In die Reſurrectionis

¡Sretan Uskrs!

Baroknu crkvu Sv. Mihaela i Kajetana iz Firence koja je povjerena Ustanovi Krista Kralja i Velikog Svećenika, upoznali smo po dojmljivim fotografijama ređenja i zavjeta članova muške i ženske grane spomenute duhovne obitelji.

Blogovi Vocazione i Acción Litúrgica izvješćuju o prošlomjesečnim zavjetima kontemplativnih neklauzurnih sestara klanjateljica Kraljevskog Srca Isusa Krista Velikog Svećenika, na blagdan sv. Benedikta, jednog od suzaštitnika njihove ustanove u istoj firentinskoj crkvi. Bijeli veo novakinja zamijenile su za crni i za križ zavjetovanih sestara četiri redovnice koje potječu iz tri nacije- irske, američke i francuske. Zavjetovale su se: sr. Ana Marija od Bezgrješnog Začeća, sr. Sara Marija od Predragocjene Krvi Kraljevskog Jaganjca, sr. Ana Laura Marija od Svete Obitelji i sr. Monika Marija od Dobrog Pastira.

Nekoliko dana kasnije, bilo je i redovničko oblačenje. Na blagdan Navještenja Blažene Djevice Marije, zaštitnik Suverenoga vojnog i bolničkoga malteškog reda, R. L. kard. Burke, stavio je bijeli veo na glavu trima postulanticama klanjateljica od koji su dvije Amerikanke i jedna Njemica. Ušle su u crkvu u bijelim vjenčanicama kao zaručnice Kristove. Primile su zatim uz habit, bijeli veo novakinja i svoja redovnička imena: sr. Marisa od Gospe od Mira, sr. Benedikta Marija od Djetešca Isusa i sr. Klara Paškalina Marija od Svetog Križa.

Osim u matičnoj kući u Italiji, klanjateljice su nazočne još u Švicarskoj i u Njemačkoj. 

Slike: Brunonis, Orbis Catholicus Secundus

Iz punine vjere

Kako je bilo i najavljeno, zajednica sestara Klanjateljica Kraljevskog Srca Isusa Krista Velikog Svećenika od ove godine premješta svoj međunarodni novicijat u Njemačku, u bivši samostan oblata Bezgrješne u starom hodočasničkom stjecištu Maria Engelport. Poglavarica majka Marija Karolina stigla je s manjom skupinom sestara već 30. prosinca 2013. kao prethodnica, da pripravi sve za dolazak ostalih redovnica. Budući da zajedno s Ustanovom Krista Kralja i Velikog Svećenika čine jednu duhovnu obitelj, kao duhovnik je stigao jedan njihov svećenik i klerički oblati, odnosno braća Ustanove koja obavljaju razne praktične poslove.

Oblati Bezgrješne koji su živjeli u tom samostanu, službeno su se oprostili od Maria Engelporta 8. prosinca 2013., no mise su u crkvi služene sve do Nove godine. Od 2. siječnja 2014. svete mise i molitva časova su prema izvanrednom obliku rimskog obreda.

Budući da su do sada u samostanu živjela samo dvojica starijih oblata (jedan šezdeset i sedmogodišnji svećenik i jedan pedesetogodišnji brat), očekuje se da će dolazak skupine od dvadesetak postulantica i novakinja Klanjateljica Kraljevskog Srca Isusova dati novi polet ovom hodočasničkom mjestu. Poglavarica ističe da je rad s mladeži jedan od prioriteta njihove zajednice. Žele dati mogućnost mladima da dožive živu Crkvu, da se sa sestrama, čija je prosječna dob daleko ispod trideset godina, zajedno mole, druže, pjevaju...

Već možete pogledati novu internetsku stranicu sestara koja ukratko predstavlja ovu redovničku zajednicu i donosi raspored ispovijedi, svetih misa, euharistijskog klanjanja i korske molitve.

Svetci koje ističu kao svoje osobite uzore su sv. Franjo Saleški i sv. Ivana de Chantal (o njoj na stranicama zagrebačkih vizitatinki: kratki životopis, litanije i prezentacija) koji su neumorno radili za spas svojih bližnjih. Prvi kao ženevski knez-biskup, a druga najprije kao udana žena, a nakon što je postala udovica kao majka svoje mlade duhovne obitelji. Primjer ovih velikana upućuje sestre da budu spremne pomoći ljudima današnjice- Iz punine vjere za bolji svijet u Kristu.

Sestre žele živjeti u stvarnoj prisutnosti Kristovoj, zato su tradicionalna sveta misa, latinski pjevana korska molitva i klanjanje Presvetom Sakramentu okosnica njihova dana.

Molitva ih, pak, vodi k djelotvornoj ljubavi. Nastoje sjediniti u svom životu poziv biblijskih učenica Marije i Marte u molitvi i radu.

Klanjateljice žele da Maria Engelport i dalje bude otvorena kuća, zato sve srdačno pozivaju k sebi jer su samostanska crkva i milosni oltari svima dostupni, a također rado preuzimaju razne osobne nakane i u molitvama ih iznose pred Gospodina.

Proštenište Gospi od Engelporta i svetoj Ani koje tu postoji od srednjovjekovlja opstat će, dakle, i u XXI. st. zahvaljujući mladim sestrama koje vole staru misu, obred koji- kako kaže sestra Karolina- i danas dira srce i dušu ljudi.

Prema: rhein-zeitung.de (1, 2), bistum-trier.de, kloster-engelport.de
Slika: Orbis Catholicus Secundus

Lijepe vijesti

Početkom godine doznali smo da tradicijska opatija Fontgombault preuzima opatiju Wisques kojoj je zbog starosti monaha i nedostatka zvanja prijetilo zatvaranje.

Biskupija Arras 2. svibnja 2013. objavila je da su ordinarij, msgr. J.-P. Jaeger, i opat Fontgombaulta, dom J. Pateau, dogovorili zadnje detalje o preuzimanju opatije. Pretresli su više pitanja- o liturgiji, odnosu s mjesnim vjernicima, kulturnim i umjetničkim aktivnostima, gostoprimstvu. Tako će se krajem godine i Wisques vratiti klasičnom rimskom obredu u misi i ostalim sakramentima. 

Jedna skupina koludara iz Fontgombaulta već je provela više tjedana u Wisquesu kako bi se upoznali sa situacijom i ispitali sposobnost opatije da se sama uzdržava. Biskupija Arras, Boulange i Saint-Omer izvješćuje da će krajem godine doći ostali i tako tvoriti obnovljeni konvent od osamnaest monaha koji će sam birati opata i priora. 

Prema/slika: Diocèse d'Arras, katholisches.info, riposte-catholique.fr

Prije nekoliko dana slična vijest stigla je iz Njemačke. Nakon 110 godina, oblati Bezgrješne, također zbog nedostatka zvanja, moraju napustiti samostan Maria Engelport u Trierskoj biskupiji, a preuzet će ga tradicijske redovnice- Klanjateljice Kraljevskog Srca Isusa Krista Velikog Svećenika. Kupnju je omogućio jedan dobročinitelj. Samostanu je tako osigurana budućnost, a pristanak je nakon dogovora s oblatima, dala i dijeceza. U istoj biskupiji već se nalazi i kuća njihove muške grane- Ustanove Krista Kralja i Velikog Svećenika.

Papinsko pravo redovnicama je 2008. dao papa Benedikt XVI. Broje dvadeset i pet sestara i više postulantica. Prosječna dob im je ispod trideset godina. Klanjateljice će samostan koristiti kao mjesto formacije svojih novakinja, ali će i dalje biti mjesto hodočašća i molitve jer ne žive u strogoj klauzuri i rade s mladima.

Klasična sveta misa, klanjanje pred Presvetim i korska pjevana molitva stupovi su njihova svakodnevnog života. Ručni rad i mala trgovina trebali bi pridonijeti opstanku redovnica. Poglavarica, s. Marija Karolina, izjavila je: Naše se sestre uzdržavaju s malo prihoda, a Providnost nam uvijek pošalje toliko da bude dovoljno.

Oblati odlaze 8. prosinca 2013. kada će se službeno oprostiti od vjernika. Dosadašnji je poglavar izjavio: U ime naše zajednice zahvaljujem svim prijateljima i dobročiniteljima koji su dobrohotno pratili naš rad i život u Maria Engelportu, u razodoblju od preko stotinu godina naše nazočnosti. Sestrama koje planiraju dolazak 1. siječnja 2014. zaželio je od srca Božji blagoslov i dobru budućnost u Flaumbachtalu.

Prema: Bistum Trier, katholisches.info, wochenspiegellive.de, rhein-zeitung.de
Slike: WIKIMEDIA COMMONS, Orbis Catholicus Secundus

Istinovati u ljubavi

Novi bilten Ustanove Krista Kralja i Velikog Svećenika donosi lijepe vijesti o rekordnom broju ulazaka u njihovo sjemenište. Novu akademsku godinu 2012./'13. započinje još dvadeset sjemeništaraca. Iako ta brojka veseli, uz nju su povezane i brige pa msgr. Schmitz, generalni vikar, u istom broju moli za pomoć kako bi mogli dovršiti prenamjenu jedne stare kuće u zgradu koja bi mogla prihvatiti petnaestoricu mladića. 

Početci ove svećeničke zajednice sežu u 1963. kada su se neki francuski svećenici u Lourdesu okupili kako bi razmotrili stanje i službu katoličkih svećenika. Sljedeće su godine  s geslom Doctrina, fortitudo, pietas osnovali Opus sacerdotale kao udrugu za pomoć katoličkom svećenstvu da u poslijekoncilskoj zbrci očuva cjelovitu vjeru. Od velike pomoći bili su im kasnije kard. Ratzinger i kard. Oddi. Kako nije bilo izgledno kanonsko priznanje i da će u okviru toga djela moći formirati buduće svećenike, msgr. G. Wach, kojega je u svoju dijecezu inkardinirao G. kard. Siri, odlučio je krenuti s neovisnom ustanovom.

Budući da je u Europi, zbog teškoća kojima su bile izvrgnute tradicijske zajednice, bilo nemoguće osnovati novi institut, prihvatio ih je uz ohrabrenje Svete Stolice biskup Mouile u Gabonu, msgr. Cyriaque-Simeon Obamba, bivši učenik nadbiskupa Lefebvrea u Librevilleu. Biskup je  1. rujna 1990. godine kanonski potvrdio Ustanovu Krista Kralja i Velikog Svećenika, a msgr. G. Wach je postao generalnim priorom nove ustanove; suosnivač je o. P. Mora. (1)

Zajednica se kasnije preselila u Firentinsku nadbiskupiju gdje su uz pomoć A. kard. Mayera, OSB pronašli prikladan kompleks u Griciglianu, dijelu Pontassievea, koji je pripadao benediktincima iz Fontgombaulta. Tadašnji je nadbiskup Firence izdao potrebne dokumente o uspostavi generalne kuće i sjemeništa. Otada Ustanova bilježi stalan rast, a pogotovo nakon motuproprija Summorum Pontificum.

"Misija Ustanove Krista Kralja i Velikog Svećenika je proširiti Kraljevstvo Kristovo u sva područja ljudskog života. Pri tomu crpi iz tisućljetnoga blaga Rimokatoličke crkve, osobito iz njene liturgijske tradicije, neprekinute linije duhovne misli i praktičnoga djelovanja njenih svetaca kao i iz kulturnoga nasljeđa, glazbe, umjetnosti i arhitekture. Institut to postiže prije svega solidnom i dobro utemeljenom naobrazbom svojim svećenika, ukorijenjenoj u katoličkoj tradiciji koju dobivaju u međunarodnom sjemeništu u Firentinskoj nadbiskupiji. Naši svećenici, svjesni potrebe svoga vlastitog posvećenja, teže biti sredstva Božje milosti po svom apostolskom radu u crkvama koje su im povjerene, školama, misijama u Africi, po održavanju duhovnih obnova, poučavanju katekizma i duhovnom vodstvu. Institut Krista Kralja djeluje pod zaštitom Bezgrješne kojoj je i posvećen." (2)

Ustanova je, ukratko, družba apostolskog života koja se ugleda na život svjetovnih kanonika. Sastavljena je od svećenika i kleričkih oblata, a svi zajedno su usmjereni "dostojnoj celebraciji svetih otajstava, naviještanju pune katoličke istine i pravom katoličkom načinu života." (3) Danas broji 61 svećenika, 6 đakona i preko 80 sjemeništaraca. Geslo Ustanove je Veritatem facientes in caritate- Istinovati u ljubavi. Poseban im je uzor sv. Franjo Saleški koji je istodobno bio pravi teolog i Doctor caritatis (naučitelj ljubavi). Svake godine hodočaste u Treviso gdje se u samostanskoj crkvi vizitatinki čuva relikvija srca sv. Franje Saleškog.

Prisutni su u Italiji, Francuskoj, Belgiji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Irskoj, Engleskoj, Sjedinjenim Državama. Nipošto nisu zaboravili Afriku gdje su nastali. O radu njihovih misija u Gabonu i mnoštvu koje okupljaju oko tradicionalne sv. mise pogledajte na posebnoj internetskoj stranici.

Na blagdan Kraljice sv. Krunice, 2008. godine potvrđeni su kao ustanova papinskoga prava dekretom Saeculorum Rex. Istoga dana potvrđene su i njihove redovnice. Laici su okupljeni oko pobožne udruge Zajednice Srca Isusova. O toj udruzi neki drugi put, a danas još samo o sestrama.

Redovnice nose lijepo ime: Klanjateljice Kraljevskog Srca Isusa Krista Velikog Svećenika. Prve tri sestre primile su habit 2004. iz ruku firentinskog nadbiskupa E. kard. Antonellija.

Vode kontemplativan neklauzurni život, a posebna im je zadaća zadovoljština i klanjanje Kraljevskom Srcu Isusa Velikog Svećenika. Molitve i žrtve prikazuju osobito za svećenike Ustanove i za duše koje su im povjerene.

Uzori su im isti kao i Ustanovi Krista Kralja. Sv. Benedikt, sv. Toma Akvinski i sv. Franjo Saleški. Benediktinski aspekt njihova života se ogleda u središnjem mjestu koje daju u svom životu svetoj misi i molitvi časova u izvanrednom obliku rimskog obreda. U sv. Tomi Akvinskom nalaze jasnoću i strukturu misli potrebnu za svoju formaciju i za sve dublje razumijevanje otajstava svete katoličke vjere, a u sv. Franji Saleškom imaju uzor kako rasti u ljubavi koja uvijek mora biti utemeljena u istini. Poput Bezgrješne na čiju čast nose plavi korski plašt, žele svoj život i čitavo biće suobličiti Kraljevskom Srcu Njezina Božanskoga Sina prema svom geslu- In Corde Regis. (4)

Slike: Soutien à Monsieur l'abbé Michel, ICRSP en Bourbonnais, Orbis Catholicus Secundus