subota, rujna 20, 2014

Na Karlovo

Možda će sljedeća najava biti korisna kojem putniku: na blagdan Preslavnog Imena Marijina članovi udruge Una voce Austria dijelili su letke s pozivom na tradicionalnu svečanu pontifikalnu misu s Njegovom Uzoritosti R. kard. Burkeom, prefektom Vrhovnog sudišta Apostolske signature. Događaj je najavljen i na njihovoj službenoj stranici.


Sveta misa će se služiti na blagdan svetog Karla Boromejskog u istoimenoj crkvi u bečkom IV. kotaru, 4. studenog 2014. u 18 sati. Ulazak i oblačenje kardinala počinje u 17.30. Za glazbu će se pobrinuti Cappella Borromea.


O crkvi se brine jedan malo poznati red redokanonika koji i inače u svojoj crkvi ugošćuje svete mise koje u Beču organizira Una voce, iako sami ne spadaju među one koji promiču tradicionalnu misu. Viteški red križara s crvenom zvijezdom razvio se iz bratovštine koju je 1233. u Pragu osnovala sveta Janja Praška. Papa Grgur IX. priznao ga je 1237. Brzo su se proširili dalje u Moravsku, Šlesku, Poljsku i Ugarsku. Za vrijeme kralja Karla IV. (za Čehe, Prvog) imali su 60 bolnica, kuća i župa u Češkoj i Ugarskoj.


Dvije najvažnije rezidencije Viteškog reda križara s crvenom zvijezdom nalaze se u Pragu (matica) i u Karlovoj crkvi u Beču. Naziv s crvenom zvijezdom nije im, naravno, pomogao u vrijeme komunizma. Dana 13. travnja 1950. u tadašnjoj su Čehoslovačkoj komunisti ukinuli sve samostane. Jedina komenda Reda koja je preživjela bila je upravo ona pri spomenutoj bečkoj crkvi. Odigrala je značajnu ulogu pomažući tisućama čeških i slovačkih izbjeglica pred crvenom strahovladom.


Sveta Janja Praška kanonizirana je 12. studenog 1989. (video), nekoliko dana prije Baršunaste revolucije, a svi češki i moravski hodočasnici u Rim nosili su križarski znak- križ i šesterokraku zvijezdu. Kanonizacija je shvaćena kao početak bolje ere zbog stare izreke da će u Češkoj nastati mir i boljitak kad Janja bude proglašena svetom. Veliki meštar je nakon kanonizacije sa sedmero stare braće počeo s povratkom i novim početkom Reda u Češkoj. Godine 1991. imali su 13 članova (6 svećenika, 5 klerika i 2 novaka), a 2004. godine 21 člana (16 svećenika, 4 klerika i 1 novaka). Zaštitnici su im sv. Janja Praška i sv. Augustin, zatim sv. Ivan Nepomuk i ostali zaštitnici Češke.

Slike: letak UV Austria, splendor, Habity zakonów męskich na świecie, WIKIMEDIA COMMONS

1 komentar:

  1. Inače je spomenutu crkvu svome svecu zaštitniku podignuo car Karlo VI. (Karlo III. u zemljama Krune sv. Stjepana i Karlo II. u Češkoj).
    Ulaz je s Karlsplatza (ne postoji četvrt koja bi se zvala po caru karlu, za razliku od oca mu i brata: Leopoldstadt i Josefstadt), a odmah iza crkve nalazi se ulica koja se zove po ovom križarskom redu: Kreuzherrengasse.

    OdgovoriIzbriši