Kongres

U Rimu je na dominikanskom Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskog, Angelicumu, od 13.-15 svibnja održan treći kongres o motupropriju Summorum Pontificum u organizaciji udruga Giovani e Tradizione i Amicizia Sacerdotale Summorum Pontificum, pod naslovom Nada za cijelu Crkvu. Istoga dana kad je kongres započeo Papinsko povjerenstvo Ecclesia Dei izdalo je naputak Universae Ecclesiae za provedbu motuproprija Summorum Pontificum iz 2007. god. Među referentima su bili prefekt Kongregacije za nauk vjere A. kard. Cañizares Llovera, Predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana K. kard. Koch, nama poznati biskup bayonnski msgr. M. Aillet, tajnik Papinskog povjerenstva Ecclesia Dei msgr. G. Pozzo i mnogi drugi. Nije izostao ni msgr. A. Schneider, ORC koji se zauzeo za ponovno uvođenje nižih redova. Skup je medijski bio dobro popraćen, a sažetke i slike možete vidjeti na stranici Rinascimento Sacro, Orbis Catholicus i dr. Završio je svečanom pontifikalnom sv. misom u izvanrednom obliku koju ju služio W. kard. Brandmüller na oltaru Katedre u Bazilici sv. Petra, a zborom je ravnao 94-ogodišnji kard. Bartolucci.

Na marginama skupa je na nekoliko kratkih pitanja odgovorio msgr. Schneider, ORC. Izrazio je radost zbog nazočnosti velikog broja mladih svećenika i mladeži, što je vanjski znak mladosti Crkve. Uvjeren je da se u klasičnoj sv. misi nalazi, kako je kongres i naslovljen, nada Crkve. Ako taj oblik 'ljudima više pomaže, zašto ga onda ne bismo trebali širiti? Zato ima veliku pastoralnu vrijednost.' Na pitanje što drevna misa znači njemu osobno i kao biskupu, odgovara: 'Meni je osobno taj oblik jako pomogao. Sâm celebriram u izvanrednom obliku koji puno pomaže da se iznutra shvati susret s Kristom u svetoj liturgiji. Cijeli tijek obreda je tako uređen da uopće nema slobodnog prostora da se čini nešto svoje. Čovjek se potpuno izgubi u Kristu jer je Krist pravi celebrant. To mi je jako pomoglo i mislim da će pomoći i mnogim drugim svećenicima.' (Zenit)

Slika: Orbis Catholicus Secundus

Sjene

Predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, K. kard. Koch, sudjelovao je predavanjem Liturgija kao slavlje kršćanskog života na simpoziju Liturgija Crkve, koji je od 4. do 6. travnja priredio Institut kardinal W. Kasper Filozofsko-teološke visoke škole Vallendar. Cilj simpozija je bio dati teološki doprinos najnovijoj diskusiji o liturgijskoj reformi.

Kardinal Koch je istaknuo potrebu novog liturgijskog pokreta koji bi morao biti u stanju prikazati s jedne strane, pozitivne plodove razvoja liturgije nakon II. vatikanskog koncila, a s druge strane, korigirati naličje [Schattenseiten- sjenovite strane]. Smatra da je pogrješno promatrati liturgijsku reformu Pavla VI. kao konačni oblik liturgije. Naprotiv, i ona treba obnovu. Iznio je primjedbu da Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium do danas nije potpuno prihvaćena. Novi liturgijski pokret bi trebao omogućiti da urodi pravo nasljeđe Koncila.

Prema: gloria.tv, kath.net

Papa i II. vatikanski koncil

Sutra je svetkovina svetih apostola Petra i Pavla. Osobito zadnjih mjeseci, učestale su kritike s raznih strana protiv Petra naših dana, pape Benedikta XVI. Ovaj tekst baselskoga biskupa Kurta Kocha upućuje takve kritičare koji pabirče po crkvenim dokumentima, i jednostrano naglašavaju samo ono što im se sviđa, da se okrenu ad fontes.

Molimo za papu našega Benedikta.
Gospodin ga sačuvao i poživio i blaženim učinio na zemlji i ne dao ga na volju neprijateljima njegovim.

Oremus pro Pontifice nostro Benedicto.
Dominus conservet eum, et vivificet eum, et beatum faciat eum in terra, et non tradat eum in animam inimicorum eius.

"Što me motiviralo?

Više poštenja molim!

Proteklih tjedana su novinari, ali i svećenici iznosili svoje sudove o Papi. Čulo se puno poluistina, neistina i kleveta. Najgori prigovor bio je da se Papa želi vratiti u vrijeme prije Drugoga vatikanskog koncila. Taj prigovor je tim gori jer insinuira da onaj koji ima učiteljsku službu u cijeloj Crkvi, želi potkopati auktoritet jednoga koncila. Takva je prosudba potpuno promašena. Benedikt XVI. je već kao mladi teolog puno pridonio Koncilu. Tko god želi proniknuti Papu, treba čitati što je napisao, a ne samo ono što prenose mediji, pa će zaključiti da se cjelokupno njegovo učiteljstvo orijentira na Koncil. Kako se onda može razumjeti takav prigovor?

Mnogi su potpisali Peticiju za neograničeno priznanje Koncila. Već me ova formulacija iritira, jer ne poznajem nikoga, uključujući i sebe, na koga bi se moglo primijeniti ovo «neograničeno». Dostajat će nekoliko proizvoljno odabranih primjera:
-Koncil nije uklonio iz liturgije latinski, nego je naglasio da u rimskom obredu uporabu latinskoga jezika, ukoliko se ne protivi posebnom pravu, treba zadržati. Tko se od glasnih branitelja Koncila ovoga «neograničeno» drži?
-Koncil izjavljuje da Crkva gregorijansko pjevanje promatra kao «vlastito rimskom obredu» i zato mora «zauzimati prvo mjesto». U koliko je župa to «neograničeno» zaživjelo?
-Koncil je izričito molio državne vlasti da se dragovoljno odreknu, kroz povijest nastalih prava, da sudjeluju u izboru biskupa. Koji se branitelj koncila za to «neograničeno» zauzima?
-Koncil je bit liturgije kao slavlja pashalnoga otajstva i euharistijske žrtve, označio kao «izvršenje djela našega otkupljenja». Kako se to može pomiriti s mojim iskustvom iz različitih župa, da je žrtveno razumijevanje mise potpuno nestalo iz liturgijskoga jezika, a na misu se još samo gleda kao na gozbu ili «lomljenje kruha»? S kojim pravom se ta temeljna promjena poziva na Koncil?
-Ni jednoj drugoj službi Koncil nije dao takvu težinu kao biskupskoj. Kako se onda može razumjeti raširena relativizacija te crkvene službe u Švicarskoj pozivanjem na Koncil- npr. kada Hans Küng biskupima potpuno odriče učiteljski auktoritet i dopušta jedino pastoralno vodstvo.

Ova bi se litanija bez teškoća mogla nastaviti. Ali, i ovako pokazuje zašto zahtijevam više poštenja u današnjem sporu oko Koncila. Umjesto da optužujemo druge, čak i Papu, da se hoće vratit u vrijeme prije Koncila, bilo bi dobro savjetovati da svatko pogleda u knjige i preispita vlastiti stav prema Koncilu. Nije, dakle, sve što je nakon Koncila rečeno i učinjeno sukladno Koncilu, pa ni u Biskupiji baselskoj. Protekli su mi tjedni, u svakom slučaju, pokazali da je glavni problem u sadašnjoj situaciji nedostatno i djelomično prihvaćanje Koncila- također kod katolika koji Koncil «neograničeno» brane. S obzirom na to, svi, uključujući opet i sebe, imamo puno neobavljena posla. Stoga, još jednom, moj neodložni poziv: Više poštenja molim!

+ Kurt Koch
biskup baselski"

Izvor: What Does The Prayer Really Say?
Foto: ORBIS CATHOLICVS