"Poseban dan za Opatiju Mariawald bio je 29. srpnja 2012. Naime, toga je dana bilo oblačenje još jednoga novaka. Gospodin C. Klapper bio je već dugo prije toga više puta gost u samostanu. Ujesen 2011. mogao je kao postulant započeti svoje vrijeme kušnje. Otada je živio u samostanu kao kandidat za ulazak u red. Višednevnim duhovnim vježbama završilo je naposljetku razdoblje ispitivanja i osvjedočenja.
Tako se na blagdan marljive sv. Marte, 29. srpnja, mogla ostvariti svečanost oblačenja na kojoj je opat Josip blagoslovio redovničku odjeću za novaka i predao mu je.
Novi život u tom svojstvu ne pokazuje se samo u odjeći, nego i u novom imenu. Od gospodina Klappera i brata postulanta, nastao je brat Rafael.
Imenjak mu je trapistički brat Rafael Arnáiz Barón (1911.-1938.) kojega je papa Benedikt XVI. kanonizirao 11. listopada 2009.
Naš mariawaldski brat Rafael je kao novak obvezatan živjeti prema pravilu i konstitucijama Reda. Uz vrijeme novaštva ide također redovita pouka koja pripravlja na privremene zavjete, a ti opet na vječne.
O svetom bratu Rafaelu se kaže se da ga je odlikovalo 'radosno srce i velika ljubav prema Bogu'. Neka sveti imenjak našem novaku isprosi kod Boga upravo te krjeposti."
Tako se na blagdan marljive sv. Marte, 29. srpnja, mogla ostvariti svečanost oblačenja na kojoj je opat Josip blagoslovio redovničku odjeću za novaka i predao mu je.
Novi život u tom svojstvu ne pokazuje se samo u odjeći, nego i u novom imenu. Od gospodina Klappera i brata postulanta, nastao je brat Rafael.
Imenjak mu je trapistički brat Rafael Arnáiz Barón (1911.-1938.) kojega je papa Benedikt XVI. kanonizirao 11. listopada 2009.
Naš mariawaldski brat Rafael je kao novak obvezatan živjeti prema pravilu i konstitucijama Reda. Uz vrijeme novaštva ide također redovita pouka koja pripravlja na privremene zavjete, a ti opet na vječne.
O svetom bratu Rafaelu se kaže se da ga je odlikovalo 'radosno srce i velika ljubav prema Bogu'. Neka sveti imenjak našem novaku isprosi kod Boga upravo te krjeposti."
Izvor i slika: kloster-mariawald.de (1,2)
Nešto ranije objavljena je i kopija pisma sljedećeg sadržaja
" [...]
Iz Vatikana, 5. svibnja 2012.
Prečasni gospodine opate!
Sa zadovoljstvom potvrđujem primitak Vašega pisma od 13. veljače kojim iz svoje opatije izvješćujete Svetog Oca. Uz razvoj mnogih pozitivnih stvari povjeravate papi Benediktu XVI. i neke brige.
Njegova Svetost uzela je Vaše navode na znanje i zadužila me da Vam zahvalim na tom znaku Vaše povezanosti s Nasljednikom Petrovim. Svetom Ocu je jako na srcu obnova redovničkih zajednica u duhu molitve i žrtve te kao proročkog svjedočanstva ljubavi Božje za ovaj svijet. Vaše je pismo također proslijeđeno nadležnom dikasteriju.
Papa Benedikt XVI. moli za Opatiju Mariawald mir i plodan napredak te udjeljuje Vama i svoj subraći zamoljeni apostolski blagoslov.
S najboljim osobnim željama i prijateljskim pozdravom
Prečasni gospodine opate!
Sa zadovoljstvom potvrđujem primitak Vašega pisma od 13. veljače kojim iz svoje opatije izvješćujete Svetog Oca. Uz razvoj mnogih pozitivnih stvari povjeravate papi Benediktu XVI. i neke brige.
Njegova Svetost uzela je Vaše navode na znanje i zadužila me da Vam zahvalim na tom znaku Vaše povezanosti s Nasljednikom Petrovim. Svetom Ocu je jako na srcu obnova redovničkih zajednica u duhu molitve i žrtve te kao proročkog svjedočanstva ljubavi Božje za ovaj svijet. Vaše je pismo također proslijeđeno nadležnom dikasteriju.
Papa Benedikt XVI. moli za Opatiju Mariawald mir i plodan napredak te udjeljuje Vama i svoj subraći zamoljeni apostolski blagoslov.
S najboljim osobnim željama i prijateljskim pozdravom
+ nadbiskup A. Becciu
supstitut Državnog tajništva"
supstitut Državnog tajništva"
Koludrom u ovoj opatiji bio je sluga Božji Franjo Vendelin Pfanner, energični i nepokolebljivi utemeljitelj Marije Zvijezde i Mariannhilla. Životopis ovog odlučnog trapista, zvanog 'poslušnim pobunjenikom' možete pročitati na internetskim stranicama Marije Zvijezde. Molitva za njegovu beatifikaciju glasi:
"Bože, Ti si slugu svoga Franju ispunio takvom željom za savršenošću, da je ostavio svijet;
iskušao si ga u mnogim poniženjima
i u svim životnim teškoćama nepokolebljivim pouzdanjem u Tebe i kršćanskom jakošću obdario;
od mladosti si mu srce ispunio željom da uvijek ispunjava Tvoju volju;
rasplamtio si mu srce gorljivom revnošću pravog misionara,
kojemu ni jedna žrtva nije bila prevelika da spasi duše: molimo Te, proslavi slugu svoga Franju i podaj nam njegovim zagovorom pomoć u našim nevoljama..., potpuno predanje Tvojoj božanskoj volji i
podigni u njegovu duhu svetih svećenika, požrtvovnih redovnika i misionara revnih za spasenje duša. Amen."
iskušao si ga u mnogim poniženjima
i u svim životnim teškoćama nepokolebljivim pouzdanjem u Tebe i kršćanskom jakošću obdario;
od mladosti si mu srce ispunio željom da uvijek ispunjava Tvoju volju;
rasplamtio si mu srce gorljivom revnošću pravog misionara,
kojemu ni jedna žrtva nije bila prevelika da spasi duše: molimo Te, proslavi slugu svoga Franju i podaj nam njegovim zagovorom pomoć u našim nevoljama..., potpuno predanje Tvojoj božanskoj volji i
podigni u njegovu duhu svetih svećenika, požrtvovnih redovnika i misionara revnih za spasenje duša. Amen."
Molitva koju je sluga Božji molio svakoga dana:
"Sveci Božji,
zadobijte mi milost koju molim po Predragocjenoj Krvi Isusa Krista;
da uvijek izvršavam volju Božju,
da uvijek budem sjedinjen s Bogom,
da ne mislim ni na što drugo, nego samo na Boga,
da sve činim zbog Boga,
da u svemu slavu Božju tražim,
ništavnost svoju potpuno priznajem,
volju Božju sve bolje spoznajem
i sabranost duha očuvam."
zadobijte mi milost koju molim po Predragocjenoj Krvi Isusa Krista;
da uvijek izvršavam volju Božju,
da uvijek budem sjedinjen s Bogom,
da ne mislim ni na što drugo, nego samo na Boga,
da sve činim zbog Boga,
da u svemu slavu Božju tražim,
ništavnost svoju potpuno priznajem,
volju Božju sve bolje spoznajem
i sabranost duha očuvam."
Izvor: AUSTRIA CATHOLICA
Slika: mariannhill.org
Neki dan je opat Dom Josef Volberg izbacio Novus Ordo oltar iz samostanske crkve i postavio ovaj novi/stari oltar. Sad je puno dostojanstvenije.
OdgovoriIzbrišihttp://www.kloster-mariawald.de/view.php?nid=179
Mlađo
Da, svi oni koji osjećaju monaški poziv, a znaju barem osnove njemačkoga i mogli bi živjeti na hladnom sjeveru, mogu se prijaviti u ovaj samostan. Šteta da naša Marija Zvijezda ne prihvati put reforme i povratka trapističkoj tradiciji kao što je to učinio Dom Josef. Osobno ga ne poznajem, no čuo sam da je to velik i svet čovjek.
OdgovoriIzbrišiFidelis
Dom Josef je ustinu jedan veliki čovjek. Čovjek se jako žrtvuje i čini sve kako bi samostan mogao normalno funkcionirati. Bio je preiod kad su u koru bila samo tri monaha, ali su i dalje živjeli po Reguli u punom smislu riječi - svi 7 molitava (pjevanih), svakodnevno klanjanje, svečana Misa, kapituli, itd.
OdgovoriIzbrišiTko bi god osjeća monaški poziv neka svakako posjeti Mariawald. Neće požaliti. Možda to nije neka velebna opatija sa mnoštvom monaha, ali je opatija koja živi autentično i izvorno monaštvo. I nije uopće toliko hladno.:) Samo treba biti spreman na težak fizički rad.:)
Monaški poziv je divna stvar-život sličan anđeoskome. Mnogi ljudi, poglavito iz Sjeverne Hrvatske, mogu se naviknuti na život u sjevernoj ili srednjoj Europi. No, "južniji" Hrvati teško podnose nedostatak sunca, posve drukčiju hranu i drukčiji mentalitet. I najstrožije francuske tradicionalne opatije prožete su francuskim mentalitetom: profinjenost, vino i sir, ali i rojalizam i ostalo. Mislim da je velika svetost upravo na našim područjima pokrenuti malene tradicionalne monaške zajednice. Neće baš lako Riječanin, Zadranin, Krčanin, Splićanin ili Mostarac u Aachen!Za veliku većinu Hrvata i francuske i njemačke opatije su moguće samo kao privremeno boravište!
OdgovoriIzbrišiFidelis
Fidelis
Moram priznat da si u pravu. Poznajem monahe hrvate koji su otišli u samostane van Hrvatske, kao npr. Austrija, Francuska i Engleska (većina njih u cistercitske opatije). Kažu da je se jako teško naviknuti na tamošnji mentalitet i da im to prestavlja još jednu poteškoću u samostanskom životu. Naši krajevi imaju više zvanja, negoli npr. Zapadna Europa, samo što nemaju baš neku mogućnost da monaški poziv ostvare u Hrvatskoj (izuzev benediktniski samostan na Ćokovcu), pa napuštaju HR (ili BIH) i odlaze u druge samostane po Europi. A što se tiče Mariawalda; nakon reforme Dom Josefa samostan ima PUNO više kandidata nego prije. Nažalost, većina kandidata napusti u roku godine dana (jer monaški život je težak), ali ima dosta zainteresiranih - što je važno. Ne znam kako ovi modernistički samostani (koji većinom ni ne znaju kako izgleda novak ili postulant) ne otvore oči i ne vide što to privlači mlade!
IzbrišiToliko malenih crkvica po našim otocima čeka na one koji bi se za njih brinuli te postili i molili za Sv.Oca, potrebe Crkve i naše Domovine. I sam je naziv "remeta"-onaj koji se brine za crkvu, sakristan-nastao upravo od riječi eremit budući da je bilo mnoštvo eremita u manjim skupinama koji su se brinuli za bezbroj malenih zavjetnih crkvica diljem Lijepe Naše(Je li to bilo nešto između istočnog i zapadnog monaštva???Premda su ti monasi vazda bili vjerni Rimu što se jurisdikcije tiče.)
OdgovoriIzbrišiHoće li Duh Sveti dati snage pojedincima da pokrenu obnovu monaštva u našim krajevima, ne znam. No, iskreno se nadam!
Sveta Marija na Mljetu primjerice-žalosno da zjapi prazna...
Fidelis