Papin pohod Hrvatskoj je još uvijek nezaobilazna tema razgovora iako je od njega prošlo gotovo tjedan dana. Osvrnut ću se na jedan detalj.
Sveti Otac je za uspomenu na ove veličanstvene dane njegova pohoda našoj domovini dobio i Missale Zagrabiense, odnosno Zagrebački misal (1). Zagreb je imalo vlastiti obred sve dok 1788. godine biskup Vrhovac uredbom Regulatio divinorum in ecclesia cathedrali nije propisao uvođenje rimskog obreda. Toga dara se sjetio voditelj Metropolitanske knjižnice vlč. V. Magić. S obzirom da je papa Benedikt XVI. najveći suvremeni liturgičar, izvrsna zamisao. Metropolitana ima više primjeraka toga misala, a ima ih i drugdje. Radi se o prvom i jedinom tiskanom misalu zagrebačkog obreda. Tiskan je zalaganjem Ivana Müera, 20. lipnja 1511. u venecijanskoj tiskari Petra Liechtensteina, a naručio ga je biskup Luka Baratin koji nije doživio njegov izlazak. Poveznica sa Svetim Ocem je u činjenici što je otac Ivana Müera podrijetlom iz današnjega Kufsteina koji se nalazi na rijeci Inn, pored koje se smjestio i Marktl am Inn- Papin rodni grad. Taj je misal važan jer se u njemu nalazi i najstariji prikaz Zagreba.
Na slovenskom jeziku je dostupan rad o primjerku spomenutoga misala koji se čuva u Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani, u kojem možete pogledati neke ilustracije koje se na žalost u tom radu ne vide dobro (2). Nisam pronašao na internetu veću sliku iz koje je vidljiva ljepota Zagrebačkog misala, zato mi je drago što sam ove godine u knjižnici naišao na izložbu na kojoj je, među drugim izlošcima, bio i Zagrebački misal. Snimio sam jednu-dvije fotografije iz kojih se nešto bolje vidi sva ljepota tiskarskog umijeća XVI. st.
Pored njega je dobro vidljiva i kartica s opisom: MISSALE secundum chorum et rubricam almi episcopatus Zagrabiensis Ecclesiae: robotarum et approbatum in sacra synodo et generali capitulo sub mo. dmo. Luca episcopo... cum cantu et figuris omnium festiuitatum ac euangeliorum.- Venetiis: In officina Petri Liechtenstein, iussu et impensis ac sumptibus Johannis Mueer, 1511. Misal je otvoren upravo na stranici na kojoj se nalazi najstarija vizura našega grada, iza prizora raspeća. O samom zagrebačkom obredu možete čitati na stranici Tradicionalne mise u knjizi Liturgika, D. Kniewalda (3).
Sveti Otac je za uspomenu na ove veličanstvene dane njegova pohoda našoj domovini dobio i Missale Zagrabiense, odnosno Zagrebački misal (1). Zagreb je imalo vlastiti obred sve dok 1788. godine biskup Vrhovac uredbom Regulatio divinorum in ecclesia cathedrali nije propisao uvođenje rimskog obreda. Toga dara se sjetio voditelj Metropolitanske knjižnice vlč. V. Magić. S obzirom da je papa Benedikt XVI. najveći suvremeni liturgičar, izvrsna zamisao. Metropolitana ima više primjeraka toga misala, a ima ih i drugdje. Radi se o prvom i jedinom tiskanom misalu zagrebačkog obreda. Tiskan je zalaganjem Ivana Müera, 20. lipnja 1511. u venecijanskoj tiskari Petra Liechtensteina, a naručio ga je biskup Luka Baratin koji nije doživio njegov izlazak. Poveznica sa Svetim Ocem je u činjenici što je otac Ivana Müera podrijetlom iz današnjega Kufsteina koji se nalazi na rijeci Inn, pored koje se smjestio i Marktl am Inn- Papin rodni grad. Taj je misal važan jer se u njemu nalazi i najstariji prikaz Zagreba.
Na slovenskom jeziku je dostupan rad o primjerku spomenutoga misala koji se čuva u Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani, u kojem možete pogledati neke ilustracije koje se na žalost u tom radu ne vide dobro (2). Nisam pronašao na internetu veću sliku iz koje je vidljiva ljepota Zagrebačkog misala, zato mi je drago što sam ove godine u knjižnici naišao na izložbu na kojoj je, među drugim izlošcima, bio i Zagrebački misal. Snimio sam jednu-dvije fotografije iz kojih se nešto bolje vidi sva ljepota tiskarskog umijeća XVI. st.
Pored njega je dobro vidljiva i kartica s opisom: MISSALE secundum chorum et rubricam almi episcopatus Zagrabiensis Ecclesiae: robotarum et approbatum in sacra synodo et generali capitulo sub mo. dmo. Luca episcopo... cum cantu et figuris omnium festiuitatum ac euangeliorum.- Venetiis: In officina Petri Liechtenstein, iussu et impensis ac sumptibus Johannis Mueer, 1511. Misal je otvoren upravo na stranici na kojoj se nalazi najstarija vizura našega grada, iza prizora raspeća. O samom zagrebačkom obredu možete čitati na stranici Tradicionalne mise u knjizi Liturgika, D. Kniewalda (3).
Sjetio sam se da sam ga listao na internetu, malo sam potrazio i evo ga (mozda treba instalirati neki plugin, ali meni radi na sva tri browsera koja koristim, pa pretpostavljam da je to bilo vec instalirano ili mi je u nekom trenutku automatski bila ponudjena ta opcija). Pocetak kanona je na stranici 352.
OdgovoriIzbrišiRadi, hvala! Samo treba biti najnovija verzija Silverlighta.
OdgovoriIzbrišijel se može to downloadati ikako???
OdgovoriIzbrišiNe znam!
OdgovoriIzbrišiBaš šteta...jako me zanima, a nisamu mgućnosti stalno biti na netu da to gledam..
Izbrišia okej..
Hvala svejedno :)