petak, ožujka 15, 2013

Protiv sofizama

U domovini Svetog Oca Franje, prihvaćen je 2010. zakon protiv kojega se borio s drugim biskupima. Prije glasovanja bio se obratio za pomoć karmelićankama.

"Drage sestre,

pišem ovo pismo svakoj od vas u četirima samostanima Buenos Airesa. Argentinci će se u sljedećih nekoliko tjedana morati suočiti sa situacijom čiji bi ishod mogao uvelike naštetiti obitelji. Riječ je o zakonu o braku osoba istoga spola.

U opasnosti je identitet obitelji koju čine otac, majka i djeca te njen opstanak. U opasnosti je život mnoge djece koja će unaprijed biti diskriminirana zbog izostanka ljudskog sazrijevanja s ocem i majkom, kako je Božja volja. U igri je jasno odbacivanje zakona Božjega upisanoga u naša srca.

Sjećam se riječi sv. Terezije Male kad govori o bolesti u svom djetinjstvu. Kaže da je đavlova zavist pokušala razoriti njenu obitelj, nakon što je njena starija sestra ušla u Karmel. I ovdje je prisutna đavlova zavist po kojoj je grijeh ušao u svijet, i lukavo pokušava razoriti sliku Božju: muško i žensko koji su dobili poslanje da rastu, množe se i podlože si zemlju. Ne budimo naivni, nije to samo jednostavna politička borba; to je planu Božjem neprijateljska namjera. To nije samo zakonski projekt (to je samo instrument), nego jedan 'pokret' oca laži koji želi zbuniti i zavesti djecu Božju.

Isus nam je obećao poslati Duha Istine da nas brani od toga lažljivog tužitelja. Danas domovina pred tom situacijom treba posebnu pomoć Duha Svetoga kako bi unijela svjetlo Istine usred sjenâ zablude; treba toga Odvjetnika koji nas može obraniti od začaranosti tolikim sofizmima kojima se taj zakon pokušava opravdati, a koji zbunjuje i zavodi čak i ljude dobre volje.

To je razlog što vam se obraćam i tražim od vas molitve i žrtve, dva nepobjediva oružja koja je imala sv. Terezija. Vapite Gospodinu da pošalje senatorima koji trebaju glasovati svoga Duha. Da ne glasuju motivirani zabludom ili okolnostima, nego prema naravnom zakonu i zakonu Božjem. Molite za njih, za njihove obitelji, da ih Gospodin pohodi, ojača, utješi. Molite da učine veliko dobro za domovinu.

O ovom će se zakonu u Senatu raspravljati nakon 13. srpnja. Okrenimo se sv. Josipu, Mariji i Djetešcu i žarko molimo da brane argentinsku obitelj u ovom trenutku. Sjetimo se što je sâm Bog rekao svom narodu u vrijeme velikog straha: 'ovaj rat nije vaš, nego Božji'. Neka nas sveta Obitelj
pomogne, brani i prati u toj Božjoj vojni.

Hvala vam za ono što ćete učiniti u ovoj borbi za domovinu. I, molim vas, molite i za mene. Neka vas Isus blagoslovi i Blažena Djevica zaštiti.

Srdačno vaš,

kard. Jorge Mario Bergoglio, SI
nadbiskup Buenos Airesa"

Izvor: RORATE CÆLI

četvrtak, ožujka 14, 2013

Razlike

"[...]

Svaki je od nas, Svetosti, ovca koju Krist stavlja u Vaše ruke da nas nosite na svojim ramenima kao Dobar Pastir.
Branite snažno i hrabro stado Božje od prijetnje vukova!
Branite, Sveti Oče, stado Gospodinovo kao što je Franjo siromašak branio grad Gubbio od vuka koji je sijao paniku i strah!
Branite Sveti Oče, oružjem vjere, s radošću i nadom i balzamom milosrđa!
Branite nas jer ste vidljiva stijena na kojoj će se razbiti zlo sa svim svojim sljedbenicima!

Vi ste vidljiva stijena na kojoj će se razbiti svi planovi i smicalice ljudi izopačena srca koji se rote protiv svoje braće!
Branite nas i blagoslovite nas, blaženi oče Franjo, milošću i pomoću našega Gospodina, njegove presvete Majke i proslavljene Crkve!
Branite nas i blagoslovite nas, slatki Kriste na zemlji!
Neka Vas Gospodin ispuni mirom, milošću i blagoslovom.
[...]" (SANTA MARIA REINA)

Dio je to posta s bloga Bratstva Krista Svećenika i Marije Kraljice povodom izbora Franje, Vrhovnog Svećenika Katoličke crkve čije prve korake pontifikata upravo pratimo. Jutros je pohodio slavni lik Gospe koja se časti kao Spas Puka Rimskoga i usput zastao u molitvi na grobu sv. Pija V. U Sikstinskoj kapeli je maloprije odslužio svetu misu. Već možemo vidjeti jasnu ogradu od liturgijskog učenja i prakse prvosvećenika u miru Benedikta XVI.; ponovo je jedan oltar suprotstavljen drugom. Čak ima razlike u uređenju dovučenog oltara u odnosu na ono što smo do sada gledali kao uzor.

Povodom početka pontifikata pape Franje oglasile su se i druge tradicijske zajednice. Ipak, prvo je to učinilo Piovo bratstvo. Papa je u nastupnom obraćanju jučer spomenuo "put bratstva, pun ljubavi i povjerenja među nama". Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se na tom putu naći mjesta i za nastavak unutarnjeg pomirenja ili je taj vlak za sada prošao. 

"Svećeničko bratstvo sv. Pija X. povodom izbora pape Franje moli Boga da novom natpastiru obilno udijeli potrebne milosti za izvršavanje njegove teške službe.

Neka novi papa potpomognut božanskom Providnošću mogne 'ojačati svoju braću u vjeri'[1], auktoritetom koji je sv. Pio X. navijestio na početku svoga pontifikata: 'U ljudskom društvu Mi ne želimo biti, a s pomoću Božjom nikada nećemo biti, ništa drugo doli sluga Boga koji Nas je obdario svojim auktoritetom. Njegovi interesi su naši interesi; naša nepokolebljiva odluka je da mu posvetimo naše snage i naš život.'[2]

Sveti Franjo Asiški, čije je ime novi prvosvećenik odabrao, čuo je kako mu raspeti Otkupitelj govori: 'Franjo, popravi moju Crkvu!'[3]

U tom duhu biskupi, svećenici, redovnici i redovnice Svećeničkog bratstva sv. Pija X. uvjeravaju Svetog Oca u svoju djetinju želju da se 'obnovi sve u Kristu, tako da Krist bude sve i u svemu', prema svojim mogućnostima i za ljubav svete Katoličke crkve.

Generalna kuća Piova bratstva, Menzingen, Švicarska, 13. ožujka 2013.

[1] Lk 22,32
[2] Sv. Pio X., Enciklika 'E supremi apostolatus' (4. X. 1903)
[3] Ef 1,10 i Kol 3,11"

Izvor: pius.info
Slika: RORATE CÆLI

srijeda, ožujka 13, 2013

Molimo za Papu

Oremus pro Pontifice nostro Francisco.

Dominus conservet eum, et vivificet eum, et beatum faciat eum in terra, et non tradat eum in animam inimicorum eius.

Pater noster, Ave Maria, Gloria Patri

Deus, omnium fidelium pastor et rector, famulum tuum Franciscum, quem pastorem Ecclesiae tuae praeesse voluisti, propitius respice: da ei, quaesumus, verbo et exemplo, quibus praeest, proficere: ut ad vitam, una cum grege sibi credito, perveniat sempiternam. Per Christum, Dominum nostrum. Amen.


Molimo za papu našega Franju.

Gospodin ga sačuvao i poživio, i blaženim učinio na zemlji, i ne dao ga na volju neprijateljima njegovim.

Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu

Bože, svih vjernih pastiru i upravitelju, slugu svojega Franju, kojega si pastirom Crkve svoje htio postaviti, milostivo pogledaj; podaj mu molimo, riječju i primjerom poticati one nad kojima je postavljen; da zajedno sa stadom njemu povjerenim, k životu vječnomu prispije. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen.

Slika: Youtube.com

nedjelja, ožujka 10, 2013

Još malo

U Sikstini su instalirane dvije peći, na krov je postavljen dimnjak, a dogovoren je i točan dnevni raspored konklava. Sve je spremno da na blagdan sv. Grgura Velikog, odnosno na obljetnicu krunidbe časnog sluge Božjeg pape Pija XII. započne izbor novog Vrhovnog Svećenika Katoličke crkve. Sveta misa Pro eligendo Romano Pontifice služit će se u Bazilici Sv. Petra u 10 h, a prvo glasovanje bit će istoga dana poslije podne. 

Najprije ćemo se vratiti nekoliko stoljeća unatrag, na veliki primjer koji je ostavio sv. Karlo Boromejski kad je bio kardinal izbornik nakon smrti pape Pija IV., nekoć dubrovačkog nadbiskupa, a zatim prenosim nekoliko izjava odnosno razmišljanja nekih kardinala, od kojih zadnji više nije izbornik, o predstojećoj odluci.


"U konklavama je Borromeo imao najsnažniji utjecaj. Prvenstveno zbog njega, i zbog ugleda kardinala Farnesea, bio je Michele Ghislieri iz Alessandrije izabran za poglavara Crkve jer ga je prema svom najboljem uvjerenju, među svima koji su se mogli izabrati, držao za najmudrijega i najpobožnijega. Novi se papa nazvao Pio V.

Ghislieri je bio kod ujaka Karla Boromejskoga, prethodnoga pape Pija IV., pao u nemilost i za vrijeme cijeloga njegova pontifikata bio udaljen s dvora. Da je Borromeo djelovao prema načelima ljudske politike ili prema zemaljskoj mudrosti, upravo bi ga zbog toga morao istisnuti; da ga kao papina nećaka ne zadesi slična sudbina. Karlo Boromejski se, međutim, bio izdigao iznad svih primisli.

Nakon usrdne molitve i zrela promišljanja svih okolnosti, vjerovao je da u prezrenom Ghislieriju nalazi najboljega i najdostojnijega natpastira. Dakle, težio je upravu Crkve prenijeti nijednom drugom, nego najdostojnijem."
(Der Katholik und die Welt)

***

M. kard. Ouellet, PSS:

"Ne bi bilo iznenađujuće kad sljedeći papa ne bi došao iz Europe, nego iz Azije, Afrike ili Amerike [...]". (kath.net)

P. J. kard. Cordes:

Na pitanje: "Radujete li se konkavama i izboru pape?", odgovara: "Ne. Nadam se da će to biti kratke konklave i da će vrlo skoro početi. Usporedio bih to s posjetom zubaru. Svatko želi da to brzo prođe." Na pitanje kakav bi papa bio dobar za Nijemce kaže: "Kad bi se koji kandidat sam gurao, kod mene sigurno ne bi prošao. Također, papa nije tu samo za Njemačku. Papa je dobar ako budi utjehu i nadu, jer svima naviješta spasenje Božje- posebice obespravljenima i potlačenima." (bild.de)

G. kard. Pell:

"Mislim da kompetentni talijanski kandidati imaju laganu prednost u konklavama." No, ne isključuje ni "inozemnog papu i ne bi bilo iznenađujuće kad bi u sljedećih 50 do 100 godina bilo izabrano više južnoameričkih papa." Važna mu je i dob: "Nije mi vjerojatno da ću birati nekoga tko ima 77 godina ili je stariji." (kath.net)

J. kard. Meisner:

"novi bi papa morao biti čovjek približno iste naobrazbe kao J. Ratzinger, s velikim ljudskim iskustvom i, prije svega, krepka zdravlja. Rekao bih ne stariji od 70 godina. Ivan Pavao II. mi je jednom u četiri oka rekao: 'Teološki profil moga pontifikata zahvaljujem J. Ratzingeru'. Njih su se dvojica divno nadopunjavala. Utoliko jedna mješavina Wojtyłe i Ratzingera ne bi bila loša." (fr-online.de)

J. kard. Herranz Casado iz Opusa Dei, liječnik i psihijatar, u intervjuu iz veljače:

"-Koje bi kvalitete trebao imati čovjek koji kao papa dolazi za kormilo?

Prije svega dvije stvari. U prvom redu da je čovjek koji ljubi Krista, koji poznaje i ljubi utemeljitelja Crkve.

- Ali tu karakteristiku imaju svi kardinali.

Naravno, ali ne na isti način. Svi kardinali mogu govoriti, no vrijedi vidjeti koji najbolje govori. Različiti su stupnjevi svetosti u ljudima. Nije nebitno ima li tko zvanje za koludra, kao Celestin V., ili je neki drugi u istoj mjeri prijatelj Kristov, ali je svjestan onoga što se zbiva u svijetu i koja ideologijska i kulturalna strujanja zapljuskuju svijet.

- A druga kvaliteta?

Da je u stanju objasniti drugima svoju ljubav prema Bogu.

- Dakle, da je dobar komunikator?

Točno. Takav koji pronosi dalje novu evangelizaciju i zna svijet upoznati s Kristom.

- Je li bitna dob?

Da, to su sekundarne stvari, ali od velike važnosti. Dob, zdravlje, znanje jezikâ, sposobnost za putovanja i možda također narodnost." (katholisches.info)

Slika: WIKIMEDIA COMMONS

petak, ožujka 08, 2013

Središte obnove

Na Papinskom sveučilištu Sv. križa, od 25. do 28. lipnja održat će se međunarodna konferencija Sacra Liturgia 2013. Celebranti i referenti su nam većim dijelom poznati, a konferenciju je u nedavnom intervjuu predstavio njen začetnik, msgr. Rey, biskup Fréjusa i Toulona. Najprije ukratko o programu:

- srijeda, 26. lipnja u 18 h. Svetkovina sv. Josémarije Escrive. Celebrant i propovjednik na sv. misi prema Rimskom misalu iz 2002.: A. kard. Cañizares Llovera.
- četvrtak, 27. lipnja u 18 h. Zavjetna misa De Ssmo Eucharistiae Sacramento. Celebrant i propovjednik na sv. misi prema Rimskom misalu iz 1962.: W. kard. Brandmüller
- M. kard. Ranjith: Sveta liturgija, 'culmen et fons vitae et missionis Ecclesiae'
- R. kard. Burke: Liturgijsko pravo u poslanju Crkve
- msgr. A. Sample: Biskup: upravitelj, promicatelj i čuvar liturgijskog života dijeceze
- msgr. D. Rey: Uvod i pozdrav
- msgr. M. Aillet, CSM: Sveta liturgija i nove zajednice
- opat J.-C. Naulat, OSB: Sveta liturgija kao temelj redovničkog života
- opat M. J. Zielinski, OSB Oliv.: Liturgija, obred i čovjek današnjice- antropologijske i psihologijske poveznice
- prelat G. Marini: 'Ars celebrandi' u sv. liturgiji
- msgr. I. Barreiro Carámbula: Sveta liturgija i zaštita ljudskog života
- msgr. A. Burnham: Sveta liturgija i jedinstvo kršćana
- msgr. S. Heid: Ranokršćanski oltar- pouke za sadašnjost
- msgr. N. Bux: Liturgijska kateheza i nova evangelizacija
- dr. G. Rodheudt: Pastoralna liturgija i poslanje Crkve u župama
- dom P. Gunter, OSB: Akademska formacija u svetoj liturgiji
- dr. U. M. Lang, CO: Sakralna umjetnost i arhitektura u službi poslanja Crkve
- dom A. Reid: 'Sacrosanctum Concilium' i liturgijska formacija
- prof. T. Rowland: 'Usus antiquior' i nova evangelizacija
- dr. G. Steinschulte: Liturgijska glazba i nova evangelizacija
- prof. M. Ayuso: Sveta liturgija kao srce života i poslanja obitelji
- J. Tucker: Liturgijski apostolat i internet


"- Kako je nastala ideja za ovu konferenciju?

'Sacra Liturgia 2013' nadahnuta je liturgijskim naukom i primjerom pape Benedikta XVI. On je i kao kardinal i kao papa često naglašavao vitalnu ulogu liturgije u životu Crkve.

Htio sam okupiti na jednom mjestu pastire i vodeće liturgičare iz cijelog svijeta s ciljem promicanja središnje važnosti liturgije u životu i poslanju Crkve, u Crkvi XXI. st., u Crkvi koja je pozvana na novu evangelizaciju.

Rim se činio jedinim pravim mjestom za ovu konferenciju- da budemo bliže Petru. Zato sam bio oduševljen kada sam, kratko nakon što sam obavijestio papu Benedikta o konferenciji 'Sacra Liturgia 2013' za vrijeme moga pohoda 'ad limina' prošlog prosinca, primio poruku iz Državnog tajništva koja je prenijela njegovu 'snažnu potporu' ovoj inicijativi. Sada kad je najavio svoje umirovljenje, nadam se da će konferecija poslužiti promicanju i razmišljanju o njegovu liturgijskom nauku i viziji. To je dragocjeni dar koji je dao Crkvi i koji neće postati zastario svršetkom njegova pontifikata.

- Zašto je ova konferencija tako važna za današnju Crkvu?

Zato što je liturgija izvor i vrhunac života i poslanja Crkve. Prvenstveno u svetoj euharistiji, misi, dakako, ali i u cjelokupnom liturgijskom životu Crkve; u ostalim sakramentima, božanskom oficiju, blagoslovima itd. U liturgiji najpotpunije susrećemo Krista, ne kao individualci, već zajedno kao članovi Crkve. Tu Krist najsnažnije djeluje na nas.

Katkad su naši napori za obnovom i evangelizacijom zanemarivali središnju važnost liturgije, ali kardinal Ratzinger je jednom rekao da je 'ispravna celebracija svete liturgije središte svake obnove Crkve'. Tako da liturgija mora imati središnju važnost u novoj evangelizaciji. Mora nas potkrjepljivati u našoj misiji u svijetu. Sva se naša misijska aktivnost sastoji u vođenju ljudi Kristu, s kojim ulazimo u odnos preko krštenja, potvrde i svete euharistije. Ostali nas liturgijski obredi održavaju u tom odnosu- u životu vjere.

No, liturgija ne može ispuniti svoju središnju ulogu ako naša liturgijska kateheza i formacija i celebracija nisu onakve kakve Crkva želi da budu. Moramo pogledati na ta područja i vidjeti gdje možemo učiniti više, prema namisli Crkve.

Važnost konferencije 'Sacra Liturgia 2013' je da opet naglasi tu stvarnost i da pomogne u njoj formirati ljude. To nije konferencija o liturgijskim sitnicama. Dakako, uvijek moramo paziti da slijedimo liturgijske smjernice, no u Rimu ćemo se osvrnuti i na neka veća i suvremena pitanja: kateheza i formacija, sveza između liturgije i ljudske psihologije, uloga interneta u promicanju liturgije, mjesto liturgijske glazbe u novoj evangelizaciji, itd.

- Kojim se postignućima nadate od ove konferencije?

Nadam se da će konferencija pomoći daljnjoj liturgijskoj obnovi tako dragoj srcu pape Benedikta i pokazati liturgijski temelj nove evangelizacije u Godini vjere kojom se obilježava 50. obljetnica otvaranja II. vatikanskog koncila.

'Sacra Liturgia 2013' isto će tako okupiti ljude za učenje i formaciju što će pomoći jačanju te obnove. Bit će to i vrijeme povezivanja ljudi iz cijelog svijeta, stvaranja novih prijateljstava koja će pomoći širenju 'novog liturgijskog pokreta'. Sudjelovanje su potvrdili sudionici iz već preko 20 zemalja, što obećava da će to biti uistinu međunarodna konferencija.

- U kojoj mjeri vjerujete da će konferencija pomoći da se riješe neki prijepori o tomu kako slaviti liturgiju?

Ponajprije želim reći da su ti prijepori tužni i destruktivni i da je važno da ih prevladamo.

Liturgija je nešto što nam Crkva daje, ne nešto što mi kreiramo, i moramo je celebrirati s poštovanjem i onako kako nas Crkva usmjeruje da je celebriramo. Postoje legitimne opcije i stilovi, naravno, i biskupske konferencije mogu napraviti neke adaptacije, ali liturgija ostaje nešto dragocjeno što nam je dala Crkva što moramo cijeniti i poštovati- čak su i biskupi ograničeni u onomu što mogu učiniti! Ako svi imamo to poštovanje, već smo započeli prevladavati mnoge prijepore.

Postoje oštre podjele između onih koji žele celebrirati stariju liturgiju ili pak novu. To je nepotrebno. Na konferenciji 'Sacra Liturgia 2013' celebrirat ćemo obje: celebranti će biti kardinali Cañizares i Brandmüller. Kako je papa Benedikt odredio, obje imaju legitimno mjesto u životu Crkve.

Obje imaju također ulogu u novoj evangelizaciji! U mojoj dijecezi jedna zajednica koja celebrira stariju liturgiju ima misiju evangelizacije u četvrtima u kojima živi mnogo muslimana. Neki od mojih klerika celebriraju prema oba oblika obreda i neki mladi i sjemeništarci uviđaju da ih to vodi bliže Kristu. To bogatstvo ima pozitivan učinak na ljude današnjice.

Ne treba biti opozicije ili podjele o liturgiji. Moderni obredi trebaju se slaviti onako kako to želi Crkva, s onom 'ars celebrandi' o kojoj je govorio i koju je demonstrirao papa Benedikt, a stariji obredi trebaju biti slobodno dostupni onima koji ih žele- i oni se također trebaju dobro celebrirati. U obje forme susrećemo istoga Krista!

Ono što je bitno je da susrećemo Krista u svetoj liturgiji tako da smo osnaženi za svoj kršćanski život i poslanje u svijetu, da smo osposobljeni za novu evangelizaciju. O tomu je konferencija 'Sacra Liturgia 2013.'"

Izvor: New Liturgical Movement
Slika: summorum-pontificum.over-blog.com

četvrtak, ožujka 07, 2013

Palica

Na snimci pečaćenja papinskih prostorija nakon nastupa sedisvakancije, vidi se kako nadbiskup vicekomornik na ulazu u Apostolsku komoru predaje kardinalu komorniku palicu presvučenu velurom s pozlaćenim krajevima.


Tu je palicu Sveti Otac kardinalu Bertoneu predao kad ga je imenovao komornikom Svete rimske crkve riječima: Accipe baculum in signum iurisdictionis et auctoritatis. In nomine Patris et Filii et Spiritus Sancti. Amen (Primi palicu kao znak svoje jurisdikcije i auktoriteta. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen).

Neposredno nakon te ceremonije kardinal ju je predao svom zamjeniku- vicekomorniku Svete rimske crkve koji ju je čuvao do kraja pontifikata.

Palicu koja se naziva baculum ili virga rubea u vrijeme ispražnjene apostolske stolice komornik nosi o svim važnim događajima, kao što je spomenuti. Među njegove dužnosti spada i ustanoviti papinu smrt te o njoj obavijestiti kardinala vikara grada Rima, odnosno u ovom slučaju o papinom odreknuću, razbiti ribarov prsten, današnji samo oštetiti... Palica označuje vlast i skrb koju kardinal komornik ima nad svjetovnim dobrima Svete Stolice, a također je odgovoran za pripremu i nadziranje urednog odvijanja konklava.

Prema: kath.net, Sacris Solemniis, zenit.org
Slika: Youtube

petak, ožujka 01, 2013

Za izbor prvosvećenika

Supplici, Domine, humilitate deposcimus: ut sacrosanctæ Romanæ Ecclesiæ concedat Pontificem illum tua immensa pietas; qui et pio in nos studio semper tibi placitus, et tuo populo pro salubri regimine sit assidue ad gloriam tui nominis reverendus. Per Dominum.


Priležnim, Gospodi, směrenjem prosim: da svetosvetěj Rimskoj Crkvi tvoje neizměrno milosrdje podast togo Arhijerěja, iže i blagočastivim popečenjem o nas tebě budet vsegda ugodan, i ljudem tvoim za spasiteļno strojenje prisno na slavu imene tvojego častan. Gospodem našim.

(Misa k izboru Veličajšago Arhijerěja u: Rimski misal slověnskim jezikom)


U smjernoj poniznosti molimo te, Gospodine, da svetoj Rimskoj Crkvi tvoja beskrajna dobrota udijeli onakvoga Papu koji će tebi uvijek biti ugodan radi dobrohotne ljubavi prema nama i koga će puk tvoj uvijek poštovati radi spasonosne uprave na slavu tvoga imena. Po Gospodinu.

Slike: Toma Blizanac (i brat Marko)