U subotu, 19. prosinca papa Benedikt XVI. je potvrdio herojske krjeposti i čudesa koja su se dogodila zagovorom slugu Božjih ili blaženika. Među njima su se našla i dvojica kapucina, svećenik Josip Tous y Soler i časni brat Leopold iz Alpandeirea. Prvi je utemeljitelj redovničke kongregacije, a drugi je Granadom skupljao milostinju, o toj službi više možete pročitati na stranicama hrvatskih kapucina. Braća koja su služila na takav način svojim su primjerom pobožnosti, skromnosti i siromaštva stekla veliko poštovanje među narodom, to je vidljivo na primjeru brata Leopolda na čijoj se beatifikaciji, koju će predvoditi kardinal Seán O'Malley, očekuje preko 300 000 hodočasnika [dodano 22. IV. 2012.: Svetog Oca je na beatifikaciji ipak zastupao prefekt Kongregacije za kauze svetih, a nazočilo je od 60 000 do 120 000 vjernika]. Razlog što spominjem ovu dvojicu subraće je njihova pobožnost prema Gospi koju su častili pod naslovom Majke Božanskog Pastira, odnosno Majke Dobrog Pastira. Na španjolskom govornom području jednostavno je zovu Divina Pastora (de las Nuestras Almas), Božanska Pastirica (Naših Duša). Jedna takva slika A. M. de Tovara nalazi se otpočetka ovoga bloga na vrhu kao zaštitnica.
Gospa se kao pastirica pojavljuje i u životu slavnog utemeljitelja Bolničkoga reda, sv. Ivana od Boga kada ga je spasila nakon jednoga pada s konja. Njemu možemo pridružiti i druge poput Marije iz Agrede, sv. Petra Alkantarskog... Ipak, ta je pobožnost na poseban način povezana s kapucinima. Na blagdan sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja 1703. fra Izidor iz Sevilje imao je nadahnuće ili viđenje Blažene Djevice Marije odjevene u skromnu pastirsku odjeću. Dao je naslikati sliku koja je prikazuje kako ju je vidio; sjedi pod jednim stablom, a ovce joj donose ruže koje simboliziraju Zdravomarije. Kad se ovca (duša) nađe u opasnosti od vuka (neprijatelja) iz njenih usta izlazi Ave Maria, a s neba se pojavljuje sv. Mihael Arkanđeo s mačem i oslobađa je, to je prikazano u desnom kutu. Poruka slike je dakle, vrlo jasna i dojmljiva, pa je takav prikaz Blažene Djevice ubrzo postao omiljen u puku. Uobičajene su i slike Gospe Pastirice s Malim Isusom, poput ove.
U drugoj polovici XVIII. st. širio je ovu pobožnost poznati propovjednik bl. Didak iz Cádiza, kojega stoga smatraju drugim auktorom ove pobožnosti, a u XIX. st. sluga Božji Stjepan iz Adoáina, oba kapucini. Papa Pio VI. je odobrio liturgijsko slavlje blagdana Majke Božanskoga Pastira svim španjolskim kapucinima. Pio VIII. je proširio blagdan na redovnike alkantarince, Kraljevstvo Dviju Sicilija i neke talijanske biskupije. Majku Dobroga Pastira kapucini i danas štuju kao zaštitnicu svojih misija, a 2003. godine, o jubileju tri stoljeća ovoga naslova Blažene Djevice Marije, general Reda manje braće kapucina, J. Corriveau je objavio prigodno pismo. Blagdan se slavi u subotu prije nedjelje Dobrog Pastira.
Postoji nekoliko kongregacija redovnica, ne samo franjevačke tradicije, koje u svom imenu imaju ovaj naslov. Također i brojne bratovštine s vrlo kićenim imenima poput Prvotne, kraljevske, svijetle, časne, franjevačke i gorljive bratovštine stada Božanske Pastirice Naših Duša, Presvete Marije, Cesarice neba i zemlje i svete Marine djevice i mučenice. Možete pogledati i azuleje koje joj podižu ove bratovštine.
Među štovateljima Božanske Pastirice su pored navedenih još i alkantarinka sv. Marija Franciska od Pet Rana, bl. Marcelo kardinal Spínola y Maestre, bl. Jakov Alberione i mnogi drugih. Molitvu Majci Dobroga Pastira mogli smo čuti i od pape Benedikta XVI.
Nekoliko primjera na hrvatskom jeziku gdje se susrećemo s ovim Gospinim naslovom: 1, 2, 3, 4.
Na koncu kratka molitva:
Medaljica Božanske Pastirice koju je nosio fra Leopold
Božanska Pastirice Naših Duša, po sinovskoj i nježnoj pobožnosti koju ti je iskazivao fra Leopold, dostoj se zagovarati nas pred Presvetim Trojstvom i zadobiti nam milosti koje te molimo. (Tri Zdravomarije).
Slika: Cantillana y su Pastora
Jako puno zanimljivih informacija, posebno mi je interesantno bilo citati o ovim svetcima (i buducim svetcima), te o nasim kapucinima.
OdgovoriIzbrišiDa li znas za neku sliku Bozanske Pastirice u nekoj crkvi u Hrvatskoj?
Ne znam, vjerojatno je i nema; baš mi je čudno da nas je zaobišla tako lijepa pobožnost.
OdgovoriIzbriši