petak, studenoga 14, 2014

Otvorena vrata

Brazilski se biskupi žale na nedostatak svećenika. Oni iz tradicijskih ustanova im očito nisu dovoljno prikladni, pa se ozbiljno nastoji oko uvođenja oženjenih svećenika. O tomu je još početkom godine govorio biskup Kräutler, a krajem listopada M. Tosatti.

Kardinal Brandmüller bi rekao da je "postavljanje u pitanje i nepoštivanje celibata u prošlosti uvijek išlo ruku pod ruku s drugim simptomima propadanja Crkve". Kako u prošlosti, tako i danas.

"Papa je prošloga 7. studenog u Svetoj Marti primio C. kard. Hummesa. Bivši prefekt Kongregacije za kler danas je delegat Brazilske biskupske konferencije za Amazoniju. Je li samo 'dugogodišnje prijateljstvo', kako kaže Njemački odjel Vatikanskog radija, razlog što se tako redovito susreću ili se nešto zbiva u žbunju Amazonije?

Hummes koji je od 1998. do 2006. bio nadbiskup São Paula, prema Papinoj izjavi, bio je taj koji mu je predložio da si uzme ime Franjo. Novi prvosvećenik htio ga je u svakom slučaju uza se na središnjoj loži kad se prvi put pokazao svijetu i spada u uži krug 'popemakera'/'Papstmachera' sadašnjega pontifikata.

- Da homobraku i svećenicama- ne celibatu i 'pretkoncilskoj slici svećenika'

Hummes, uostalom, nije samo papinski šaptač, nego je poznat i po svojim heterodoksnim pogledima. Prošloga se 27. srpnja u brazilskom dnevniku 'Zero Hora' izjasnio za 'homobrak', svećenice i ukidanje celibata. Isto tako, protivio se pokušaju Benedikta XVI. da proglasi zaštitnikom svih svećenika sv. Župnika Arškog- 'pretkoncilsku sliku svećenika' koju je Hummes odlučno odbacivao. U lipnju 2010. mogao je samo zapanjeno odmahivati glavom kad je 17 000 svećenika iz cijelog svijeta došlo u Rim s sudjelovati s Benediktom XVI. na molitvenom bdijenju i pontifikalnoj misi na zaključenju Svećeničke godine pod izvješenom tapiserijom svetog Ivana Marije Vianneyja na pročelju bazilike Sv. Petra. 

- Papa i interes za amazonsko područje

Talijanska je redakcija Vatikanskog radija razgovarala s kardinalom koji je izvijestio o audijenciji. Kazao je da pohodi 56 biskupija i teritorijalnih prelatura ogromnoga, ali slabo naseljenog područja. 'Ponovo sam došao da Papi malo ispripovijedam što se tamo čini, da govorim o mnogim stvarima te divne, žive Crkve koja, ipak, ima velike potrebe. Vlada veliki nedostatak misionara, misionarki pa i materijalne potrebe, jer nemaju ni onoga što je potrebno za osnovne strukture.'

I dalje: 'Znamo kako [papa Franjo] uvažava pitanje amazonskog bazena i kako pozorno obraća pažnju na to kakvu veliku odgovornost Crkva ima u Amazoniji'.

Kardinal, doduše, nije ništa rekao o tomu, no 'čini se nevjerojatnim da se za te prigode tema nisu bili 'viri probati' za svećeničko ređenje'- kaže 'Secretum meum mihi'.

- Razgovori o svećeničkom ređenju za iskušane muškarce [viri probati]?

Deset dana prije Hummesove audijencije kod Pape, vatikanist M. Tosatti je pisao o jednoj vijesti iz Brazila koja bi bila 'prava revolucija u Crkvi'. Brazilska biskupska konferencija vodi razgovore s novim vodstvom Kongregacije za kler koje je postavio papa Franjo o svećeničkom ređenju za iskušane muškarce [viri probati] 'ad experimentum', kako bi se otklonio nedostatak svećenika u Amazoniji.

'Razgovore' s Kongregacijom vodi kard. Hummes koji godinu i pol putuje od Brazila do Rima i natrag. Kardinala M. Piacenzu koji je odbacio ređenje za 'vire probate', Papa je na njegov 69. rođendan otpustio s mjesta prefekta Kongregacije za kler, a na njegovo mjesto postavio svog pouzdanika, diplomata B. Stellu, kojeg je u veljači također kreirao kardinalom. 

Kardinal Hummes je u razgovoru za Vatikanski radio rekao da Papi Amazonija 'jako leži' na srcu, o čemu govore i te redovite audijencije.

- Amazonija kao 'laboratorij' za novo svećeništvo?

'Amazonija bi mogla postati prvo područje na svijetu gdje bi u okviru latinskog obreda mogli postojati svećenici s obitelji'- kaže M. Tosatti. Amazonsko područje kao 'radionica' za novo svećeništvo?

Hummes je već kao prefekt Kongregacije za kler pod Ivanom Pavlom II. pokušao progurati ređenje za 'vire probate', no namjera mu je propala, a Benedikt XVI. ga je razriješio te službe zbog njegova deficitarnog razumijevanja svećeništva. U suprotnosti sa svojim nasljednikom Franjom, njemački papa to nije činio naprasno, nego uvijek po redovitom isteku službe.

Osim Hummesa, kao pristalica široke lepeze ređenjâ ističe se austrijski misijski biskup, E. Kräutler iz Teritorijalne prelature Xingu. Taj biskup koji je u Austriji ljubimac lijevog spektra ne propušta u medijima potpaljivati ono što bi moglo učvrstiti njegovu sliku o samom sebi kao liberalnom (u sjevernoameričkom smislu), svijetu otvorenom, socijalno angažiranom biskupu. 

Papa Franjo je početkom studenog pooštrio odredbe za umirovljenje biskupâ. Nova regulacija koja je hitno zahtijevala smjenu kard. Sardija da se mogne provesti deportacija kard. Burkea k Malteškom redu. Biskup Kräutler koji je 12. srpnja napunio 75 godina, naprotiv, ne stoji na Papinoj listi 'pensionabilâ'.

- Ne molitvi za zvanja- da strukturnim reformama

Xingu je površinom najveća brazilska dijeceza. Na području velikom poput Njemačke živi tek 400 000 ljudi. U prelaturi ima 800 'baznih zajednica' i 27 svećenika. Dušobrižništvo je od osnutka prelature 1934., najprije kao apostolske administrature, povjereno Kongregaciji misionara Predragocjene Krvi. Prije nego što ju je 1981. preuzeo, vodio ju je njegov stric Erich.

Prošloga 4. travnja, biskupa je primio papa Franjo. Misijski je biskup tom prigodom pozvao na ređenja 'vira probata' kako bi se osiguralo dušobrižništvo vjernika. U tu je svrhu Papi predložio da 'odvoji celibat i euharistijsko slavlje'. Da misa treba ovisiti o svećeniku celibatarcu, 'to mišljenje ne dijelim', objasnio je Kräutler tada austrijskom listu 'Die Presse'.

Kad bi Kräutler znao nešto o crkvenoj povijesti, znao bi da sadašnja situacija u Amazoniji nije ništa drugačija, nego što je bila u bilo koje vrijeme u svakom novom području kristijaniziranja. U ranom srednjem vijeku i u kasnom srednjovjekovlju stanje je bilo potpuno isto i u njegovoj rodnoj Austriji.

O Papi je austrijski misijski biskup rekao da želi 'pokrenuti proces' jer 'taj proces do sada nije bio dopušten. Benedikt XVI. je rekao da molimo za svećenička zvanja. Kod ovog je pape to drugačije'. Sada se vrata mogu otvoriti.

Potpuno ljevičarski, taj biskup ne zna što bi s molitvom za svećenička zvanja, nego se oslanja na strukturne reforme.

Što se, dakle, zbiva u žbunju amazonskog područja? Kardinal Hummes i biskup Kräutler po tom pitanju slijede isti smjer, a papa Franjo se upadljivo često informira o Amazoniji. Vidjet će se zašto."

Izvor: Katholisches.info

Nema komentara:

Objavi komentar