Poglavari glavnih tradicijskih svećeničkih i redovničkih zajednica sastali su se 31. kolovoza 2021. u francuskom Courtalainu da bi se suočili s posljedicama koje donose restrikcije tradicionalne liturgije i života. U vrijeme milosrđa prema svemu svakomu, posebno prema onima koji podrivaju vjekovni crkveni nauk i moral, ovi vjerni svećenici i redovnici prisiljeni su preko javnih priopćenja tražiti priliku za puki opstanak.
Priopćenje su potpisali i poglavari zajednica koji nisu mogli osobno doći na susret.
Priopćenje vrhovnih poglavara zajednica koje su pripadale nekadašnjem Papinskom povjerenstvu 'Ecclesia Dei' o motupropriju 'Traditionis custodes'
'Milosrđe je Gospodnje za sve živo'
(Sirah 18,13)
Potpisane ustanove prvenstveno žele naglasiti svoju ljubav prema Crkvi i svoju vjernost Svetom Ocu. Ta je sinovska ljubav danas obilježena velikom patnjom. Osjećamo se osumnjičenima, marginaliziranima, protjeranima. Ipak, ne prepoznajemo se u opisu iz popratnoga pisma motupropriju 'Traditionis custodes' od 16. srpnja 2021.
'Reknemo li da grijeha nemamo...' (I. Iv 1,8)
Ni na koji se način ne smatramo 'pravom Crkvom'. Naprotiv, u Katoličkoj Crkvi vidimo svoju majku u kojoj nalazimo spasenje i vjeru. Odani smo podložnici jurisdikcije Vrhovnog Svećenika i dijecezanskih biskupa, kako se vidi iz dobrih odnosa u dijecezama (i službi prezbiterijalnih savjetnika, arhivista, kancelara i službenika koje su povjerene našim članovima), kao i iz rezultata kanonskih ili apostolskih pohoda proteklih godina. Ponovno potvrđujemo svoje pristajanje uz učiteljstvo (uključujući ono II. vatikanskog i nakon njega) prema katoličkom nauku o dužnom posluhu (usp. posebno 'Lumen gentium', br. 25 i Katekizam Katoličke Crkve, br. 891 i 892), kako je bjelodano iz brojnih studija i doktorskih teza koje je ostvarila nekolicina nas tijekom prošle 33 godine.
Jesu li se dogodile neke pogrješke? Spremni smo, kao što je to spreman svaki kršćanin, tražiti oproštenje ako se u nekog od naših članova uvukao kakav ekscesivan jezik ili prezir auktoriteta. Spremni smo na obraćenje ako je naša srca okaljao strančarski duh ili ponos.
'Ispuni Višnjemu zavjete svoje' (Ps 49,14)
Molimo za ljudski, osobni dijalog povjerenja, daleko od ideologija ili hladnoće administrativnih ukaza. Željeli bismo se moći susresti s osobom koja bi za nas bila lice majčinstva Crkve. Željeli bismo mu iznijeti patnje, tragedije, žalosti mnogih vjernika laika diljem svijeta, ali također i svećenika, redovnika i redovnica koji su dali svoje živote vjerujući na riječ papa Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.
Obećano im je da će biti 'poduzete sve mjere da se jamči identitet njihovih ustanova u punom zajedništvu Katoličke Crkve'[1]. Prve su ustanove sa zahvalnošću prihvatile kanonsko priznanje koje im je ponudila Sveta Stolica u punoj privrženosti tradicionalnim pedagogijama vjere, posebno na liturgijskom području (na temelju 'Memoranduma o razumijevanju' od 5. svibnja 1988., između kardinala Ratzingera i nadbiskupa Lefebvrea). To je svečano opredjeljenje bilo izraženo u motupropriju 'Eccelsia Dei' od 2. srpnja 1988. i kasnije na različite načine za svaku ustanovu u njezinu dekretu o ustanovljenju i u definitivno potvrđenim konstitucijama. Redovnici, redovnice i svećenici iz naših ustanova zavjetovali su se ili učinili obećanja prema tim specifikacijama.
Na taj su način, vjerujući na riječ Vrhovnog Svećenika, predali svoj život Kristu na službu Crkvi. Ti svećenici te redovnici i redovnice služili su Crkvi predano i samozatajno. Možemo li ih danas lišiti toga za što su se opredijelili? Možemo li ih lišiti onoga što im je Crkva obećala na usta papa?
'Strpljenja imaj sa mnom!' (Mt 18,29)
Papa Franjo 'ohrabruje pastire da osjećajno i spokojno slušaju, s iskrenom željom da razumiju njihovu nevolju i njihovo gledište, kako bi im pomogli da žive bolje i prepoznaju svoje vlastito mjesto u Crkvi' ('Amoris laetitia', 312). Željni smo povjeriti tragedije koje proživljavamo jednom očinskom srcu. Potrebno nam je uho i dobra volja, ne osuda bez prethodnog dijaloga.
Oštar sud stvara osjećaj nepravde i proizvodi ogorčenost. Strpljivost mekša srca. Trebamo vremena.
Danas slušamo o stegovnim apostolskim pohodima našim ustanovama. Tražimo bratski susret gdje možemo izložiti tko smo i razloge naše privrženosti određenim liturgijskim oblicima. Iznad svega hoćemo istinski ljudski i milosrdni dijalog: 'Strpljenja imaj sa mnom!'
'Circumdata varietate' (Ps 44,10)
Sveti je Otac 13. kolovoza potvrdio da u liturgijskim stvarima 'jedinstvo nije uniformnost, nego višestruki sklad koji stvara Duh Sveti'[2]. Željni smo dati svoj skromni doprinos tom skladu i raznolikom jedinstvu, svjesni da je - kako poučava 'Sacrosanctum Concilium' - 'liturgija vrhunac prema kojem je usmjerena aktivnost Crkve; u isto je vrijeme izvor iz kojega izvire sva njezina snaga' (SC, br. 10).
S povjerenjem se najprije obraćamo francuskim biskupima da se otvori pravi dijalog te da se imenuje posrednik koji bi za nas bio ljudsko lice toga dijaloga. Moramo 'izbjegavati osude koje ne uzimaju u obzir složenost različitih situacija... Radi se o tomu da se dođe do svakoga, da se pomogne svakoj osobi kako bi pronašla svoj vlastiti način sudjelovanja u crkvenoj zajednici i da tako iskusi dodir 'nezasluženoga, bezuvjetnoga i besplatnoga milosrđa' ('Amoris laetitia', br. 296-297).
Courtalain, Francuska, 31. kolovoza 2021.
p. Andrija Komorowski, generalni poglavar Petrova bratstva
msgr. Egidije Wach, generalni prior Ustanove Krista Kralja i Vrhovnog Svećenika
p. Ljudevit Gabrijel Barrero Zabaleta, generalni poglavar Ustanove Dobrog Pastira
p. Ljudevit Marija de Blignières, generalni poglavar Bratstva sv. Vinka Fererskog
p. Gerard Goesche, generalni prepošt Ustanove sv. Filipa Nerija
p. Antun Marija Mamsery, generalni poglavar Misionara sv. križa
dom Ljudevit Marija de Geyer d’Orth, opat Opatije svete Magdalene iz Le Barrouxa
p. Emanuel Marija Le Fébure du Bus, opat kanonika Opatije iz Lagrassea
dom Marko Guillot, opat Opatije Sv. Marije iz La Gardea
majka Placida Devillers, opatica Opatije Gospe od Navještenja iz Le Barrouxa
majka Faustina Bouchard, priorica kanonica iz Azillea
majka Magdalena Marija, glavarica Klanjateljica kraljevskog Srca Isusa Vrhovnog Svećenika
---
[1] Informativna nota od 16. lipnja 1988. u: Documentation Catholique, br. 1966, str. 739.
[2] Video-poruka pape Franje sudionicima Kongresa o redovničkom životu Latinske Amerike i Kariba, CELA, 13. - 15. kolovoza 2021. [Izvor na francuskom: Notre-Dame de Chrétienté / Paris-Chartres Pilgrimage. Naglašavanja: Rorate]"
Izvor i slika: RORATE CÆLI
Nema komentara:
Objavi komentar