subota, travnja 14, 2012

Pitanje danâ?

Francuski dnevni list Le Figaro objavio je jučer članak J.-M. Guénoisa koji piše da su Rim i Écône na pragu postizanja sporazuma:

"Potpisivanje dokumenta o uspostavljanju odnosa između Svete Stolice i učenika nadbiskupa Lefebvrea pitanje je danâ.

Službeno, Vatikan čeka odgovor biskupa B. Fellaya, poglavara lefebvreovaca. Čim prime odgovor u Rimu - 'pitanje je danâ, a ne tjedana'- bit će 'odmah' razmotren. Ako je u skladu s očekivanjima, Sveta Stolica će se vrlo brzo objaviti povijesni sporazum s ovom skupinom vjernika, poznatom pod imenom 'integrista'.

No, neslužbeno, i uz najveću diskreciju, emisari s obiju strana su radili na 'postizanju sporazuma'. U posljednjih nekoliko tjedana su napravljene konačne prilagodbe između Rima i Écônea, s ciljem da se bolje odgovori na zahtjeve za 'pojašnjenjima' koje je Vatikan zatražio proteklog 16. ožujka.

- Vrlo delikatni pregovori

Konačni odgovor biskupa Fellaya, izvrsno promišljen i dobro pripremljen, treba riješiti - ovaj put uspješno- vrlo delikatne pregovore koje je Benedikt XVI. pokrenuo nakon svoga izbora 2005.

Povjerenstvo 'Ecclesia Dei' zakriljeno Kongregacijom za nauk vjere, najvažnijim vatikanskim ministarstvom, zaduženo je za ovaj dosje. No, na ovoj ga točki osobno prati Benedikt XVI., a on sporazum želi.

Dobro obaviještene osobe daju naslutiti da će se pozitivan ishod doista dogoditi, pa i pod cijenu trajne duboke divergencije glede II. vatikanskog koncila.

Papa divergenciju, uostalom, potpuno prihvaća. Svoj je pontifikat stavio na liniju reinterpretacije II. vatikanskog koncila slijedeći dvije osi: izbaciti duh 'prekida' iz '68. i izbjeći opoziciju između najviše tradicije Crkve i modernosti.

- Pedeset godina oporbe

U ponedjeljak će Benedikt XVI. napuniti 85 godina. On je umoran. Njegova pratnja to ne skriva. Trebao se odmoriti ovoga tjedna od iscrpljujućeg pohoda Meksiku i Kubi, a i od dugih bogoslužja Velikog tjedna. Trebao bi se vratiti u Vatikanu u petak navečer. Prioritet je na njegovu stolu odluka o lefebvreovskom slučaju. Bit će to jedna od najtežih odluka njegova pontifikata.

Pedeset godina su lefebvreovci stajali u opoziciju prema Svetoj Stolici glede II. vatikanskog, a u formalnopravnom prekidu od lipnja 1988. kada je nadbiskup M. Lefebvre posvetio četvoricu biskupa unatoč papinoj zabrani.

Ivan Pavao II. u to je vrijeme za pregovore s buntovnim biskupom zadužio Josepha Ratzingera. On nikada nije prihvatio taj neuspjeh niti, nakon što je postao papom, mogućnost trajnog raskola.

- Benedikt XVI. potiče Crkvu da se pomiri sa samom sobom

Benedikt XVI. je, punim papinskim auktoritetom, jednu za drugom srušio prepreke koje su sprječavale potpuno pomirenje učenika nadbiskupa M. Lefebvrea.

Ukoliko ovih dana bude naviješten konačni sporazum, za bitni dio ovoga posla zaslužan je ovaj papa:

- 2007. je obnovio kao izvanredni obred Katoličke crkve misu na latinskom prema misalu Ivana XXIII. koja je bila na snazi do Koncila.

- 2009. uklonio je izopćenje pod kojim su bila četvorica biskupa koje je posvetio nadbiskup Lefebvre.

- pokrenuo je doktrinarne razgovore između Svete Stolice i Bratstva sv. Pija X. o II. vatikanskom koncilu iste godine

Prividni neuspjeh tih razgovora nakon godinu dana, dao je dojam potpunoga neuspjeha pregovora.

Doktrinarno neslaganje između lefebvreovaca i Rima o II. vatikanskom koncilu bilo je zapravo duboko. No, zaboravilo se da objekt tih razgovora nije bilo traženje sporazuma, već ustanovljenje liste divergencija i njihovih razloga.

Jasno je i nesumnjivo da Rim namjerava ponovo zapečatiti jedinstvo s Écôneom, uporištem lefebvreovaca u Švicarskoj.

To će se vjerojatno dogoditi uspostavom posebnoga uređenja- 'personalne prelature'- što već ima Opus Dei. Ta struktura jamči pravu autonomiju djelovanja istodobno dijeleći istu vjeru. Njen superior odgovara izravno papi, a ne biskupima.

No, prava 'revolucija' koju Benedikt XVI. namjerava ostaviti pred očima povijesti Katoličke crkve je drugdje. Ona se ne odnosi na periferne aspekte Katoličke crkve koji su već razbjesnili protivnike ovoga pomirenja. Takozvane 'progresivce' koncilske crkve koji vide da se u pitanje stavlja 'dobitak' II. vatikanskog i 'ultraše' u lefebvreovskim redovima koji u sporazumu s modernističkim Rimom vide izdaju.

Ova revolucija smjera proširenoj viziji Katoličke crkve. Benedikt XVI., teolog, nikada nije prihvatio da se 1962. dvotisućljetna Katolička crkva htjela odijeliti od kulture i snage svoje prošlosti. Više od pomirenja s lefebvreovcima njegov je cilj pomirba Katoličke crkve sa samom sobom."

Izvor: RORATE CÆLI

1 komentar:

  1. Hvala Vam na ovim prijevodima! I što tako možemo lakše pratiti cijelu situaciju. Dao Bog da se dogovore s Papom.

    OdgovoriIzbriši