utorak, kolovoza 23, 2011

Novi opat

U svojoj devedesetoj godini života na mirovinu se odlučio dom A. Forgeot. Odlazi nakon izuzetno uspješne trideset i sedmogodišnje opatske službe u glasovitoj opatiji Fontgombault, koja je pod njegovim vodstvom doživjela izvanredan procvat. Zajednica je 18. kolovoza 2011. izabrala novoga opata, dosadašnjega priora, dom J. Pateua.

Početci ove opatije sežu u XI. st. Osim benediktinaca, živjeli su tu lazaristi, trapisti i svjetovni svećenici koji su se smjenjivali uslijed nemira, revolucija i progona redovnika. U samostanski kompleks su se napokon 1948. vratili benediktinci i to iz opatije Solesmes- koju je utemeljio obnovitelj benediktinskog života u Francuskoj, dom Prosper Guéranger- i sa dvadeset i dvojicom benediktinaca započeli novo razdoblje monaškog života u Fontgombaultu.

Odmah nakon prvoga indulta za klasičnu misu, Quattuor abhinc annos, pape Ivana Pavla II. iz 1984., iskoristili su priliku i vratili se tradicionalnoj liturgiji. Najprije za tihe mise, a od 1988. se i konventualna misa služi u klasičnom obliku. Opatija majka, Solesmes, nije bila oduševljena ovim smjerom opatije kćeri, pa su njeni opati nastojali normalizirati Fontgombault (1). Međutim, povratak tradicionalnoj misi donio joj je mnogo zvanja, tako da je ova najbrojnija članica Kongregacije iz Solesmesa, bila u stanju otvoriti još samostana. U Triorsu (1984.), Gaussanu (1994.)- sada u Donezanu, u Clear Creeku koji je također prošle godine i sam postao opatija. Još 1971. otvorili su samostan u Randolu. Sve te opatije vjerne su tradicionalnoj rimskoj misi.

Treba spomenuti da je 2001. u Fontgombaultu održana liturgijska konferencija koja je nastojala potaknuti novi liturgijski pokret. Sudjelovao je predavanjem i tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, kard. Ratzinger.

"Zadnjega jutra u opatiji, kratko pred odlazak, velečasni opat je predložio kurijalnom kardinalu da još malo pogledaju samostansku crkvu:

'Htio sam'- kaže opat- 'da kardinal vidi tihe mise koje svećenici koludri svakog jutra čitaju na mnogim pomoćnim oltarima. Kardinal se rado složio s mojim prijedlogom.'

U Fontgombaultu postoji niz pokrajnjih oltara koji stoje duž stupova u crkvenoj lađi. Na njima svakoga jutra svećenici koludri slave svoje privatne mise.

Mnoge se posjetitelje duboko dojmio pogled na te tihe mise, pa je bilo i obraćenja na katoličku vjeru.

Svećenici monasi celebriraju sv. misnu žrtvu individualno, ali u dubokom međusobnom zajedništvu. Sve se odvija u okviru velike noćne šutnje iz Benediktova pravila.

Iza svećenika stoji ministrant koji šapuće odgovore. Katkad se okupe neki vjernici koji udjeluju na jednoj od misa.

'Kad je kardinal stupio u crkvu, kleknuo je na kameni pod i molio neko vrijeme', pripovijeda opat:
'Zatim- kad smo izašli iz crkve- kazao mi je: 'To je Katolička crkva.''" (2)

Mnoštvo je onih koje je dirnula tiha sv. misa. Među te spada i bl. Ivan Merz. Evo jednog događaja kad je boravio u Bolzanu za vrijeme I. svjetskog rata:

"[...]No najviše me se dojmilo kad sam pred odlazak, - radni dan je bio - otišao u crkvu, da se svojih (sic!) grijeha kotarišem (sic!) i da primim Onog najvećeg što nas slabiće tako voli. Nisam se ni nadao; vani je još bio mrak, tu i tamo se vidjela kakva zakukuljena osoba, gdje se nekamo žuri. Inače je bilo tiho. Kad stupim u veliku baroknu crkvu, duboko me dirne kad sam vidio gdje su sve klupe nakrcane osobama, što poput duhova nepomično sjede, a na svim oltarima, sprijeda i sa strane - ima ih preko deset - fratri, velikih tonsura - služe u crvenim lijepim plaštevima mise. Sad na ovom oltaru sitna zvonca srebrnim glasom zabrencaju, a onda se opet na drugom oltaru okrene misnik i, raširivši ruke; šapće: »Dominus vobiscum«.

Neopisivo duboko djeluje crkva, gdje se uz mistični sjaj od mnogo i mnogo svijeća obavlja u isti čas toliko puta taj misterij svih misterija. [...]" (3)

Prigodom nedavnoga jubileja Papa je dosadašnjem opatu čestitao vlastoručnim pismom, odajući mu priznanje na uzornoj vjernosti koja nije bila lišena patnja. (4)

Različite filmove o ovoj opatiji možete pogledati na gloria.tv, a u Krivovjerju bezobličja posvećeno joj je jedno od najljepših poglavlja.


Slike: summorum-pontificum.fr, fsspnantes.over-blog.com

2 komentara:

  1. Posebno je dojmljivo poglavlje koje je M. Mosebach u svom djelu 'Krivovjerje bezobličja' posvetio tom samostanu.

    OdgovoriIzbriši
  2. Dopunjeno. Ne znam kako se nisam bio sjetio:) Hvala!

    OdgovoriIzbriši