Ponovo se, zbog nove knjige na talijanskom jeziku, aktualiziralo već godinama poznato pismo tada kardinala, a danas pape, Benedikta XVI. bonnskom sveučilišnom profesoru Heinzu-Lotharu Barthu, 23. lipnja 2003. god. Iako je od tada prošlo dosta vremena, još je aktualno prije svega zbog Papine "reforme reforme", odnosno uklanjanja manjkavosti iz novoga obreda, pri čemu se pokazuje da je upravo klasični misal riječima msgr. Bartollucia, "referentna točka" za svaku moguću reformu.
"Poštovani gospodine dr. Barth!
Srdačno Vam zahvaljujem na Vašem pismu od 6. travnja; vremena za odgovor našao sam tek sada. Zamolili ste me da se zauzmem za širu dostupnost staroga rimskog obreda. I sami znate da se ne mogu oglušiti na takvu zamolbu, naprotiv, u međuvremenu je moje zauzimanje u tu svrhu postalo općepoznato.
Hoće li Sveta Stolica stari obred «ponovo dopustiti širom svijeta i bez ograničenja», - kako Vi priželjkujete i kako ste čuli glasine,- ne mogu bez daljnjega odgovoriti ili čak potvrditi. Kod mnogih je katolika još uvijek prevelika, godinama ucjepljivana, nesnošljivost protiv tradicionalne liturgije, koju prezirno zovu «pretkoncilska», a također bi se moglo računati sa značajnim otporom mnogih biskupa protiv sveopćega ponovnog dopuštenja.
Stvari drugačije izgledaju ako razmislimo o ograničenom ponovnom dopuštenju: ograničeni su također zahtjevi za starom liturgijom. Znam da njena vrijednost, naravno, ne ovisi o zahtjevima, ali pitanje broja zainteresiranih svećenika i laika pri tom igra određenu ulogu. K tomu, takva mjera se danas, dobrih 30 godina nakon uvođenja liturgijske reforme pape Pavla VI., može izvršiti samo korak po korak, svaka nova prenagljenost ne bi bila dobra.
Svakako vjerujem da će dugoročno Rimska crkva ponovo morati imati jedan jedini rimski obred; opstojnost dvaju službenih obreda biskupima i svećenicima u praksi otežava «upravljanje». Rimski obred budućnosti treba biti jedan jedini obred, slavljen na latinskom ili narodnom jeziku, ali potpuno u tradiciji drevnog obreda; mogao bi preuzeti neke nove elemente, koji su se dokazali, kao nove blagdane, neka nova predslovlja u misi, opširniji red čitanja- više izbora nego ranije, ali ne previše- «oratio fidelium», tj. ustaljenu litanijsku molitvu nakon «Oremus» prije prikazanja, gdje je ranije imala svoje mjesto.
Poštovani gospodine dr. Barth, ako se na ovaj način zauzmete za liturgiju, nećete ostati sami, pripremate «javno mnijenje u Crkvi» na eventualne mjere naklonjene široj uporabi ranijih liturgijskih knjiga. Treba biti oprezan da se ne bude prevelika, maksimalna očekivanja vjernika vezanih za tradiciju.
Koristim prigodu da Vam zahvalim za vašu cijenjenu zauzetost u korist liturgije Rimske crkve, u Vašim knjigama i predavanjima, iako bih želio tu i tamo još više ljubavi i razumijevanja za učiteljstvo Pape i biskupa. Neka sjeme koje sijete klija i donese mnogo plodova za obnovljeni život Crkve, čiji «izvor i vrhunac», čak što više pravo srce, jest i mora ostati liturgija.
Rado Vam udjeljujem zamoljeni blagoslov i ostajem, uz srdačne pozdrave,
Vaš Joseph kardinal Ratzinger"
"Poštovani gospodine dr. Barth!
Srdačno Vam zahvaljujem na Vašem pismu od 6. travnja; vremena za odgovor našao sam tek sada. Zamolili ste me da se zauzmem za širu dostupnost staroga rimskog obreda. I sami znate da se ne mogu oglušiti na takvu zamolbu, naprotiv, u međuvremenu je moje zauzimanje u tu svrhu postalo općepoznato.
Hoće li Sveta Stolica stari obred «ponovo dopustiti širom svijeta i bez ograničenja», - kako Vi priželjkujete i kako ste čuli glasine,- ne mogu bez daljnjega odgovoriti ili čak potvrditi. Kod mnogih je katolika još uvijek prevelika, godinama ucjepljivana, nesnošljivost protiv tradicionalne liturgije, koju prezirno zovu «pretkoncilska», a također bi se moglo računati sa značajnim otporom mnogih biskupa protiv sveopćega ponovnog dopuštenja.
Stvari drugačije izgledaju ako razmislimo o ograničenom ponovnom dopuštenju: ograničeni su također zahtjevi za starom liturgijom. Znam da njena vrijednost, naravno, ne ovisi o zahtjevima, ali pitanje broja zainteresiranih svećenika i laika pri tom igra određenu ulogu. K tomu, takva mjera se danas, dobrih 30 godina nakon uvođenja liturgijske reforme pape Pavla VI., može izvršiti samo korak po korak, svaka nova prenagljenost ne bi bila dobra.
Svakako vjerujem da će dugoročno Rimska crkva ponovo morati imati jedan jedini rimski obred; opstojnost dvaju službenih obreda biskupima i svećenicima u praksi otežava «upravljanje». Rimski obred budućnosti treba biti jedan jedini obred, slavljen na latinskom ili narodnom jeziku, ali potpuno u tradiciji drevnog obreda; mogao bi preuzeti neke nove elemente, koji su se dokazali, kao nove blagdane, neka nova predslovlja u misi, opširniji red čitanja- više izbora nego ranije, ali ne previše- «oratio fidelium», tj. ustaljenu litanijsku molitvu nakon «Oremus» prije prikazanja, gdje je ranije imala svoje mjesto.
Poštovani gospodine dr. Barth, ako se na ovaj način zauzmete za liturgiju, nećete ostati sami, pripremate «javno mnijenje u Crkvi» na eventualne mjere naklonjene široj uporabi ranijih liturgijskih knjiga. Treba biti oprezan da se ne bude prevelika, maksimalna očekivanja vjernika vezanih za tradiciju.
Koristim prigodu da Vam zahvalim za vašu cijenjenu zauzetost u korist liturgije Rimske crkve, u Vašim knjigama i predavanjima, iako bih želio tu i tamo još više ljubavi i razumijevanja za učiteljstvo Pape i biskupa. Neka sjeme koje sijete klija i donese mnogo plodova za obnovljeni život Crkve, čiji «izvor i vrhunac», čak što više pravo srce, jest i mora ostati liturgija.
Rado Vam udjeljujem zamoljeni blagoslov i ostajem, uz srdačne pozdrave,
Vaš Joseph kardinal Ratzinger"
Izvor: summorum-pontificum.de
Lijepo je to, ali treba biti jako oprezan s uvodjenjem cak i malih promjena u tradicionalnu liturgiju. Trebalo bi prije toga urediti slavljenje nove mise jer je tradicionalna misa jedina garancija stabilnosti i orijentir. Vjerujem da to papa vrlo dobro razumije.
OdgovoriIzbrišiSigurno. Vidljivo je iz pisma da je protiv naglih promjena koje bi opet izazvale napetosti. Sve dosadašnje promjene u novom obredu je uvodio postupno, dajući vremena da svi razumiju što želi; a danas se pojavio članak u talijan. novinama (Rorate ima na eng.) koji najavljuje da uskoro započinje Benediktova reforma.
OdgovoriIzbriši