Prije pet godina potvrđena je Ustanova Dobrog Pastira. Iako tek nedavno utemeljena, brzo se proširila među mnogim narodima, a osim u Europi nazočna je i u Južnoj Americi. Sada se očekuje konačna potvrda. Osnovao ju je o. P. Laguérie, a karizma joj se sastoji u dušobrižništvu u duhu klasične rimske liturgije.
Za potvrdu ustanove najzaslužniji je naš slavno vladajući Prvosvećenik, papa Benedikt XVI., koji iz svoje riznice iznosi novo i staro (Mt 13,52). Dekret koji je oživotvorio Institut Dobrog Pastira potpisao je stari predsjednik Papinskog povjerenstva Ecclesia Dei, D. kard. Castrillón Hoyos, 8. rujna 2006. U cijelosti glasi:
"Papinsko povjerenstvo 'Ecclesia Dei'
Dekret br. 118/2006.
Naš Gospodin Isus Krist je pravi pastir i čuvar naših duša. Tako poučava apostol Petar u svojoj prvoj poslanici (1.Pt 2,25). Na istom mjestu je ohrabrio vjernike da slijede Pastira. Na taj poticaj trebaju, svakako, odgovoriti svi kršćani, u prvom redu oni koji su pozvani na pastirsku službu, tj. biskupi i njihovi suradnici, svećenici i đakoni, za koje Krist, Dobri Pastir, koji je svoj život položio za svoje ovce, predstavlja jasan uzor života i apostolske službe.
U nekim francuskim dijecezama nedostaju vjernicima, privrženim starijoj liturgijskoj praksi rimskog obreda, pastiri koji bi mogli pomoći biskupima da preuzmu odgovornost za dušobrižništvo u takvim skupinama.
Konačno je nadbiskup Bordeauxa preuzeo jednu skupinu svećenika pod zaštitom Krista Dobrog Pastira. Njihovi članovi pokušavaju pomoći Njegovoj Uzoritosti J.-P. kard. Ricardu oko skrbi za te zajednice, prije svega tako što pod svoje okrilje uzimaju vjernike laike koji žeđaju za tradicionalnom rimskom liturgijom. Sâm nadbiskup, uvjeren o golemoj koristi koju ti suradnici donose, prihvatio je tu zajednicu i povjerio joj pastoralne zadaće u svojoj dijecezi kao i crkvu Sv. Eligija u biskupskom gradu Bordeauxu.
A kako u specifičnim današnjim uvjetima novi institut nudi svim biskupima svoju pastoralnu službu, zamolio je ponizno Svetu Stolicu za pomoć i savjet. Nakon detaljnoga ispitivanja, Papinsko povjerenstvo 'Ecclesia Dei' srdačno je prihvatilo tu zamolbu, i uz pomoć Božanske providnosti, snagom prenesenih ovlasti od Vrhovnog Svećenika Benedikta XVI., nakon što je obavijestilo prefekta Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, uspostavlja ovime kao družbu apostolskog života papinskog prava u gradu Bordeauxu, točnije u crkvi Sv. Eligija:
USTANOVU DOBROG PASTIRA.
Povjerenstvo ovime na pet godina, 'ad experimendum', potvrđuje konstitucije koje je promulgirala ustanova, priložene ovom dekretu.
Sveta Stolica potvrđuje da je u svim liturgijskim činima, Rimski obred sadržan u četirima liturgijskim knjigama iz 1962., tj. Rimskom misalu, Rimskom ritualu, Pontifikalu za ređenje svećenika i u časoslovu prema Rimskom brevijaru objavljenom iste godine, vlastito pravo instituta.
Ovime se, zaključno, velečasni otac P. Laguérie imenuje poglavarom ustanove.
'Contrariis quibuslibet minime obstantibus'
U sjedištu Papinskog povjerenstva 'Ecclesia Dei'
Na svetkovinu Rođenja Blažene Djevice Marije,
8. rujna 2006.
+D. kard. Castrillón Hoyos
predsjednik
+C. Perl
tajnik"
Dekret br. 118/2006.
Naš Gospodin Isus Krist je pravi pastir i čuvar naših duša. Tako poučava apostol Petar u svojoj prvoj poslanici (1.Pt 2,25). Na istom mjestu je ohrabrio vjernike da slijede Pastira. Na taj poticaj trebaju, svakako, odgovoriti svi kršćani, u prvom redu oni koji su pozvani na pastirsku službu, tj. biskupi i njihovi suradnici, svećenici i đakoni, za koje Krist, Dobri Pastir, koji je svoj život položio za svoje ovce, predstavlja jasan uzor života i apostolske službe.
U nekim francuskim dijecezama nedostaju vjernicima, privrženim starijoj liturgijskoj praksi rimskog obreda, pastiri koji bi mogli pomoći biskupima da preuzmu odgovornost za dušobrižništvo u takvim skupinama.
Konačno je nadbiskup Bordeauxa preuzeo jednu skupinu svećenika pod zaštitom Krista Dobrog Pastira. Njihovi članovi pokušavaju pomoći Njegovoj Uzoritosti J.-P. kard. Ricardu oko skrbi za te zajednice, prije svega tako što pod svoje okrilje uzimaju vjernike laike koji žeđaju za tradicionalnom rimskom liturgijom. Sâm nadbiskup, uvjeren o golemoj koristi koju ti suradnici donose, prihvatio je tu zajednicu i povjerio joj pastoralne zadaće u svojoj dijecezi kao i crkvu Sv. Eligija u biskupskom gradu Bordeauxu.
A kako u specifičnim današnjim uvjetima novi institut nudi svim biskupima svoju pastoralnu službu, zamolio je ponizno Svetu Stolicu za pomoć i savjet. Nakon detaljnoga ispitivanja, Papinsko povjerenstvo 'Ecclesia Dei' srdačno je prihvatilo tu zamolbu, i uz pomoć Božanske providnosti, snagom prenesenih ovlasti od Vrhovnog Svećenika Benedikta XVI., nakon što je obavijestilo prefekta Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, uspostavlja ovime kao družbu apostolskog života papinskog prava u gradu Bordeauxu, točnije u crkvi Sv. Eligija:
USTANOVU DOBROG PASTIRA.
Povjerenstvo ovime na pet godina, 'ad experimendum', potvrđuje konstitucije koje je promulgirala ustanova, priložene ovom dekretu.
Sveta Stolica potvrđuje da je u svim liturgijskim činima, Rimski obred sadržan u četirima liturgijskim knjigama iz 1962., tj. Rimskom misalu, Rimskom ritualu, Pontifikalu za ređenje svećenika i u časoslovu prema Rimskom brevijaru objavljenom iste godine, vlastito pravo instituta.
Ovime se, zaključno, velečasni otac P. Laguérie imenuje poglavarom ustanove.
'Contrariis quibuslibet minime obstantibus'
U sjedištu Papinskog povjerenstva 'Ecclesia Dei'
Na svetkovinu Rođenja Blažene Djevice Marije,
8. rujna 2006.
+D. kard. Castrillón Hoyos
predsjednik
+C. Perl
tajnik"
Prema statutima ustanove članovi se obvezuju na "punu vjernost nezabludivom Učiteljstvu Crkve" (Statuti II, 2), ne izbjegavajući "ozbiljnu i konstruktivnu kritiku" tekstova i provedbe II. vatikanskog koncila, imajući u vidu govor pape Benedikta XVI. Rimskoj kuriji, 22. prosinca 2005., o ispravnom tumačenju II. vatikanskog u skladu s hermeneutikom kontinuiteta.
"Ciljevi instituta:
Čast Božja
Prvi cilj Ustanove Dobrog Pastira glasi: Štovati Trojedinoga Boga, častiti Blaženu Djevicu Mariju i Sv. Majku Crkvu, po molitvi, bogoslužju i cjelokupnom radu članova instituta, 'ut in omnibus Deus glorificetur' (1.Pt. 4,11).
Dušobrižništvo
Drugi cilj ustanove je: neprestana molitva, rad i služenje k spasu neumrlih duša. Ustanova nema svrhu u sebi samoj, nego njeni članovi pokušavaju ispunjavati svoje pastoralne zadaće gdjegod su poslani. Stoga svećenici ustanove imaju pred očima glavno načelo Crkve: 'salus animarum suprema lex' (CIC 1752).
Vječno svećeništvo
Treći cilj ustanove glasi: priprema i izobrazba mladića za svećeništvo, tako da mognu, po uzoru na svoga Božanskog Učitelja, postati gorljivi dušobrižnici i voditelji svoga stada. Budući svećenici trebaju biti tako obrazovani da sveta misna žrtva bude u središtu njihova života i da se ostvaruju ljubav prema Crkvi i njenom Vrhovnom pastiru, prema riječima 'zelus tuae commedit me' (Iv 2,17).
Služenje istini
Četvrti cilj: služiti Kristu koji je sâm put, istina i život, braneći katolički nauk. Svećenici instituta su pozvani k trajnom studiju pisma, crkvenih otaca i dokumenata učiteljstva. Od članova instituta se zahtijeva izvrsno znanje teologije i apologetike, jednako tako hrabra obrana vjere, ukoliko je potrebno, da budu pravi 'cooperatores veritatis'."
"Ciljevi instituta: Čast Božja
Prvi cilj Ustanove Dobrog Pastira glasi: Štovati Trojedinoga Boga, častiti Blaženu Djevicu Mariju i Sv. Majku Crkvu, po molitvi, bogoslužju i cjelokupnom radu članova instituta, 'ut in omnibus Deus glorificetur' (1.Pt. 4,11).
Dušobrižništvo
Drugi cilj ustanove je: neprestana molitva, rad i služenje k spasu neumrlih duša. Ustanova nema svrhu u sebi samoj, nego njeni članovi pokušavaju ispunjavati svoje pastoralne zadaće gdjegod su poslani. Stoga svećenici ustanove imaju pred očima glavno načelo Crkve: 'salus animarum suprema lex' (CIC 1752).
Vječno svećeništvo
Treći cilj ustanove glasi: priprema i izobrazba mladića za svećeništvo, tako da mognu, po uzoru na svoga Božanskog Učitelja, postati gorljivi dušobrižnici i voditelji svoga stada. Budući svećenici trebaju biti tako obrazovani da sveta misna žrtva bude u središtu njihova života i da se ostvaruju ljubav prema Crkvi i njenom Vrhovnom pastiru, prema riječima 'zelus tuae commedit me' (Iv 2,17).
Služenje istini
Četvrti cilj: služiti Kristu koji je sâm put, istina i život, braneći katolički nauk. Svećenici instituta su pozvani k trajnom studiju pisma, crkvenih otaca i dokumenata učiteljstva. Od članova instituta se zahtijeva izvrsno znanje teologije i apologetike, jednako tako hrabra obrana vjere, ukoliko je potrebno, da budu pravi 'cooperatores veritatis'."
Osim svećenika, institut želi vrjednovati i poziv časne braće koja postoje u dvije grane; braća pomoćnici i braća učitelji koji rade u školama. Započelo je i formiranje ženske grane instituta. Sjemeništarci se školuju u vlastitom Sjemeništu 'Sv. Vinka Paulskog' u Biskupiji Chartres, u Courtalainu i u Rimu. O jednom danu njihovih rimskih bogoslova postoji zanimljiva reportaža koju možete pogledati ovdje: I. dio, II. dio. Na stranici sjemeništa se nalazi i bogata galerija fotografija kojom su obuhvaćeni svi važni događaji zajednice. Izobrazba je zasnovana na klasičnim uzorima katoličke teologije, duhovnosti, stege i askeze s posebnom naklonošću i ljubavlju prema klasičnoj rimskoj liturgiji, koja je prema statutima vlastiti obred instituta.
Nakon osnutka, ustanova je u manje od pet mjeseci porasla na deset svećenika i dva đakona. Godine 2008. imali su osamnaest svećenika i trideset sjemeništaraca. Sljedeće godine dvadeset i četiri svećenika. Prošle jeseni je u sjemenište ušlo dvanaest mladića. Kandidati dolaze iz Francuske, Italije, Poljske, Brazila..., a sam institut djeluje u šest zemalja: Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Čileu i Kolumbiji.
Ustanova Dobrog Pastira je otvorena svim oblicima pastorala: "Sve na čast Božju, Svete crkve i kršćanske civilizacije."
Izvor: Instytut Dobrego Pasterza
Slike: Messainlatino.it, Nowy Ruch Liturgiczny
Nakon osnutka, ustanova je u manje od pet mjeseci porasla na deset svećenika i dva đakona. Godine 2008. imali su osamnaest svećenika i trideset sjemeništaraca. Sljedeće godine dvadeset i četiri svećenika. Prošle jeseni je u sjemenište ušlo dvanaest mladića. Kandidati dolaze iz Francuske, Italije, Poljske, Brazila..., a sam institut djeluje u šest zemalja: Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Čileu i Kolumbiji.Ustanova Dobrog Pastira je otvorena svim oblicima pastorala: "Sve na čast Božju, Svete crkve i kršćanske civilizacije."
Izvor: Instytut Dobrego Pasterza
Slike: Messainlatino.it, Nowy Ruch Liturgiczny
Nema komentara:
Objavi komentar