Na današnjoj kanonizaciji sedmero blaženika- Ane Schäffer (letak na hrvatskom), Jakova Berthieua, Petra Calungsoda, Katarine Tekakwithe, Ivana K. Piamarte, Marije Sallés y Barangueras i Marijane Cope- Sveti Otac je prvi put koristio novi obred kanonizacije kojim su se u skladu s hermeneutikom kontinuiteta vratili neki elementi iz staroga obreda. Papin ceremonijar, msgr. G. Marini, objasnio je u intervjuu prije četiri dana smisao ove reforme reforme.
"- Dakle, obred kanonizacije neće se više odvijati tijekom euharistijskoga slavlja?
Točno, tako se već dogodilo i s nekim drugim obredima; sjetite se obreda 'Resurrexit' na Uskrsnu nedjelju; zatim s konzistorijem za kreiranje novih kardinala, od prošloga 18. veljače; potom s blagoslovom i postavljanjem palija nadbiskupima metropolitima na nedavnoj svetkovini sv. Petra i Pavla.
- Što je bio glavni motiv?
Izbjeći da unutar euharistijskoga slavlja budu prisutni neki elementi koji mu strogo ne pripadaju, čuvajući tako nedirnutim njegovo jedinstvo kako to traži koncilska konstitucija 'Sacrosanctum Concilium'. Uostalom, nije mijenjana čvrsta tradicija, nego samo nedavna praksa. Kanonizacija je bitno kanonski čin u koji su uključeni 'munus docendi' i 'munus regendi' [papina služba učitelja i zakonodavca, op. splendor]. 'Munus sanctificandi' [služba posvećivanja, op. splendor] na scenu dolazi kao drugi moment i sastoji se u činu bogoslužja koji slijedi kanonizaciju.
- Ukratko, kako kaže dokument koji ste citirali 'zdrava predaja i opravdani napredak'?
Sigurno, iako u ovom posebnom slučaju obnove obreda kanonizacije slijedimo put koji je 2005. započeo Benedikt XVI. Tada je Kongregacija za kauze svetaca, 29. rujna, nakon zaključenja studija teoloških razloga i pastoralnih potreba obreda beatifikacije i kanonizacije, priopćila da će kanonizaciju predvoditi Prvosvećenik u Sv. Petru, dočim će beatifikaciju u dotičnim biskupijama predvoditi neki njegov predstavnik, obično prefekt Kongregacije za kauze svetaca. Kanonizacija je ustvari konačni sud kojim Vrhovni Svećenik određuje da neki sluga Božji, već uključen među blaženike, bude uvršten u katalog svetih i da se časti u sveopćoj Crkvi kultom koji pripada kanoniziranima. Radi se, dakle, o činu koji je obvezujući i univerzalan. Auktoritet koji Papa izvršava u odluci o kanonizaciji sada će postati još vidljivijim po nekim ritualnim elementima.
- Osim promjene mjesta obreda, koji se sada odvija prije početka mise, koji su to još ritualni elementi?
Najprije, trostruka molba za vrijeme koje se kardinal prefekt Kongregacije za kauze svetih obraća Svetom Ocu tražeći da kanonizira sedmero blaženika. Time je vraćena, premda u obnovljenu obliku, stara tradicija prema kojoj Papa ustrajno moli od Gospodina pomoć za ostvarenje toga važnog čina. Konkretno, u odgovoru na drugu prefektovu molbu zaziva Duha Svetoga i nakon toga zaziva započet će himan 'Veni Creator'. Drugo, pjevanje 'Te Deuma', prisutno u obredu kanonizacije do 1969. pratit će dolazak i čašćenje relikvija novih svetaca.
- Što se tiče procesije s relikvijama novih svetaca, je li predviđena neka promjena?
Uobičajena procesija će se kratko zaustaviti pred Svetim Ocem tako da može počastiti relikvije. Nakon što budu sakupljene pred oltarom, okadit će ih đakon.
Točno, tako se već dogodilo i s nekim drugim obredima; sjetite se obreda 'Resurrexit' na Uskrsnu nedjelju; zatim s konzistorijem za kreiranje novih kardinala, od prošloga 18. veljače; potom s blagoslovom i postavljanjem palija nadbiskupima metropolitima na nedavnoj svetkovini sv. Petra i Pavla.
- Što je bio glavni motiv?
Izbjeći da unutar euharistijskoga slavlja budu prisutni neki elementi koji mu strogo ne pripadaju, čuvajući tako nedirnutim njegovo jedinstvo kako to traži koncilska konstitucija 'Sacrosanctum Concilium'. Uostalom, nije mijenjana čvrsta tradicija, nego samo nedavna praksa. Kanonizacija je bitno kanonski čin u koji su uključeni 'munus docendi' i 'munus regendi' [papina služba učitelja i zakonodavca, op. splendor]. 'Munus sanctificandi' [služba posvećivanja, op. splendor] na scenu dolazi kao drugi moment i sastoji se u činu bogoslužja koji slijedi kanonizaciju.
- Ukratko, kako kaže dokument koji ste citirali 'zdrava predaja i opravdani napredak'?
Sigurno, iako u ovom posebnom slučaju obnove obreda kanonizacije slijedimo put koji je 2005. započeo Benedikt XVI. Tada je Kongregacija za kauze svetaca, 29. rujna, nakon zaključenja studija teoloških razloga i pastoralnih potreba obreda beatifikacije i kanonizacije, priopćila da će kanonizaciju predvoditi Prvosvećenik u Sv. Petru, dočim će beatifikaciju u dotičnim biskupijama predvoditi neki njegov predstavnik, obično prefekt Kongregacije za kauze svetaca. Kanonizacija je ustvari konačni sud kojim Vrhovni Svećenik određuje da neki sluga Božji, već uključen među blaženike, bude uvršten u katalog svetih i da se časti u sveopćoj Crkvi kultom koji pripada kanoniziranima. Radi se, dakle, o činu koji je obvezujući i univerzalan. Auktoritet koji Papa izvršava u odluci o kanonizaciji sada će postati još vidljivijim po nekim ritualnim elementima.
- Osim promjene mjesta obreda, koji se sada odvija prije početka mise, koji su to još ritualni elementi?
Najprije, trostruka molba za vrijeme koje se kardinal prefekt Kongregacije za kauze svetih obraća Svetom Ocu tražeći da kanonizira sedmero blaženika. Time je vraćena, premda u obnovljenu obliku, stara tradicija prema kojoj Papa ustrajno moli od Gospodina pomoć za ostvarenje toga važnog čina. Konkretno, u odgovoru na drugu prefektovu molbu zaziva Duha Svetoga i nakon toga zaziva započet će himan 'Veni Creator'. Drugo, pjevanje 'Te Deuma', prisutno u obredu kanonizacije do 1969. pratit će dolazak i čašćenje relikvija novih svetaca.
- Što se tiče procesije s relikvijama novih svetaca, je li predviđena neka promjena?
Uobičajena procesija će se kratko zaustaviti pred Svetim Ocem tako da može počastiti relikvije. Nakon što budu sakupljene pred oltarom, okadit će ih đakon.
[...]"
Litanije svih svetih će i nadalje pratiti ulaznu procesiju što je bilo uobičajeno još od vremena pape Pija XII., a izostavit će se prefektovo čitanje biografija novih svetaca jer će ih ukratko izložiti Sveti Otac tijekom homilije.
Obnovljeni obred će tako biti u harmoničnom kontinuitetu sa stoljetnom tradicijom i po svojoj će jednostavnosti ostvarivati sjaj plemenite jednostavnosti za kojom je težio II. vatikanski koncil.
Pozornost je na današnjoj svetoj misi privukao i papinski fanon koji je Sveti Otac nosio prvi put u svom pontifikatu. Zadnji ga je put 1984. nosio bl. Ivan Pavao II.
Izvor: La Buhardilla de Jerónimo
Slike: gloria.tv, messainlatino.it
Potajno se nadah da cu dozivjeti da papa opet nosi fanon.
OdgovoriIzbriši