Ređenja

Zadnjih dana su dosta prašine podigla ređenja novih svećenika u Svećeničkom bratstvu sv. Pija X., tako da se čuju čak i pozivi na ponovnu ekskomunikaciju. Međutim, očito je da Papa ne želi dizati tenzije dok su u tijeku pripreme za pregovore s Bratstvom. Donosim nekoliko značajnih dijelova iz zadnjega intervjua generalnog superiora, msgr. Bernarda Fellaya, koji među biskupima Bratstva slovi kao najotvoreniji za pomirbu s Papom: "Aktualna kost razdora je ređenje trojice svećenika u njemačkom Zaitzkofenu koje je Piova družba najavila za 27. lipnja. Mnogi u tome vide provokaciju za Rim i Papu, čije ispružene ruke sada odbijate. Fellay: Žao mi je da se na to gleda kao na provokaciju. Ta se ređenja događaju svake godine u istom obliku već trideset godina. Kada smo razgovarali s Rimom o ekskomunikaciji itd., nikada nije bilo riječi o tome da ta ređenja moraju prestati. To je za nas životno pitanje kao i disanje, trebamo te svećenike. Ne može sve ovisiti o ređenju te trojice. Ne bi li bilo mudrije obustaviti ređenja da se klima poboljša? Fellay: Problem postoji samo u Njemačkoj. U Rimu postoji razumijevanje za ta ređenja, pa i kada se kaže da nisu dopuštena i da nisu u skladu s kanonskim pravom. Tada smo rekli da smo se zaputili u jedno međustanje u kojem možemo mirno razgovarati i u kojemu nas također Rim može promatrati. Ne bismo imali ništa protiv toga da nam Rim pošalje promatrača. Mi smo to ponudili, ali možda ne dovoljno jasno. Jeste li se začudili da Rim za ukidanje ekskomunikacije nije postavio nikakve uvjete? Fellay: Zapravo ne. Radi se o jednom približavanju koje se može događati samo malim koracima- zbog svih rana i svega što se događalo. U tom smislu je ova Papina gesta, koju primamo sa zahvalnošću, zamišljena da poboljša klimu. S naše strane postoji otvorenost, ali ni na koji način ne idemo za tim da zaustavimo svoj rad. Kod ukidanja ekskomunikacije Papu se često uspoređivalo sa slikom oca koji ide u susret izgubljenom sinu, koji se raskajan vratio. Je li se radilo o takvom koraku obraćenja, ili se ne biste promatrali kao raskajani izgubljeni sinovi? Fellay: Da, ali ne u tom smjeru. S naše strane postoji otvorenost. Mi smo molili za te razgovore i ta je molba bila prihvaćena. Žalimo da izvjesni krugovi svojim podmetanjem to pokušavaju torpedirati. Zašto niste organizirali svećenička ređenja drugdje? Mogli ste predvidjeti oštre reakcije njemačkih biskupa. Fellay: Na toj točki se vidi da ne postoji dobra volja. Što god mi učinili, ostajemo crna ovca. To je moj dojam. Na izvjesnoj točki kažemo, dalje ne uzmičemo. To morate razumjeti. Dakle, ne priznajete da svojim postupcima dezavuirate Papu? Fellay: To bi bila pogrješna interpretacija stvari. Ovo nije neprijateljski čin. Pisao sam Papi i molio ga da naša ređenja ne gleda kao na pobunu, nego naš način preživljavanja u teškim i kompleksnim okolnostima." Izvor: Catholic Church Conservation