Ave Ioseph, gratia dives, Dominus tecum. Benedictus tu inter viros et benedictus fructus ventris Mariae, Iesus. Sancte Ioseph, pater nutricie Filii Dei, ora pro nobis peccatoribus, nunc et in hora mortis nostrae. Amen.
Zadržat ćemo se na istoj temi kao i prethodnih dana. Nakon sastanka 16. ožujka, zaredale su razne analize o nastavku procesa unutarnjeg pomirenja, a doznalo se ponešto i o tijeku samog susreta. Generalni poglavar Piova bratstva tako je pokazao više spremnosti na pomirbu, negoli do sada. Problem ne predstavlja potpisivanje ispovijesti vjere (professio fidei) niti načela navedena u Doktrinalnoj preambuli, nego primjena tih načela jer danas u Crkvi nedostaje upravo vjernosti Učiteljstvu.
"[...]
Dijalog time nije završio. Vrata Rima su i nadalje otvorena, mogućnost pomirenja je i dalje dostupna, ali Piovo bratstvo mora nakon Uskrsa reći svoj 'da' ili 'ne'. Ispadne li odgovor pozitivan, u Vatikanu je već spremna izrađena ponuda za kanonsku uspostavu Svećeničkog bratstva kao dijela Katoličke crkve. Prijedlog predviđa status neovisan o mjesnim biskupima, kakav do sada nije osiguran ni jednoj zajednici povezanoj s Tradicijom. Papa Benedikt XVI. time želi Bratstvu pronaći prostor djelovanja nedirnut očekivanim otporom biskupa i ići na ruku integraciji Bratstva u Katoličku crkvu. Bude li odgovor negativan, Rim će tim odbijanjem uzeti na znanje da se Svećeničko bratstvo stavlja izvan zajednice Katoličke crkve, i s time povezanim 'bolnim i nesagledivim posljedicama'.
Držanje msgr. Fellaya daje na znanje da problem ne predstavlja samo sadržaj Doktrinalne preambule, nego najmanje toliko, ako ne i više, suprotstavljena stajališta unutar Bratstva s jakim polarizacijama. Dobra polovica Bratstva predvođena samim generalnim poglavarom želi pomirbu s Rimom i prevladavanje odvojenosti koja se doživljava kao 'bol'. Oni vidljivo jedinstvo s Petrom naglašavaju kao središnji aspekt ispovijesti vjere i žele 'u sadašnjoj borbi' ojačati Papine redove. Jaka manjina, naprotiv, želi zadržati 'status quo' sa zahtjevom da se 'Rim obrati', jer Bratstvo predstavlja pravu Katoličku crkvu.
Msgr. Fellay je već mogao potpisati Preambulu, no cijena bi bila rascjep Bratstva, pri čemu nije točno predvidljivo kolika bi bila veličina otcijepljene skupine. Msgr. Fellay se trudi izbjeći takav scenarij ili ga barem održati u, prema njegovu gledištu, podnošljivim granicama, kako bi sačuvao jedinstvo Svećeničkog bratstva. Može li se rascjep Bratstva spriječiti samo uz cijenu odbijanja pomirbe s Rimom? Msgr. Fellay bi zato mogao doći do zaključka da još nije 'dozrjelo' vrijeme za pomirenje. Međutim, moglo bi biti sve manje 'zrelo' što odvojenost duže traje. Kod odluke poglavara Bratstva radi se i o pitanju hoće li ono ubuduće moći unutar Crkve surađivati na njenoj obnovi i time također primijeniti svoj način čitanja Koncila, ili će ostati izvan kanonskih okvira i odreći se svake mogućnosti utjecaja koju modernistički krugovi i skupine spremno koriste."
Izvor: katholisches.info
Slika: Chiamati alla Speranza
Držanje msgr. Fellaya daje na znanje da problem ne predstavlja samo sadržaj Doktrinalne preambule, nego najmanje toliko, ako ne i više, suprotstavljena stajališta unutar Bratstva s jakim polarizacijama. Dobra polovica Bratstva predvođena samim generalnim poglavarom želi pomirbu s Rimom i prevladavanje odvojenosti koja se doživljava kao 'bol'. Oni vidljivo jedinstvo s Petrom naglašavaju kao središnji aspekt ispovijesti vjere i žele 'u sadašnjoj borbi' ojačati Papine redove. Jaka manjina, naprotiv, želi zadržati 'status quo' sa zahtjevom da se 'Rim obrati', jer Bratstvo predstavlja pravu Katoličku crkvu.
Msgr. Fellay je već mogao potpisati Preambulu, no cijena bi bila rascjep Bratstva, pri čemu nije točno predvidljivo kolika bi bila veličina otcijepljene skupine. Msgr. Fellay se trudi izbjeći takav scenarij ili ga barem održati u, prema njegovu gledištu, podnošljivim granicama, kako bi sačuvao jedinstvo Svećeničkog bratstva. Može li se rascjep Bratstva spriječiti samo uz cijenu odbijanja pomirbe s Rimom? Msgr. Fellay bi zato mogao doći do zaključka da još nije 'dozrjelo' vrijeme za pomirenje. Međutim, moglo bi biti sve manje 'zrelo' što odvojenost duže traje. Kod odluke poglavara Bratstva radi se i o pitanju hoće li ono ubuduće moći unutar Crkve surađivati na njenoj obnovi i time također primijeniti svoj način čitanja Koncila, ili će ostati izvan kanonskih okvira i odreći se svake mogućnosti utjecaja koju modernistički krugovi i skupine spremno koriste."
Nema komentara:
Objavi komentar