Na Papinskom sveučilištu Sv. križa, od 25. do 28. lipnja održat će se međunarodna konferencija Sacra Liturgia 2013. Celebranti i referenti su nam većim dijelom poznati, a konferenciju je u nedavnom intervjuu predstavio njen začetnik, msgr. Rey, biskup Fréjusa i Toulona. Najprije ukratko o programu:
- srijeda, 26. lipnja u 18 h. Svetkovina sv. Josémarije Escrive. Celebrant i propovjednik na sv. misi prema Rimskom misalu iz 2002.: A. kard. Cañizares Llovera.
- četvrtak, 27. lipnja u 18 h. Zavjetna misa De Ssmo Eucharistiae Sacramento. Celebrant i propovjednik na sv. misi prema Rimskom misalu iz 1962.: W. kard. Brandmüller
- M. kard. Ranjith: Sveta liturgija, 'culmen et fons vitae et missionis Ecclesiae'
- R. kard. Burke: Liturgijsko pravo u poslanju Crkve
- msgr. A. Sample: Biskup: upravitelj, promicatelj i čuvar liturgijskog života dijeceze
- msgr. D. Rey: Uvod i pozdrav
- msgr. M. Aillet, CSM: Sveta liturgija i nove zajednice
- opat J.-C. Naulat, OSB: Sveta liturgija kao temelj redovničkog života
- opat M. J. Zielinski, OSB Oliv.: Liturgija, obred i čovjek današnjice- antropologijske i psihologijske poveznice
- prelat G. Marini: 'Ars celebrandi' u sv. liturgiji
- msgr. I. Barreiro Carámbula: Sveta liturgija i zaštita ljudskog života
- msgr. A. Burnham: Sveta liturgija i jedinstvo kršćana
- msgr. S. Heid: Ranokršćanski oltar- pouke za sadašnjost
- msgr. N. Bux: Liturgijska kateheza i nova evangelizacija
- dr. G. Rodheudt: Pastoralna liturgija i poslanje Crkve u župama
- dom P. Gunter, OSB: Akademska formacija u svetoj liturgiji
- dr. U. M. Lang, CO: Sakralna umjetnost i arhitektura u službi poslanja Crkve
- dom A. Reid: 'Sacrosanctum Concilium' i liturgijska formacija
- prof. T. Rowland: 'Usus antiquior' i nova evangelizacija
- dr. G. Steinschulte: Liturgijska glazba i nova evangelizacija
- prof. M. Ayuso: Sveta liturgija kao srce života i poslanja obitelji
- J. Tucker: Liturgijski apostolat i internet
- četvrtak, 27. lipnja u 18 h. Zavjetna misa De Ssmo Eucharistiae Sacramento. Celebrant i propovjednik na sv. misi prema Rimskom misalu iz 1962.: W. kard. Brandmüller
- M. kard. Ranjith: Sveta liturgija, 'culmen et fons vitae et missionis Ecclesiae'
- R. kard. Burke: Liturgijsko pravo u poslanju Crkve
- msgr. A. Sample: Biskup: upravitelj, promicatelj i čuvar liturgijskog života dijeceze
- msgr. D. Rey: Uvod i pozdrav
- msgr. M. Aillet, CSM: Sveta liturgija i nove zajednice
- opat J.-C. Naulat, OSB: Sveta liturgija kao temelj redovničkog života
- opat M. J. Zielinski, OSB Oliv.: Liturgija, obred i čovjek današnjice- antropologijske i psihologijske poveznice
- prelat G. Marini: 'Ars celebrandi' u sv. liturgiji
- msgr. I. Barreiro Carámbula: Sveta liturgija i zaštita ljudskog života
- msgr. A. Burnham: Sveta liturgija i jedinstvo kršćana
- msgr. S. Heid: Ranokršćanski oltar- pouke za sadašnjost
- msgr. N. Bux: Liturgijska kateheza i nova evangelizacija
- dr. G. Rodheudt: Pastoralna liturgija i poslanje Crkve u župama
- dom P. Gunter, OSB: Akademska formacija u svetoj liturgiji
- dr. U. M. Lang, CO: Sakralna umjetnost i arhitektura u službi poslanja Crkve
- dom A. Reid: 'Sacrosanctum Concilium' i liturgijska formacija
- prof. T. Rowland: 'Usus antiquior' i nova evangelizacija
- dr. G. Steinschulte: Liturgijska glazba i nova evangelizacija
- prof. M. Ayuso: Sveta liturgija kao srce života i poslanja obitelji
- J. Tucker: Liturgijski apostolat i internet
"- Kako je nastala ideja za ovu konferenciju?
'Sacra Liturgia 2013' nadahnuta je liturgijskim naukom i primjerom pape Benedikta XVI. On je i kao kardinal i kao papa često naglašavao vitalnu ulogu liturgije u životu Crkve.
Htio sam okupiti na jednom mjestu pastire i vodeće liturgičare iz cijelog svijeta s ciljem promicanja središnje važnosti liturgije u životu i poslanju Crkve, u Crkvi XXI. st., u Crkvi koja je pozvana na novu evangelizaciju.
Rim se činio jedinim pravim mjestom za ovu konferenciju- da budemo bliže Petru. Zato sam bio oduševljen kada sam, kratko nakon što sam obavijestio papu Benedikta o konferenciji 'Sacra Liturgia 2013' za vrijeme moga pohoda 'ad limina' prošlog prosinca, primio poruku iz Državnog tajništva koja je prenijela njegovu 'snažnu potporu' ovoj inicijativi. Sada kad je najavio svoje umirovljenje, nadam se da će konferecija poslužiti promicanju i razmišljanju o njegovu liturgijskom nauku i viziji. To je dragocjeni dar koji je dao Crkvi i koji neće postati zastario svršetkom njegova pontifikata.
- Zašto je ova konferencija tako važna za današnju Crkvu?
Zato što je liturgija izvor i vrhunac života i poslanja Crkve. Prvenstveno u svetoj euharistiji, misi, dakako, ali i u cjelokupnom liturgijskom životu Crkve; u ostalim sakramentima, božanskom oficiju, blagoslovima itd. U liturgiji najpotpunije susrećemo Krista, ne kao individualci, već zajedno kao članovi Crkve. Tu Krist najsnažnije djeluje na nas.
Katkad su naši napori za obnovom i evangelizacijom zanemarivali središnju važnost liturgije, ali kardinal Ratzinger je jednom rekao da je 'ispravna celebracija svete liturgije središte svake obnove Crkve'. Tako da liturgija mora imati središnju važnost u novoj evangelizaciji. Mora nas potkrjepljivati u našoj misiji u svijetu. Sva se naša misijska aktivnost sastoji u vođenju ljudi Kristu, s kojim ulazimo u odnos preko krštenja, potvrde i svete euharistije. Ostali nas liturgijski obredi održavaju u tom odnosu- u životu vjere.
No, liturgija ne može ispuniti svoju središnju ulogu ako naša liturgijska kateheza i formacija i celebracija nisu onakve kakve Crkva želi da budu. Moramo pogledati na ta područja i vidjeti gdje možemo učiniti više, prema namisli Crkve.
Važnost konferencije 'Sacra Liturgia 2013' je da opet naglasi tu stvarnost i da pomogne u njoj formirati ljude. To nije konferencija o liturgijskim sitnicama. Dakako, uvijek moramo paziti da slijedimo liturgijske smjernice, no u Rimu ćemo se osvrnuti i na neka veća i suvremena pitanja: kateheza i formacija, sveza između liturgije i ljudske psihologije, uloga interneta u promicanju liturgije, mjesto liturgijske glazbe u novoj evangelizaciji, itd.
- Kojim se postignućima nadate od ove konferencije?
Nadam se da će konferencija pomoći daljnjoj liturgijskoj obnovi tako dragoj srcu pape Benedikta i pokazati liturgijski temelj nove evangelizacije u Godini vjere kojom se obilježava 50. obljetnica otvaranja II. vatikanskog koncila.
'Sacra Liturgia 2013' isto će tako okupiti ljude za učenje i formaciju što će pomoći jačanju te obnove. Bit će to i vrijeme povezivanja ljudi iz cijelog svijeta, stvaranja novih prijateljstava koja će pomoći širenju 'novog liturgijskog pokreta'. Sudjelovanje su potvrdili sudionici iz već preko 20 zemalja, što obećava da će to biti uistinu međunarodna konferencija.
Htio sam okupiti na jednom mjestu pastire i vodeće liturgičare iz cijelog svijeta s ciljem promicanja središnje važnosti liturgije u životu i poslanju Crkve, u Crkvi XXI. st., u Crkvi koja je pozvana na novu evangelizaciju.
Rim se činio jedinim pravim mjestom za ovu konferenciju- da budemo bliže Petru. Zato sam bio oduševljen kada sam, kratko nakon što sam obavijestio papu Benedikta o konferenciji 'Sacra Liturgia 2013' za vrijeme moga pohoda 'ad limina' prošlog prosinca, primio poruku iz Državnog tajništva koja je prenijela njegovu 'snažnu potporu' ovoj inicijativi. Sada kad je najavio svoje umirovljenje, nadam se da će konferecija poslužiti promicanju i razmišljanju o njegovu liturgijskom nauku i viziji. To je dragocjeni dar koji je dao Crkvi i koji neće postati zastario svršetkom njegova pontifikata.
- Zašto je ova konferencija tako važna za današnju Crkvu?
Zato što je liturgija izvor i vrhunac života i poslanja Crkve. Prvenstveno u svetoj euharistiji, misi, dakako, ali i u cjelokupnom liturgijskom životu Crkve; u ostalim sakramentima, božanskom oficiju, blagoslovima itd. U liturgiji najpotpunije susrećemo Krista, ne kao individualci, već zajedno kao članovi Crkve. Tu Krist najsnažnije djeluje na nas.
Katkad su naši napori za obnovom i evangelizacijom zanemarivali središnju važnost liturgije, ali kardinal Ratzinger je jednom rekao da je 'ispravna celebracija svete liturgije središte svake obnove Crkve'. Tako da liturgija mora imati središnju važnost u novoj evangelizaciji. Mora nas potkrjepljivati u našoj misiji u svijetu. Sva se naša misijska aktivnost sastoji u vođenju ljudi Kristu, s kojim ulazimo u odnos preko krštenja, potvrde i svete euharistije. Ostali nas liturgijski obredi održavaju u tom odnosu- u životu vjere.
No, liturgija ne može ispuniti svoju središnju ulogu ako naša liturgijska kateheza i formacija i celebracija nisu onakve kakve Crkva želi da budu. Moramo pogledati na ta područja i vidjeti gdje možemo učiniti više, prema namisli Crkve.
Važnost konferencije 'Sacra Liturgia 2013' je da opet naglasi tu stvarnost i da pomogne u njoj formirati ljude. To nije konferencija o liturgijskim sitnicama. Dakako, uvijek moramo paziti da slijedimo liturgijske smjernice, no u Rimu ćemo se osvrnuti i na neka veća i suvremena pitanja: kateheza i formacija, sveza između liturgije i ljudske psihologije, uloga interneta u promicanju liturgije, mjesto liturgijske glazbe u novoj evangelizaciji, itd.
- Kojim se postignućima nadate od ove konferencije?
Nadam se da će konferencija pomoći daljnjoj liturgijskoj obnovi tako dragoj srcu pape Benedikta i pokazati liturgijski temelj nove evangelizacije u Godini vjere kojom se obilježava 50. obljetnica otvaranja II. vatikanskog koncila.
'Sacra Liturgia 2013' isto će tako okupiti ljude za učenje i formaciju što će pomoći jačanju te obnove. Bit će to i vrijeme povezivanja ljudi iz cijelog svijeta, stvaranja novih prijateljstava koja će pomoći širenju 'novog liturgijskog pokreta'. Sudjelovanje su potvrdili sudionici iz već preko 20 zemalja, što obećava da će to biti uistinu međunarodna konferencija.
- U kojoj mjeri vjerujete da će konferencija pomoći da se riješe neki prijepori o tomu kako slaviti liturgiju?
Ponajprije želim reći da su ti prijepori tužni i destruktivni i da je važno da ih prevladamo.
Liturgija je nešto što nam Crkva daje, ne nešto što mi kreiramo, i moramo je celebrirati s poštovanjem i onako kako nas Crkva usmjeruje da je celebriramo. Postoje legitimne opcije i stilovi, naravno, i biskupske konferencije mogu napraviti neke adaptacije, ali liturgija ostaje nešto dragocjeno što nam je dala Crkva što moramo cijeniti i poštovati- čak su i biskupi ograničeni u onomu što mogu učiniti! Ako svi imamo to poštovanje, već smo započeli prevladavati mnoge prijepore.
Postoje oštre podjele između onih koji žele celebrirati stariju liturgiju ili pak novu. To je nepotrebno. Na konferenciji 'Sacra Liturgia 2013' celebrirat ćemo obje: celebranti će biti kardinali Cañizares i Brandmüller. Kako je papa Benedikt odredio, obje imaju legitimno mjesto u životu Crkve.
Obje imaju također ulogu u novoj evangelizaciji! U mojoj dijecezi jedna zajednica koja celebrira stariju liturgiju ima misiju evangelizacije u četvrtima u kojima živi mnogo muslimana. Neki od mojih klerika celebriraju prema oba oblika obreda i neki mladi i sjemeništarci uviđaju da ih to vodi bliže Kristu. To bogatstvo ima pozitivan učinak na ljude današnjice.
Ne treba biti opozicije ili podjele o liturgiji. Moderni obredi trebaju se slaviti onako kako to želi Crkva, s onom 'ars celebrandi' o kojoj je govorio i koju je demonstrirao papa Benedikt, a stariji obredi trebaju biti slobodno dostupni onima koji ih žele- i oni se također trebaju dobro celebrirati. U obje forme susrećemo istoga Krista!
Ono što je bitno je da susrećemo Krista u svetoj liturgiji tako da smo osnaženi za svoj kršćanski život i poslanje u svijetu, da smo osposobljeni za novu evangelizaciju. O tomu je konferencija 'Sacra Liturgia 2013.'"
Ponajprije želim reći da su ti prijepori tužni i destruktivni i da je važno da ih prevladamo.
Liturgija je nešto što nam Crkva daje, ne nešto što mi kreiramo, i moramo je celebrirati s poštovanjem i onako kako nas Crkva usmjeruje da je celebriramo. Postoje legitimne opcije i stilovi, naravno, i biskupske konferencije mogu napraviti neke adaptacije, ali liturgija ostaje nešto dragocjeno što nam je dala Crkva što moramo cijeniti i poštovati- čak su i biskupi ograničeni u onomu što mogu učiniti! Ako svi imamo to poštovanje, već smo započeli prevladavati mnoge prijepore.
Postoje oštre podjele između onih koji žele celebrirati stariju liturgiju ili pak novu. To je nepotrebno. Na konferenciji 'Sacra Liturgia 2013' celebrirat ćemo obje: celebranti će biti kardinali Cañizares i Brandmüller. Kako je papa Benedikt odredio, obje imaju legitimno mjesto u životu Crkve.
Obje imaju također ulogu u novoj evangelizaciji! U mojoj dijecezi jedna zajednica koja celebrira stariju liturgiju ima misiju evangelizacije u četvrtima u kojima živi mnogo muslimana. Neki od mojih klerika celebriraju prema oba oblika obreda i neki mladi i sjemeništarci uviđaju da ih to vodi bliže Kristu. To bogatstvo ima pozitivan učinak na ljude današnjice.
Ne treba biti opozicije ili podjele o liturgiji. Moderni obredi trebaju se slaviti onako kako to želi Crkva, s onom 'ars celebrandi' o kojoj je govorio i koju je demonstrirao papa Benedikt, a stariji obredi trebaju biti slobodno dostupni onima koji ih žele- i oni se također trebaju dobro celebrirati. U obje forme susrećemo istoga Krista!
Ono što je bitno je da susrećemo Krista u svetoj liturgiji tako da smo osnaženi za svoj kršćanski život i poslanje u svijetu, da smo osposobljeni za novu evangelizaciju. O tomu je konferencija 'Sacra Liturgia 2013.'"
Izvor: New Liturgical Movement
Slika: summorum-pontificum.over-blog.com
sve onako emotivno i sentimentalno...napiseno...ali realnost jest drukcija!!! Kako mozete tako uzvisiti Liturgiju...kad vecina svecenika....biskupa....se sjedaju na Velikom oltaru...okrecuci ledja Tabernakulu ili Predsvetomu????? U mnogim crkvama imamo dva oltara????? Kako to tunacite??? Ima toga puno......ali dok se neke stvari ne postave na svoje mjesto..uzaludno je..jedno govoriti a drugo ciniti!!! Ja to zovem..na talijanski ipocrisia!!!!
OdgovoriIzbrišiDaj Bože da kardinal Ranjith ne sudjeluje na ovoj konferenciji nego da bude izabran za papu!
OdgovoriIzbrišiFidelis
Meni se nije baš svidjela ona akcija 'Usvoji kardinala' pa tko ti dopadne, usvojite odmah pravoga;)
IzbrišiPremda je i on živio i djelovao u pokoncilskom vremenu, najtradicionalniji je od svih kardinala. Zahvaljujući svoj podrijetlu mogao bi opet vratiti onaj profil hijeratičnosti i asketske udaljenosti koja je bila tipična za Rimskog Prvosvećenika. Lijepo kažu Talijani tradicionalisti da ne žele: "un nonnetto in pantofole", nego Pontifeksa!
IzbrišiOsim toga veliki je podupiratelj stare Mise, celebracije ad Orientem, protivnik Pričesti na ruke...Pobožan i svet čovjek!
Fidelis
po mojem misljenju..kardinal Ranjith...nema sanse da postane papa!
OdgovoriIzbrišinisi nam otkrio svoga favorita...možda ovoga
IzbrišiKardinal Burke je pobožan i svet čovjek. Neki tvrde da nije jak teolog i da mu je to jedna od ozbiljnijih prepreka za izbor.
IzbrišiDrugi opet vele da su ga Ecclesia Dei skupine pozivale na raznorazne celebracije i da su mu na taj način naškodili...No, nije li i kardinal Ratzinger prije izbora za papu svugdje celebrirao staru Misu pa je opet izabran?!
Ja bih bio sretniji kada bi on bio Pročelnikom Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu. Ili pak Državnim tajnikom?!
Inače, lijepa je ova kardinalska Cappa magna. Samo ovi institutovi svećenici s ovim plavim dodacima izgledaju ko štrumfovi. Kad sam ih ja upoznao, svi su se još lijepo rimski odijevali. Jedino se abbe Wach kitio kao apostolski protonotar što nikada nije bio. A kod abbe Mora, inače svet čovjek, ipak je vidljiva formacija kod Bratstva sv.Pija X.
Fidelis
Tako su mnogi govorili i za ondašnjeg kardinala Ratzingera. Ioak je prošao. Premda kardinal Scola ipak ima više šansi!
OdgovoriIzbrišiFidelis
Citam da puno sanse ima kardinal Scola....a inace nemam moga favorita!!!
OdgovoriIzbrišiDa, navodno je već skupio 40 glasova. Protivnik je kard.Scherer kojeg podržavaju cosidetti "Montiniani" kardinali Sodano i Re.
OdgovoriIzbrišiJedino mi je čudno da kardinala Ranjitha dovode u vezu s kardinalima Sodanom i Re-om.Očito novinarsko sijanje laži i izmišljotina. Kard.Ranjith spada u tipične "Ratzingeriani", možda u najtradicionalnijeg među njima. Kardinalom ga je kreirao upravo papa Benedikt XVI. Budući da je preotvoreno govorio protiv reforme te Pričesti na ruku, navodno je unaprijeđen i premješten, odnosno vraćen na Šri Lanku. On je više puta one biskupe nazvao da su "ribelli", koji nisu dopuštali ili su otežavali celebraciju stare Mise.
Međutim, i kardinal Scola ima svoje kvalitete. Ako već postane papom, dobro bi bilo da Ranjitha imenuje Državnim tajnikom, a kardinala Burkea Pročelnikom Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu.
Fidelis
Cekat cemo strpjivo sljedecu sedmicu!!! Mozda bude iznenadjenja!!!
IzbrišiDa, valja se moliti. Bratstvo sv.Pija X. poziva sve vjernike na jedan dan posta za izbor novog pape. To može biti ponedjeljak ili utorak. Post znači: jedanput dnevno jesti do sita, (neko jednostavno jelo, a ne skupu ribu).Dvaput samo nešto založiti: ujutro komad suhog kruha i napitak, uvečer tanjur juhe primjerice od povrća i komadić kruha.
OdgovoriIzbrišiFidelis