U šumi kestena

1. Sjedi u ćeliji kao u raju;

2. baci iza sebe i zaboravi cijeli svijet,
3. pazi na svoje misli kao dobar ribar na ribe.
4. Jedan je put u psalmima; nikad ga nemoj ostaviti. Ako ti koji si došao u novačkom žaru ne možeš shvatiti sve, iskoristi svaku priliku da pjevaš psalme u svom duhu i da ih razumiješ svojim umom. Kad ti dođe rastresenost dok čitaš, ne odustaj, požuri da se popraviš usredotočujući se.
5. Iznad svega stavi se u Božju nazočnost sa strahom i trepetom, kao onaj koji stoji pred carem.
6. Isprazni se posvema od sebe,
7. i sjedi, zadovoljan milošću Božjom, poput pileta koje niti što okusi niti što pojede osim ako mu majka ne donese.

Tako glasi Malo pravilo sv. Romualda na kojem se nadahnjuju pustinjaci iz Garfagnane u Biskupiji Lucca (letak); odnedavno su otkrili da je klasična sveta misa zbog svoje kontemplativne dimenzije osobito bliska njihovu načinu života, tako da je služe dvaput tjedno; ne samo za svoju zajednicu, nego i za svoje svjetovne oblate.

Zajednica živi u marijanskoj Pustinji 'Gospe Pomoćnice od Minucciana', koja im je i dala ime. Smatraju se dijelom stoljetne tradicije pustinjaka koja je u Garfagnani živjela od kraja XVI. st. Eremitorij je svoj vrhunac na tom mjestu imao u XVIII. i XIX. st. Sadašnji 'fratello anziano', kako se naziva glavar zajednice, poznavao je zadnjega tamošnjeg pustinjaka, fra Marka koji je umro na Uskrsni ponedjeljak 1982. Preuzeo je njegov plašt i dalje nastavio tradiciju. To je još jedini nastanjeni od šesnaest okolnih eremitorija. Danas tu žive trojica braće od kojih je jedan svećenik. Mala zajednica slijedi pravilo svetog Benedikta u duhu kamaldulaca od Monte Corone, koje je oko 1500. utemeljio bl. Pavao Giustiniani kao reformu Kamaldulskog reda sv. Romualda (špilja sv. Romualda nalazi se u Limskom kanalu, a 2001. obilježena je tisućita obljetnica dolaska sveca u Istru).

Msgr. B. Tommasi kanonski je 11. studenog 1994. potvrdio pustinjačku zajednicu kao mušku nekleričku zajednicu. Kongregacija kamaldulskih pustinjaka od Monte Corone prihvatila ih je 10. listopada 1997. u duhovno zajedništvo. 'Monasi se zovu monasima jer danju i noću razgovaraju s Bogom i u osami razmišljaju o Božjim stvarima, ali na zemlji ne posjeduju ništa'; tako pustinjaci govore o sebi.

Molitva

Molitva zauzima velik dio dana i noći. Početak je dana u 3,45 sa svetim oficijem. Zajednička i pojedinačna molitva se izmjenjuju tijekom sedam do osam sati (brevijar, sv. misa, 'lectio divina', mislena molitva, krunica). Zajednica njeguje monaški časoslov i tjedno izmoli cijeli psaltir. U središtu je dnevna sveta misa, samoća, tišina, bratska ljubav kao i intelektualni i ručni rad.

Samoća i tišina

Pustinja leži udaljena dva kilometra od najbližega mjesta, usred šume kestena. Kako bi se naglasila pustinjačka značajka, večera svatko sam, a tako i četiri puta tjedno ručaju u vrijeme postova. Tijekom crkvene godine poste tri četrdesetodnevna posta.

Rad

Budući da je besposlica neprijateljica duše ('Regula Benedicti' 48, 1), kako piše sv. Benedikt, pustinjaci rade vlastitim rukama, već prema godišnjem dobu. U proljeće i ljeto obrađuju polja i povrtnjak, a ujesen i zimi na rasporedu je rad u šumi i s drvom.

Strogost

Život je obilježen skromnošću. Meso nije na tanjuru nikada u godini. Za postova se eremiti odriču i mlijeka, jaja i sira. Poste od 12. studenog do Božića, od Pepelnice do Uskrsa i od 20. kolovoza do svetkovine sv. Mihaela Arkanđela 29. rujna. U eremitoriju nema televizora niti radija, kao ni novina, interneta ili mobitela. Pustinjaci primaju dvije do tri osobe koje s njima rado žele podijeliti život u vjeri. Godine 1998. nastala je oko zajednice skupina oblata i oblatkinja, svećenika i laika koji osjećaju duhovnu povezanost sa zajednicom. Oblati duhovnost pustinjaka žive u okviru svoga života u svijetu. Za vrijeme svojih sastanaka s eremitima sveta misa se služi isključivo u izvanrednom obliku rimskog obreda.

O Presveta Djevice od Pomoći,
Majko Božja, Kraljice milostî,
odvjetnice grješnika,
utočište nevoljnika,
u svojoj velikoj blagosti
čuj naše molitve
i udijeli nam milost
da budemo u broju onih
koje ti ljubiš i čuvaš zapisane
u svojim djevičanskim grudima.
Očisti, o Djevice Bezgrješna
naše srce od svakoga grijeha...

Sastavljeno prema: Messainlatino.it
Slike: Romualdica