni vjekovnoj misi kako nam ju je predala neprekinuta Tradicija od pamtivijeka, a koju je zauvijek besmrtnom učinio papa sveti Pio V. Ištemo da zaštitiš svakog svećenika u čije si srce zasijala odlučnost da ostane vjeran tradicionalnoj latinskoj misi, da mu dadeš milosti i hrabrosti da ostane postojan posred kakva god se progona našao. Povjeravamo ti sve tradicijske redovničke zajednice i družbe apostolskog života da ostanu nepokolebljive u vjernosti svojoj karizmi, stamene u svojoj posvećenosti istinovanju u ljubavi (usp. Ef 4,15) na slavu Božju i spasenje duša. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><span style="color: #073763;"><i>O Ženo suncem odjevena, nad čijom se glavom nalazi kruna od dvanaest zvijezda i pod čijim nogama leži mjesec - simbol promjene i nestabilnosti - (usp. Otk 12,1), ne ostavi nas u ovaj čas za koji znamo da je </i>Tvoj<i> čas. Raširi svoj bezgrješni plašt nad svakoga od nas, nad naše obitelji i zajednice te nas zaštiti od svakog zla. Uzdrži nas da uvijek budemo vjerni prakticiranju prave vjere i misi naših otaca. Vodi nas k onom nebeskom domu gdje s Tobom i svim anđelima i svetima možemo zauvijek biti na hvalu Slave Presvetoga Trojstva (usp. Ef 1,12). Amen.</i></span></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Sub Tuum praesidium confugimus, Sancta Dei Genetrix. Nostras deprecationes ne despicias in necessitatibus, seda a periculis cunctis libera nos semper, Virgo gloriosa et benedicta. Domina nostra, Mediatrix nostra, Advocata nostra! Tuo Filio nos reconcilia, tuo Filio nos commenda, tuo Filio nos repraesenta. Amen."</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibelji uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena. Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.</span></i></p><p style="text-align: justify;">Izvor i slika: <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2021/08/reminder-very-important-next-sunday.html">RORATE CÆLI</a></p></div>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-25509898698424553962021-08-01T15:24:00.001+02:002021-08-01T15:26:23.488+02:00Raison d’exister<p style="text-align: justify;">Ušli smo u mjesec Bezgrješnog Srca Marijina u kojem će mnoge zajednice vjerne tradicionalnoj misi, koju je papa Franjo nakanio zatrti, potražiti zaštitu i zagovor Blažene Djevice Marije i <a href="https://rorate-caeli.blogspot.com/2021/07/very-important-15-august-2021-world.html">posvetiti se</a> 15. kolovoza 2021. Njezinu majčinskom Srcu.</p><p style="text-align: justify;">Benediktinci Bezgrješne tradicijska su redovnička zajednica posvećena upravo Srcu Marijinu. Ovdje su predstavljeni dok su još bili u Villatalli (<a href="https://splendordomini.blogspot.com/2012/12/benediktinci-bezgrjesne.html">1</a>, <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2015/11/sa-znakom-ljubavi-marijine.html">2</a>, <a href="https://splendordomini.blogspot.com/2017/04/pax-in-maria.html">3</a>), a od 2019./'20. preselili su se u <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Taggia">Taggiju</a> gdje su im kapucini zbog nedostatka zvanja prepustili svoj samostan.</p><p style="text-align: justify;">Na svojoj višejezičnoj internetskoj stranici redovito predstavljaju važne događaje iz samostanskog života, poput redovničkih oblačenja, zavjeta ili ređenja. Kao i ostale svećeničke i redovničke zajednice klasične rimske mise, i benediktinci strogoga opsluživanja sada su se našli pred stvarnošću koja bi im mogla ograničiti budućnost. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7WvyO-MBj7lw3T9wq6xSK2Q_p95xaJuSb_8qk5GKcc0lfQxkPLw2q4nBIP4Z2Zc0jEqrcx6Xs1Ozftelue9meYiWRWTQ5SMPMoYMwgg6uwTzXJIlkvPBckoX2D1HKCYr0RYIzf0ltjerH/s743/71005432002103.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="558" data-original-width="743" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7WvyO-MBj7lw3T9wq6xSK2Q_p95xaJuSb_8qk5GKcc0lfQxkPLw2q4nBIP4Z2Zc0jEqrcx6Xs1Ozftelue9meYiWRWTQ5SMPMoYMwgg6uwTzXJIlkvPBckoX2D1HKCYr0RYIzf0ltjerH/w200-h150/71005432002103.jpg" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Svi su vjernici upoznati s najnovijim motuproprijem iz Rima koji nas pogađa ravno u srce i smjera k tomu da nestane ono što katolička tradicija ima kao najsvetije: sveta misna žrtva prema starom rimskom obredu, kako se gotovo doslovno slavila od vremena sv. Grgura Velikoga (VI. st.). Nasuprot tvrdnjama nekih auktoriteta, sveti papa Pio V. nije uveo neki novi misni red, nego je ponovno uspostavio i od svake liturgijske i bogoslovne izobličenosti čistim očuvao taj obred onakvim kakav je bio u uporabi do 1969.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Motuproprij od 16. srpnja 2021. nosi naslov 'Čuvari tradicije'. To je ironična i prezriva antifraza s obzirom na one koji su s pravom privrženi svetoj liturgijskoj tradiciji. Papa Franjo odlučio je da se toj tradiciji više neće dati 'mogućnost' </span></i>[fr. <i>faculté</i>]<i><span style="color: #073763;"> (1), nego samo tolerancija, dok ju je, naprotiv, Benedikt XVI. potvrdio kao pravo koje 'zakonski nikada nije bilo ukinuto'. Samo nova misa Pavla VI. ima 'građansko pravo' u Crkvi. Glede te protuistine </span></i>[fr. <i>contre vérité</i>]<i><span style="color: #073763;"> i teške hule </span></i>[fr. <i>grave impiété</i>]<i><span style="color: #073763;"> poglavara Crkve, koji još uvijek zagovara milosrđe, pridružujemo se neshvaćanju, boli te pristojnom, ali odlučnom protestu mnogih svećenika i vjernika.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Što se tiče naše zajednice, dijecezanski nam je biskup priopćio da poštuje i odobrava naše pravo onako kako je izloženo u 'Izjavi o Pravilu' koju je Rim odobrio (2). Sa zahvalnošću se sjećamo riječi pohvale koje javno izgovorio na otvaranju našeg samostana, 24. kolovoza 2019.: </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">'Već sam imao prilike kazati da s velikom radošću i zahvalnošću pozdravljam ovu zajednicu kao Božji dar u ovoj dijecezi. To je mala skupina koludara posvećenih Gospodinu i molitvi. Nadam se da će njihov broj rasti i da će se razvijati život u samostanu. Benediktinski su koludri predani molitvi, studiju i tjelesnom radu u ozračju mira, tišine i milosrđa. Ova crkva mora biti otvorena za sve koji se žele priključiti molitvi. Mise će se slaviti s gregorijanskim pjevanjem i prema tradicionalnom obredu. Vjerujem da je njihova nazočnost u našoj dijecezi s njihovom osobinom kao čuvara i svjedoka najstarije tradicije Crkve biti na dobro vjernicima naše dijeceze. Posebno sam sretan što je ovdje mjesto molitve i referentna točka za sve one koji traže duhovni savjet, žele se približiti sakramentu ispovijedi ili jednostavno traže mirno mjesto za molitvu.'</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">U srcu i u molitvama nosimo duboku žalost svih onih koji se osjećaju ranjenima, i kao odbačenima od onoga koji se naziva zajedničkim ocem svih vjernika. No, sa svima njima nosimo nadu da će Bog jednoga dana dati trijumf liturgijskoj tradiciji koja je najbolji jamac čiste katoličke vjere i najviše svetosti.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzGz5R2YboEJR1ZIYzuTz3C9LY2tnflHumaZlS99p3j-g-mhb2WoJzthQdXIp6M7DIKrp4_NetghZSk_Xp2I2qgHShv7qJRp9nT5SBOf4XG-UvEfcik4tzSQekm8NXh3w6zMj6pNBgZu-T/s742/157500402410.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="557" data-original-width="742" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzGz5R2YboEJR1ZIYzuTz3C9LY2tnflHumaZlS99p3j-g-mhb2WoJzthQdXIp6M7DIKrp4_NetghZSk_Xp2I2qgHShv7qJRp9nT5SBOf4XG-UvEfcik4tzSQekm8NXh3w6zMj6pNBgZu-T/w200-h150/157500402410.jpg" width="200" /></a></i></div><i><span style="color: #073763;">Bilješke</span></i><p></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">(1) Čini se da dokument zbog uporabe pojma '</span></i><i><span style="color: #073763;">faculté'</span></i><i><span style="color: #073763;"> niječe postojanje prava. Pravo nužno podrazumijeva subjektivnu mogućnost da ga se rabi ili ne. Pravo je davanje pravedne stvari jednoj osobi. Mogućnost je subjektivna moć koju to pravo podjeljuje. Strogo pravno, mogućnost se može oduzeti samo oduzimanjem odgovarajućeg prava. Najvažnije je, dakle, pitanje to je li liturgijska tradicija pravo ili nije. To pravo nije udijelio Pio V., nego ga je kao takvoga priznao. Naime, litugijska je tradicija integralni dio apostolske tradicije nad kojom ni jedan papa nema moć osim da je promiče i očuva nepromijenjenom. </span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">(2) 'Samostanski život posve posvećen Bezgrješnom Srcu Marijinu, življen prema pravilu sv. Benedikta i običajima koje su nam namrijeli stari, božanska služba i misna liturgija koju kao vlastiti obred služe unutar i izvan samostana, prema tisućljetnom i 'nikada ukinutom' obredu Svete rimske Crkve, na latinskom jeziku i s gregorijanskim pjevanjem: to su, dakle, vrela iz kojih je rođena zajednica u Villatalli (sada u Taggiji) i koja tvore njezin smisao postojanja </span></i>[fr. <i>raison d’exister</i>]<i><span style="color: #073763;">.'</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">(3) iz jednog intervjua mjesnoj 'Riviera Time TV'"</span></i></p><p>Izvor i slika: <a href="https://www.benedictins-de-immaculee.com/de/2021/07/wert-und-bedeutung-von-traditionis-custodes.html">Benediktiner der Immakulata</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6147423633192273563.post-64442564570509346802021-07-25T22:21:00.004+02:002021-08-01T22:50:24.917+02:00Nadnaravni motivi<p style="text-align: justify;">Stara misa našla se na udaru jer je osvojila nove generacije i u mnogim zemljama ozbiljno zaprijetila umirućim fabriciranim liturgijama koje haraju i pustoše od '70-ih godina prošlog stoljeća. </p><p style="text-align: justify;">Pojavilo se više videa u kojima <a href="https://www.youtube.com/watch?v=tbzwzqeQ398">mladi</a> i <a href="https://www.youtube.com/watch?v=dyRZBANc9Do">mlade obitelji</a> govore o tom što im znači tradicionalna sveta misa.</p><p style="text-align: justify;">Da ne zanemarimo starije, u ovom postu prenosim iskustvo jednoga gospodina koji se pismom javio španjolskom dnevnom listu.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKux0P4mX9jInK0VuYZhg5-KwHP7BxqA5HJUv2U9W4qBddcg1-7-j1aq2c204cVGYrucFbVU_wbJmdYEuvoo9KCRTEPHZbHuT_RPI9RyNJdz6QKro6ogwo1uv4xnh4P17NijqF693uLZG9/s850/carta+abc.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="657" data-original-width="850" height="154" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKux0P4mX9jInK0VuYZhg5-KwHP7BxqA5HJUv2U9W4qBddcg1-7-j1aq2c204cVGYrucFbVU_wbJmdYEuvoo9KCRTEPHZbHuT_RPI9RyNJdz6QKro6ogwo1uv4xnh4P17NijqF693uLZG9/w200-h154/carta+abc.jpg" width="200" /></a></div><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">"Nakon udara pape Franje na 'Summorum pontificum' svoga prethodnika u pogledu tridentske liturgije, mi koji dolazimo na nju osjećamo se zlostavljanima. Vjerujem kako Papa smatra da Crkva uopće ne može dijalogizirati sa svijetom ako se predstavi odjevena u neke stare obrede koje danas nitko ne razumije. U svojih 75 godina slušao sam tridentsku misu samo prvih osamnaest i zadnje četiri odnosno bio sam vjeran reformiranoj misi tijekom 53 godine. Potpuno sam vezan uz obrede tradicionalne mise. Mi koji preferiramo tradicionalnu misu ne činimo to zbog navike, estetičkih motiva ili ljudskih veza, nego zbog nadnaravnih motiva.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Najvažniji razlog što sam odlučio prihvatiti tradicionalnu liturgiju nije drugi doli da izbjegnem liturgije koje veliki dio svećenika služi proizvoljno, što je jedna zloporaba protiv koje se požalio kako papa Franjo, tako i njegovi prethodnici, no bez rezultata. Reformirani obred, koji papa Franjo toliko štiti, u stvarnosti ne postoji jer svaka župna zajednica, a često i svaki svećenik, za svaku zgodu izmišlja riječi koje smatra shodnima upotrijebiti.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Važno je imati u vidu to da je bjelodana kriza poslijekoncilske Crkve, koja traje već više od 50 godina, u stvari kriza nutarnjeg života vjernika, a nutarnji život vjernika ovisi o liturgiji.</span></i></p><p style="text-align: justify;"><i><span style="color: #073763;">Modernistički mentalitet koji je napao liturgiju zahtijeva da potpuno i neodložno nestane svaki znak otajstva koje čini samo središte svete mise. Treba pustiti vjernike da mole u miru. I to je ono što, prema nutarnjoj dispoziciji svakog vjernika, dopušta, olakšava i postiže tridentski misni obred."</span></i></p><p>Izvor: <a href="http://accionliturgica.blogspot.com/2021/07/carta-en-el-diario-abc.html">Acción Litúrgica</a></p>splendorhttp://www.blogger.com/profile/03994473604916762819noreply@blogger.com0