20. ožujka je objavljeno otvoreno pismo msgr. N. Buxa koje je uputio poglavaru i svećenicima Piova bratstva. Podsjećam da je monsinjor poznati liturgičar, konzultor Ureda za liturgijska slavlja Svetog Oca kao i triju Kongregacija- za nauk vjere, za kauze svetih te za bogoštovlje i sakramentalnu stegu. Pismo je privuklo veliku pozornost ne samo zato što je proces dijaloga sa spomenutom zajednicom dosegao kritičnu točku s neizvjesnim raspletom, nego i zbog svoje otvorenosti te, ako nije pretjerano reći, zbog svoje poetičnosti. Istodobno, dramatično upozorava na odgovornost pred predstojećom odlukom. Original je napisan na francuskom, a već je preveden na talijanski, engleski, španjolski, portugalski i njemački jezik.
"Njegovoj Preuzvišenosti msgr. Bernardu Fellayu
i svećenicima Svećeničkog bratstva sv. Pija X.
Vaša Preuzvišenosti,
Draga braćo,
kršćansko bratstvo je jače od mesa i krvi jer nam se u njemu, zahvaljujući božanskoj Euharistiji, pruža predokus neba.
Krist nas je pozvao da iskusimo zajedništvo, u njemu se sastoji naše 'ja'. Zajedništvo znači 'a priori' ljubiti bližnjega jer s njim imamo zajedničkog Spasitelja. Zato je zajedništvo spremno na svaku žrtvu u ime jedinstva; a to jedinstvo mora biti vidljivo kao što nas uči zadnja molitva našega Gospodina svom Ocu- 'ut unum sint, ut credat mundus'- jer to je presudno svjedočanstvo Kristovih prijatelja.
Neosporno je da su brojne činjenice II. vatikanskog i perioda koji je uslijedio, a koje su se odnosile na ljudsku dimenziju tog događaja, predstavljale pravu nesreću i prouzrokovale duboku bol mnogim velikim ljudima Crkve. No, Bog ne dopušta da Njegova Sveta Crkva dođe do samouništenja.
Ne možemo uzeti u obzir težinu ljudskog faktora, a da nemamo povjerenja u božanski faktor, tj. u Providnost koja vodi povijest, a osobito povijest Crkve, poštujući ljudsku slobodu.
Crkva je ujedno božanska ustanova, božanski zaštićena, i produkt čovjeka. Njen božanski aspekt ne šteti ljudskom- osobnosti i slobodi- te ga nužno ne ometa; njen ljudski aspekt, ostajući cjelovit, pa i kad je kompromitiran, nikada ne škodi njenom božanskom aspektu.
Na temelju vjere, ali i zbog potvrda koje se, makar sporo, pokazuju na povijesnoj razini, vjerujemo da je Bog tijekom ovih godina pripravio i nastavlja pripravljati ljude koji su dostojni uklanjati zablude i promašaje zbog kojih svi žalimo. Sveta djela već postoje i bit će ih u još većem broju, prema božanskoj strategiji koja povezuje djelo duša koje se i ne poznaju, ali čija djelovanja slijede dobro uređen plan, kao što se čudesno dogodilo u vrijeme bolne Luterove pobune.
Ti se božanski zahvati, čini se, više umnažaju što su činjenice kompleksnije. Sve će to pokazati budućnost. U to smo uvjereni i već možemo vidjeti zoru.
Izvjesno se vrijeme zora bori s tamom koja se teško povlači, ali kad se zora pojavi, znamo da je tamo sunce i da će opet nastaviti svoj put!
Želimo Vam sa sv. Katarinom Sijenskom reći: 'Dođite u Rim s punom sigurnošću', u kuću zajedničkog oca koji nam je dan kao vidljivo i trajno načelo i temelj katoličkog jedinstva.
Dođite da imate udjela u toj blagoslovljenoj budućnosti u kojoj, usprkos postojanoj tami, već možemo predvidjeti zoru.
Vaše bi odbijanje samo povećalo mrak, a ne svjetlo. Pa ipak iskre svjetla kojima se već možemo diviti, brojne su, počevši s onima velike liturgijske obnove prouzrokovane motuproprijem 'Summorum Pontificum', koja je širom svijeta izazvala veliki pokret svih onih koji žele uveličati kult Božji, osobito među mladima.
Kako zanemariti druge konkretne i značajne geste Svetog Oca, kao što su uklanjanje izopćenja biskupima koje je zaredio nadbiskup Lefebvre, otvaranje javne debate o interpretaciji II. vatikanskog koncila u svjetlu tradicije i u tom smislu obnova Povjerenstva 'Ecclesia Dei'?
Jamačno, može biti još nedoumica, točaka koje treba produbiti ili bolje osvijetliti, kao one o ekumenizmu i međuvjerskom dijalogu (što je već dobilo važno pojašnjenje dano u deklaraciji 'Dominus Iesus', Kongregacije za nauk vjere, 6. kolovoza 2000.) ili glede načina na koji treba shvatiti vjersku slobodu.
I u tim će stvarima vaša kanonski osigurana prisutnost unutar Crkve pomoći da se unese više svjetla.
Kako sada ne misliti na doprinos koji biste mogli dati na dobrobit cijele Crkve, zahvaljujući svojim pastoralnim i doktrinalnim resursima, svojim sposobnostima i senzibilitetu?
Ovo je prikladan trenutak, povoljno vrijeme za povratak. 'Timete Dominum transeuntem'; ne dopustite da prođe pored vas milosna prilika koju vam Gospodin pruža, neka ne prođe pored vas, a da je ne prepoznate.
Hoće li Gospodin dati drugu priliku?
Nećemo li se svi jednom pojaviti pred Njegovim sudom i odgovarati ne samo za zlo koje smo učinili, nego i za dobro koje smo mogli, a nismo učinili?
Srce Svetog Oca drhti: on vas nestrpljivo očekuje jer vas voli, jer vas Crkva treba za zajedničko svjedočanstvo vjere pred svijetom koji se svakim danom sve više sekularizira, i za koji se čini da beznadno okreće leđa svom Stvoritelju i Spasitelju.
U punom crkvenom zajedništvu s velikom obitelji koja je Katolička crkva, vaš glas više neće biti prezren, vaš doprinos neće biti ni zanemariv ni zanemaren, nego će, zajedno s mnogim drugima, donijeti obilne plodove koji bi inače propali.
Bezgrješna nas uči da tolike milosti propadaju jer za njih nitko ne moli: mi smo uvjereni da će pozitivnim odgovorom na ponudu Svetog Oca, Bratstvo sv. Pija X. postati instrumentom koji će upaliti nove zrake na rukama naše Nebeske Majke.
Neka sv. Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije, zaštitnik sveopće Crkve, na ovaj njemu posvećeni dan, nadahne i podrži vaše dobre nakane: 'Dođite u Rimu u punoj sigurnosti'.
Rim, 19. ožujka 2012.
Svetkovina sv. Josipa
don Nicola Bux"
Izvor: SCUOLA ECCLESIA MATER, RORATE CÆLI
i svećenicima Svećeničkog bratstva sv. Pija X.
Vaša Preuzvišenosti,
Draga braćo,
kršćansko bratstvo je jače od mesa i krvi jer nam se u njemu, zahvaljujući božanskoj Euharistiji, pruža predokus neba.
Krist nas je pozvao da iskusimo zajedništvo, u njemu se sastoji naše 'ja'. Zajedništvo znači 'a priori' ljubiti bližnjega jer s njim imamo zajedničkog Spasitelja. Zato je zajedništvo spremno na svaku žrtvu u ime jedinstva; a to jedinstvo mora biti vidljivo kao što nas uči zadnja molitva našega Gospodina svom Ocu- 'ut unum sint, ut credat mundus'- jer to je presudno svjedočanstvo Kristovih prijatelja.
Neosporno je da su brojne činjenice II. vatikanskog i perioda koji je uslijedio, a koje su se odnosile na ljudsku dimenziju tog događaja, predstavljale pravu nesreću i prouzrokovale duboku bol mnogim velikim ljudima Crkve. No, Bog ne dopušta da Njegova Sveta Crkva dođe do samouništenja.
Ne možemo uzeti u obzir težinu ljudskog faktora, a da nemamo povjerenja u božanski faktor, tj. u Providnost koja vodi povijest, a osobito povijest Crkve, poštujući ljudsku slobodu.
Crkva je ujedno božanska ustanova, božanski zaštićena, i produkt čovjeka. Njen božanski aspekt ne šteti ljudskom- osobnosti i slobodi- te ga nužno ne ometa; njen ljudski aspekt, ostajući cjelovit, pa i kad je kompromitiran, nikada ne škodi njenom božanskom aspektu.
Na temelju vjere, ali i zbog potvrda koje se, makar sporo, pokazuju na povijesnoj razini, vjerujemo da je Bog tijekom ovih godina pripravio i nastavlja pripravljati ljude koji su dostojni uklanjati zablude i promašaje zbog kojih svi žalimo. Sveta djela već postoje i bit će ih u još većem broju, prema božanskoj strategiji koja povezuje djelo duša koje se i ne poznaju, ali čija djelovanja slijede dobro uređen plan, kao što se čudesno dogodilo u vrijeme bolne Luterove pobune.
Ti se božanski zahvati, čini se, više umnažaju što su činjenice kompleksnije. Sve će to pokazati budućnost. U to smo uvjereni i već možemo vidjeti zoru.
Izvjesno se vrijeme zora bori s tamom koja se teško povlači, ali kad se zora pojavi, znamo da je tamo sunce i da će opet nastaviti svoj put!
Želimo Vam sa sv. Katarinom Sijenskom reći: 'Dođite u Rim s punom sigurnošću', u kuću zajedničkog oca koji nam je dan kao vidljivo i trajno načelo i temelj katoličkog jedinstva.
Dođite da imate udjela u toj blagoslovljenoj budućnosti u kojoj, usprkos postojanoj tami, već možemo predvidjeti zoru.
Vaše bi odbijanje samo povećalo mrak, a ne svjetlo. Pa ipak iskre svjetla kojima se već možemo diviti, brojne su, počevši s onima velike liturgijske obnove prouzrokovane motuproprijem 'Summorum Pontificum', koja je širom svijeta izazvala veliki pokret svih onih koji žele uveličati kult Božji, osobito među mladima.
Kako zanemariti druge konkretne i značajne geste Svetog Oca, kao što su uklanjanje izopćenja biskupima koje je zaredio nadbiskup Lefebvre, otvaranje javne debate o interpretaciji II. vatikanskog koncila u svjetlu tradicije i u tom smislu obnova Povjerenstva 'Ecclesia Dei'?
Jamačno, može biti još nedoumica, točaka koje treba produbiti ili bolje osvijetliti, kao one o ekumenizmu i međuvjerskom dijalogu (što je već dobilo važno pojašnjenje dano u deklaraciji 'Dominus Iesus', Kongregacije za nauk vjere, 6. kolovoza 2000.) ili glede načina na koji treba shvatiti vjersku slobodu.
I u tim će stvarima vaša kanonski osigurana prisutnost unutar Crkve pomoći da se unese više svjetla.
Kako sada ne misliti na doprinos koji biste mogli dati na dobrobit cijele Crkve, zahvaljujući svojim pastoralnim i doktrinalnim resursima, svojim sposobnostima i senzibilitetu?
Ovo je prikladan trenutak, povoljno vrijeme za povratak. 'Timete Dominum transeuntem'; ne dopustite da prođe pored vas milosna prilika koju vam Gospodin pruža, neka ne prođe pored vas, a da je ne prepoznate.
Hoće li Gospodin dati drugu priliku?
Nećemo li se svi jednom pojaviti pred Njegovim sudom i odgovarati ne samo za zlo koje smo učinili, nego i za dobro koje smo mogli, a nismo učinili?
Srce Svetog Oca drhti: on vas nestrpljivo očekuje jer vas voli, jer vas Crkva treba za zajedničko svjedočanstvo vjere pred svijetom koji se svakim danom sve više sekularizira, i za koji se čini da beznadno okreće leđa svom Stvoritelju i Spasitelju.
U punom crkvenom zajedništvu s velikom obitelji koja je Katolička crkva, vaš glas više neće biti prezren, vaš doprinos neće biti ni zanemariv ni zanemaren, nego će, zajedno s mnogim drugima, donijeti obilne plodove koji bi inače propali.
Bezgrješna nas uči da tolike milosti propadaju jer za njih nitko ne moli: mi smo uvjereni da će pozitivnim odgovorom na ponudu Svetog Oca, Bratstvo sv. Pija X. postati instrumentom koji će upaliti nove zrake na rukama naše Nebeske Majke.
Neka sv. Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije, zaštitnik sveopće Crkve, na ovaj njemu posvećeni dan, nadahne i podrži vaše dobre nakane: 'Dođite u Rimu u punoj sigurnosti'.
Rim, 19. ožujka 2012.
Svetkovina sv. Josipa
don Nicola Bux"
Jako lijepo pismo.
OdgovoriIzbriši