Prima vidit

Vidit ergo Maria reſurrectionem Domini, & prima vidit, & credidit.

(sv. Ambrozije, De virginitate)

O Presveta Djevice i Majko, Tvoju je dušu za muke Tvoga božanskoga Sina mač boli probo, no za Njegova slavnog uskrsnuća naužila si se neprolazne trijumfalne radosti. Zadobij nam po našim prošnjama da tako prisno udjelujemo u nedaćama svete Crkve i u trpljenju njezina vrhovnog pastira, da s njima zavrijedimo biti okrijepljeni željenim utjehama, u ljubavi i miru istoga Gospodina našega Isusa Krista. Amen.

(200 dana oprosta. München, [s. a.], J. Neudecker, gen. vikar)

Svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

Izvor: ak-ansichtskarten.de

Slika: ellogosenelarteuniversal

COMMEMORATIO EXPIRATIONIS DOMINI

Svi crkveni vojni redovi na svom ruhu imaju znak svetoga križa, svaki u drugoj boji ili izvedbi. Odnosi se to i na neke druge redove nastale u to vrijeme kao što su trinitarci (crveno-plavi križ na bijeloj podlozi) i augustinski kanonici Reda sv. križa bl. Teodor(ik)a od Cellesa. Križ spomenutih redokanonika je crveno-bijele boje koje simboliziraju krv i vodu potekle iz boka Isusova.

U tom je redu bio običaj da svakoga dana imaju spomen Isusove muke i preminuća na križu. Najprije su tu kratku molitvu molili u podne, a kad se u taj sat ustalila molitva Angelusa, spomen Isusova preminuća su imali upravo u tri sata poslije podne. Zajednica je molila:

℣. Ti koji si trpio za nas, smiluj nam se.
℞. Pogledaj na nas poradi imena svojega.

Pogledaj, prosimo Te, Gospodine, na ovu svoju obitelj zbog koje se Gospodin naš Isus Krist nije oklijevao izručiti u ruke zločinaca i podnijeti muku križa. Koji živiš i kraljuješ...

Litanije koje slijede napisao je 1621. kanonik Reda sv. križa G. de Groot. Nalaze se u knjizi M. Vinkena, Duhovnost otaca sv. križa.

Litanije sv. križa

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Križu,  vizijo patrijarha i proroka, obrani nas
    glasniče apostola,
    kruno mučenika,
    slasti svećenika,
    sjaju djevica,
Križu,  snago kraljeva, očuvaj nas
    uresu Crkve,
    ufanje kršćana,
    žrtveniče Kristovih vjernika,
    slavo svih pravovjernih kršćana,
Križu,  kruno naša, zaštiti nas
    temelju mira,
    koji si nam otvorio raj,
    štape Božjih čudesa,
    bedeme naše vjere,
Križu,  živote pravednika, pomozi nam
    uskrsnuće mrtvih,
    ključe Kraljevstva nebeskoga,
    pomoći siromašnih,
    luko brodolomaca,
Križu,  pečate nevinosti, prosvijetli nas
    učitelju svetosti,
    pomoćniče čistoće,
    palmo besmrtnosti,
    riznico svega dobra,
Križu,  utjeho nesretnih, pomozi nam
    spase očajnih,
    pobjedniče krivovjeraca,
    odgonitelju napasti,
    pobjedniče naših neprijatelja,
Križu,  spasenje vjernika, usliši nas
    urešeni Tijelom Kristovim,
    oplemenjeni Krvlju Kristovom,
    posvećeni dodirom Kristova Tijela,
    životvorni znače Sina Božjega,
Križu,  udjelitelju zdravlja, utješi nas
    saveze mira,
    uzvišenosti nebeska,
    dubino zemaljska,
    punino svjetska,
Križu,  pobjedniče zloduhâ, oslobodi nas
    razoritelju grijeha,
    pobjedniče svijeta,
    porazitelju smrti,
    propasti pakla,
Od svakoga zla, oslobodi nas križu sveti
Od svakoga grijeha,
Od vlasti đavolske,
Od nagovaranja i zlih djela zloduha,
Od zamka svih neprijatelja,
Od kuge, glada i rata,
Od svake bolesti,
Od munja i oluja,
Od straha smrtnoga,
Od nagle i nepripravne smrti,
Od zle i vječne smrti,
Na čas smrti,

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, spasi nas.
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas.
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.

℣. Krjepošću znaka križa.
℞. Od neprijatelja naših oslobodi nas Bože.

Pomolimo se. Molimo Te, Gospodine, daruj vječni mir nama koje si se udostojao otkupiti svojim svetim križem. Pomozi nam, Gospodine, Bože naš, da mi koji se radujemo u slavi svetoga križa iskusimo njegovu trajnu zaštitu.

Bože, koji nas veseliš trajnim spomenom svetoga križa, udijeli nam, prosimo Te, da mi koji ispovijedamo otajstvo svetoga križa ovdje na zemlji, u nebu zadobijemo nagradu otkupljenja onoga kojega smo otajstvo upoznali na zemlji. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Slike: Orbis Catholicus, Facebook/CanReg
Izvor: M. Vinken, OSC, Duhovnost otaca sv. križa, Syracuse, 1958.

Pax in Maria

Blagdan sv. Benedikta 21. ožujka ove godine posebno je bio radostan u Villatalli. Benediktinci Bezgrješne (1, 2) postali su ustanova posvećenog života dijecezanskog prava. 

Prije dvije godine Sveta Stolica odobrila je njihove konstitucije, što je preduvjet za priznanje na biskupijskoj razinim, no dokument je stigao u biskupiju nakon što je prethodni vrijedni biskup Oliveri na zahtjev pape Franje svoje ovlasti morao predati koadjutoru (3, 4, 5). Tako se očekivanje priznanja oteglo sve do prošloga mjeseca. 

Na svečanosti je uz biskupa Borghettija bilo još petnaest svećenika, građanski dužnosnici i uglednici te oblati i ostali vjernici. Otac Jehan, pokretač samostana, i brat Antun toga su dana obnovili svoje vječne zavjete, a brat Marijan na tri je godine obećao posluh, conversio morum (čistoću i siromaštvo) i stabilitas loci (stalnost mjesta).

Tradicionalnu je misu služio bivši generalni vikar biskupa Oliverija. Biskup je u propovijedi protumačio vjernicima Benediktovu definiciju koludra kao bogotražitelja; tražitelja Boga koji je apsolut monahova života: "Pojam 'monah' po svom postanju označava onoga koji je 'sâm'. S pravom se pitamo zašto bi Katolička Crkva podržala izbor onoga koji želi 'ostati sâm'? Ne bi li bilo korisnije usmjeriti zvanja prema životu koji je sličniji župnom? Nadasve danas kad su svećenici sve malobrojniji?  

No, kad se bolje promotri koludarski život, onda se vidi da on ima posebnu važnost u životu Crkve, kako je to papinsko Učiteljstvo uvijek isticalo. Čovjek po naravi ima religioznu dimenziju koja se ne može potisnuti i koja usmjeruje njegovo srce k traženju Aposluta, Boga, za kojim osjeća više ili manje jasnu ili nejasnu neutaživu potrebu.

Kad tijekom života ta potreba postane sve jasnija, to čovjeka čini bogotražiteljem. Za svetog Benedikta to je temeljni znak i kriterij autentičnoga monaškoga zvanja. U kršćanstvu je ta potraga postala 'sequela Christi', tj. 'put koji vodi k Bogu' u poslušnosti njegovoj riječi milosti, istine i života. 

Tako monah nije osamljeni čovjek, nego je čovjek koji, preko samoće svoga načina života, u središte svega stavlja Boga, izvor milosti koji daje smisao sadašnjemu i budućemu životu. Budućem životu koji se nastavlja nakon smrti i raspada smrtnoga tijela. Život i smrt se prihvaćaju u nadi u Kraljevstvo Božje. To je puno značenje glasovite vizije sv. Benedikta kad je motrio sav svijet sabran u jednoj zraci svjetla koja ga spaja s Bogom; u njihovoj intimnoj povezanosti s Bogom se stvari ovoga svijeta prihvaćaju i preoblikuju.

Traženje Boga je, dakle, ono što definira monaha i tvori os na kojoj počiva njegov život molitve, rada i primjera za sve nas koji smo u ovom svijetu, ali nismo od svijeta"

Treba spomenuti da je od osnutka samostana 2008. mnogo vjernika izrazilo želju da se kao oblati pridruže samostanu benediktinaca Bezgrješne. Oblati su iz Italije, Švicarske, Francuske pa i iz Australije. Mala se samostanska zajednica oslanja i na pomoć dobročinitelja za koje svakog mjeseca služe tradicionalnu svetu misu. Njihovim zalaganjem dovršili su vanjsko uređenje zgrade u kojoj žive, a sada je na redu izgradnja još triju ćelija, refektorija, kapitularne dvorane.

Benediktinci Bezgrješne u kanonskom priznanju vide zaštitu za svoju karizmu od eventualnih osporavanja kojih se treba bojati u sadašnjem vremenu previranja i nesigurnosti u Crkvi, a drže i da će ono dati veće povjerenje u opstojnost zajednice budućim kandidatima koji bi htjeli stupiti u tradicionalni benediktinski samostan. 

Sastavljeno prema/screenshot: Benediktinci Bezgrješne