Lux in tenebris

Betlehemsko Djetešce Isuse, klanjam Ti se i ljubim Te.

(50 dana oprosta, Lav XIII.)

Misijska molitva Djetetu Isusu

Božanski Spasitelju Isuse Kriste, Ti si Betlehemsko Djetešce koje je na svijet donijelo beskrajno mnogo radosti. Zahvaljujemo Ti što si nas iz poganstva pozvao k pravoj vjeri! Dok si ležao u jaslama dao si da na nebu zasja zvijezda po kojoj si s Istoka pozvao Mudrace. Ne daj da ta zvijezda ikada zađe; ne, neka snažno svijetli među narodima zemlje da bi pogani vidjeli Tvoje Lice i živjeli u Tvome svjetlu! Pošalji glasnike svoga svjetla u poganski svijet koji Te još čeka i rastjeraj svu tminu! Neka svi ljudi rasvijetljeni Tvojim svjetlom spoznaju pravoga Boga i motre radosni dan spasenja, koji je odsjaj vječnoga svjetla u koje nas sve milostivo povedi. Amen.

Izvor: Die auswärtigen Missionen
Slika: WIKIMEDIA COMMONS

Bjelja od snijega

"Sav se naš program i sav naš ideal definitivno nalazi u tomu da se učinimo jednostavnima i malenima na rukama Marijinim, do njezina majčinskoga Srca. Kako lijepo, ali - po meni - i kako teško! Treba potpuno zaboraviti sama sebe, odvojiti se od svake stvari, odreći se svake osobne točke gledišta, tako da nas ne vodi ništa drugo osim duha Marijina, ruke Marijine i da se izgubimo u toj božanskoj posudi za taljenje. Da se toliko uzdignemo iznad sebe, tako da svaku stvar gledamo Marijinim pogledom, da ljubimo i vidimo sve Srcem i voljom Marijinom. Naši udarci krila bit će Ave, koje trebamo ponavljati što je više moguće."

Riječi su to sluge Božjega Anzelma Trèvesa, Zajednice misionara oblata Bezgrješne, koji je Ave Maria ponavljao bezbroj puta. Molio je ružarij na latinskom, grčkom, talijanskom i francuskom. I za svetu se misu, koju je poput sv. Pija iz Pietrelcine služio u 4 sata ujutro, pripravljao dugom molitvom krunice (usp. knjižicu S. Manellija, Sveta krunica i sveci). 

S krunicom su ga viđali i na ulici. Sve je poticao da hodajući siju Zdravomarije. Ovaj sluga Božji čvrsto je vjerovao u marijanizaciju s ciljem kristijanizacije:

"Želim se sakriti pod veo Marijin, blizu Srca One koja je bjelja od snijega i povući se od svega drugoga što nije dobro, da me Marija ovije velom i potpuno posjeduje. U Majčinu Srcu naučit ćemo nasljedovati krotko i ponizno Srce Isusovo, pronaći ćemo unutarnju vatru koja će nas očistiti, osloboditi od tolikoga tereta, tako da se i za nas ostvari svakodnevni svećenički poticaj: Gore srca!"

Izvor: omi200, santiebeati.it

appropinquat redemptio vestra (Lc 21,28)

Litanije za sveto vrijeme došašća

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Isuse, vječna Riječi Očeva,
Isuse, u Starom zavjetu obećani Mesijo,
Isuse, čežnjo kraljeva,
Isuse, željo svih naroda,
Isuse, Spasitelju kojega je Otac na svijet poslao,
Isuse, koji si bio začet po Duhu Svetom,
Isuse, iščekivanje brjegova vječnih,
Isuse, cvijete korijena Jesejeva,
Isuse, Bože koji si postao čovjekom,
Isuse, spase i ufanje naše,
Isuse, zvijezdo koja od Jakova izlaziš,
Isuse, vezo između Boga i ljudi,

Milostiv budi, oprosti nam Gospodine
Milostiv budi, usliši nas Gospodine

Od svakoga grijeha, oslobodi nas Gospodine
Od okorjela i zabludjela srca,
Od svake zlobe srca,
Od svake grješne prigode,
Od smrti nesretne,
Po dolasku svomu,
Po Začeću svojemu prečistomu,
Po otajstvu Utjelovljenja svojega,
Po poniznosti svoje Presvete Majke,
Po očuvanju od grijeha Tvoje Presvete Majke,
Na Dan sudnji,

Mi, siromašni grješnici, Tebe molimo, usliši nas
Da se svake bezbožnosti i svjetovnoga duha odreknemo,
Da razborito, pobožno i pravedno na ovom svijetu živimo,
Da Ti u sebi dostojan stan pripravimo,
Da svaku goru i brježuljak uznositosti u nama poniziš,
Da doline malodušnosti u nama svojom milošću ispuniš,
Da krive puteve naših zlih nagnuća ispraviš,
Da svoju moćnu ruku nad nama zaštitnički držiš,
Da nas potrebite svojim dobrima obogatiš,
Da sva naša djela k sebi upraviš,
Da nas baštinicima svojega Kraljevstva učiniš,
Da se na duhovan način u našim srcima rodiš,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.

Oče naš.

Molitva

Probudi, Gospodine, srca naša da priprave puteve jedinorođenomu Sinu Tvojemu, kako bi duše naše po milošću dolaska Njegova očišćene, beskrajnomu veličanstvu Tvojemu to dostojnije mogle služiti.

Bože, koji nam daješ da u ovim danima zaufanom radošću očekujemo svoje otkupljenje, podaj nam da Tvojega jedinorođenoga Sina, kojega kao Otkupitelja kličući primamo, jednoć kao budućega Suca s utješnom sigurnošću dočekamo. Koji s Tobom živi i kraljuje uvijeke. Amen.

Izvor: Vollständigstes katholisches Litaneienbuch, Einsiedeln, 1859.
Slike: splendor

Introibo ad altare Dei

Sveti teatinac Andrija Avelin bio je učitelj pisca Duhovnog boja, Lovre Scupolija, prijatelj sv. Karla Boromejskog, poznati propovjednik i pisac asketskih djela. 

Štuje se kao zaštitnik od nagle smrti jer ga je zadesila kap dok je započinjući sv. misu izgovarao riječi Introibo ad altare Dei (Pristupit ću k Božjem žrtveniku). Napuljski coetus vjernika privrženih tradicionalnoj misi, uz ime sv. Kajetana, nosi i njegovo ime.  

LITANIJE SV. ANDRIJE AVELINA, CR

Gospodine, smiluj se.

Kriste, smiluj se.

Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.

Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,

Duše Sveti, Bože,

Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, moli za nas

Sveti Andrija Aveline,

Pravi slugo Božji,

Prava sliko kršćanske pravednosti,

Gorljivi ljubitelju Raspetoga,

Preziratelju zemaljskih radosti,

Uzvišeni uzore čistoće,

Čudo najstrožeg mrtvljenja,

Prijatelju molitve,

Prijatelju ubogih i potrebitih,

Utočište malodušnih,

Marni pomoćniče zanemarenih,

Koji si zbog svoje gorljivosti za čast Božju pretrpio različite progone,

Koji si po strogoj pokori i mrtvljenju dospio do velike savršenosti,

Koji si znao duše voditi do krjeposti i svetosti,

Koji si do visoke starosti neumorno radio za Boga i spasenje duša,

Koji si na oltaru pogođen kapi svoju dušu predao Gospodinu,

Mi siromašni grješnici, molimo te, zagovaraj nas

Da nam sveti strah od grijeha isprosiš,

Da nam pomogneš dostojne plodove pokore postići,

Da prošle pogrješke novim žarom nadoknadimo,

Da poput tebe u podnošenju bolesti strpljivo ustrajemo,

Da sva svoja djela s Bogom počinjemo i dovršujemo,

Da srca svoja k nebeskim stvarima okrenemo,

Da bol Gospodinovu nikada više svojevoljnim grijesima ne obnavljamo,

Da nas od kapi i nagle smrti zaštitiš,

Da nam u našim bolestima pravo predanje zadobiješ,

Da nam Božju pomoć na čas smrti postigneš,

Da u miru Gospodnjem preminemo,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.

Kriste, čuj nas.

Kriste, usliši nas.

Oče naš...

℣. Moli za nas sv. Andrija Aveline.
℞. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Bože, koji si u srcu svetoga Andrije Avelina, po zavjetu svakodnevnog rasta u krjeposti, divne učinke svetosti priredio, udijeli nam po njegovu zagovoru da očuvani od opasnosti kapi i nagle smrti, tvojom milošću idemo prema sve boljem životu i jednom stignemo do tvojega Kraljevstva. Po Isusu Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Izvor: Vollständigstes katholisches Litaneienbuch, Einsiedeln, 1859.
Slike: misagregorianatoledo (1), messatridentinanapoli (2, 3, 4)

Nekadašnji nositelj krune

Prošle godine raznim su se izložbama i događanjima obilježavali kraj I. svjetskog rata i događaji koji su uslijedili. Ove je godine bila 100. obljetnica zakona "u interesu Republike Njemačke Austrije" kojim je carskom i kraljevskom paru zabranjen povratak u domovinu. Prognani su tako "nekadašnji nositelj krune i ostali članovi kuće Habsburško-Lotarinške" koji se nisu odrekli prava na prijestolje.(1) 

U ožujku 2019. navršilo se i 30 godina od smrti Zite, nekoć hrvatske kraljice za koju se vodi proces za beatifikaciju. Ta je obljetnica u svibnju obilježena i u Zagrebu.

Danas, na spomendan bl. Karla (litanije), nekoliko rečenica o njemu:

"Od uzlaska na prijestolje protiv cara se stalno vodila klevetnička kampanja, čak i glede njegova ćudoređa, iako su njegova ozbiljnost i umjerenost bili iznad svake sumnje. S druge mu se strane predbacivalo pobožnjaštvo. Car je svakoga dana pohađao misu i pričešćivao se; gorljivo je molio krunicu i posjećivao svetišta Majke Božje. U svom je bogatom duhovnom životu nalazio potrebnu snagu za svoje teške obveze. Podmetala mu se i nesposobnost iako se dokazao kao izvrstan časnik. Govorio je sedam jezika, njegova je radna snaga bila izvanredna i posjedovao je dar sinteze kakav se rijetko nalazi. Puno je jasnije od svoje okoline prepoznao smrtnu opasnost u kojoj se nalazi njegovo carstvo. U proljeće 1917. energično je odbio dopustiti proputovanje kroz svoje suvereno ozemlje Lenjinu, koji se nalazio u izgnanstvu u Švicarskoj,  da u Rusiji izazove nerede - makijavelistički plan njemačkoga stožera. Karlo je prepoznao da je Lenjin potencijalna opasnost za cijelu Europu, i slutio da se boljševizam neće zadovoljiti samo slomom Rusije, nego će se širiti i dalje. Lenjin se vratio u domovinu u posebnom vlaku preko Njemačke."

Izvor: clairval.com
Slika: WIKIMEDIA COMMONS

Quasi rosa (Eccli. XXXIX,17)

Ruža je kraljica cvijeća, a molitva ružarija kraljica je molitava.

Presveti je ružarij zrcalo u koje svi moramo gledati i uskladiti svoje navade; to je velika knjiga u kojoj moramo čitati divne primjere koje nam daju Isus i Marija.

(sv. Antun Marija Claret)

Izvor: sanantoniomariaclaret1

Slika: WIKIMEDIA COMMONS

VENIMVS, VIDIMVS, DEVS VICIT

Blagdan je Preslavnog imena Marijina. Papa Inocent XI. odredio je da se slavi u čitavoj Crkvi kao spomen na pobjedu kršćanske vojske pod Bečom nad muslimanskim osvajačima, 1683. godine.

Spomen na pobjedničkoga i pobožnoga poljskog kralja Ivana III. Sobjeskog još je živ. Na brdu Kahlenu, odakle je poveo svoju vojsku u pobjedu, piše:

"Kralj Sobjeski dao je u 4 sata ujutro podignuti oltar u spaljenoj crkvi kamaldulaca, na kojem je misu čitao kapucinski pater Marko iz Aviana, slavan zbog svoje posebne pobožnosti u cijeloj Italiji i Njemačkoj, a boravio je kao carev poslanik kod vojvode Lotarinškoga.

Kralj je sam ministrirao na toj misi [...]. Primio je pričest, kao i vojvoda Lotarinški."

Joannes III, Dei Gratia rex Poloniae, magnus dux Lithuaniae, Russiae, Prussiae, Masoviae, Samogitiae, Livoniae, Smolenscie, Kijoviae, Volhyniae, Podlachiae, Severiae, Czernichoviaeque, etc.

I nekoliko fotografija iz Poljske:

Slike: og (1, 2, 3, 4), M. B. (5, 6, 7)

Zaštitnik duša u čistilištu

Sv. Nikola Tolentinski, Reda pustinjaka sv. Augustina, više od 30 godina djelovao je kao propovjednik, ispovjednik i dušobrižnik bolesnika. Vodio je strogi pokornički život koji su pratila brojna čudesa. Posebno je ostao zapamćen po sućuti za siromašne duše. Zato ga je 1884. papa Lav XIII. proglasio zaštitnikom duša u čistilištu.

"Iz Cingolija je o. Nikola bio premješten u samostan  Valmanente na periferiji Pesara. Jedne subotnje noći ukazala mu se duša pokojnoga subrata Peregrina iz Osima. Vapio mu je riječima: 'Sada gorim u ovom ognju u kojem dobri Bog prihvaća moju pokoru i u svojem me milosrđu čisti. Zaklinjem te da služiš misu za pokojne kako bih bio oslobođen iz ovih muka.'

Nikola je odgovorio: 'Neka ti, brate moj, pomogne moj Otkupitelj jer ne mogu služiti misu za mrtve zato što ovoga tjedna trebam pjevati konventualnu misu, a tu obvezu, kao što znaš, ne mogu promijeniti.'

Fra Peregrinova je duša odgovorila: 'Oče moj, dođi sa mnom i vidjet ćeš kako je neodložno pružiti zagovor nebrojenim dušama koje su me poslale da ti zavapim...'

I pokazao mu je dolinu Pesara koja se bila pretvorila u goruću lomaču.

'Smiluj se, o. Nikola, tom nesretnom mnoštvu duša!' - vapio je fra Peregrin. 'Služiš li misu za njih, najveći će broj biti oslobođen tih muka.'

Otac Nikola proveo je noć u molitvi i rano ujutro zamolio oca priora dopuštenje da cijeli tjedan služi misu za siromašne duše. Prior se složio i nakon tjedan dana, uz dodatne molitve i pokorničke vježbe, ponovo mu se ukazala fra Peregrinova duša da mu zahvali i uvjeri ga da je on sam i najveći broj duša, koje bio vidio u plamenu, izbavljen iz čistilišta."

(P. G. Giuli, OSA, Sv. Nikola Tolentinski / Sacerdos viennensis)

Litanije sv. Nikole Tolentinskoga

Gospodine, smiluj se.

Kriste, smiluj se.

Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.

Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,

Duše Sveti, Bože,

Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, moli za nas

Sveti Nikola Tolentinski,

Veliki čudotvorče,

Čovječe po Srcu Božjemu,

Zaštitniče sveopće Crkve,

Strahu zlih duhova,

Koji si podizao mrtve,

Ufanje neplodnih,

Utočište rodilja,

Bezdno poniznosti,

Uzore umjerenosti,

Sjajna zvijezdo pobožnosti,

Primjere poslušnosti,

Vazda goreći ljubavlju prema Bogu,

Ustrajni branitelju siromaštva,

Lijepi cvijete čistoće,

Dragi kamene na njivi Božjoj,

Ogledalo redovnika,

Moćni pomoćniče brodolomaca,

Veliki zagovorniče siromašnih duša,

Jaki pomoćniče protiv kuge i pošasti,

Gorljivi širitelju časti Božje,

Vjerno dijete Blažene Djevice,

Marljivi nasljedovatelju sv. Augustina,

Potporo Katoličke Crkve,

Liječniče bolesnika i patnika,

Jakosti obeshrabrenih,

Utjeho osporavanih,

Vezo kršćanskog jedinstva,

Vjerni učitelju duša željnih spasenja,

Zaštitniče svih koji ti se utječu,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.

Kriste, čuj nas.

Kriste, usliši nas.

℣. Moli za nas, sv. Nikola Tolentinski.

℞. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se.

Svemogući Bože, udijeli, molimo Te, da se Tvoja Crkva, proslavljena krjepostima i čudesima Tvojega svetog ispovjedatelja Nikole, po njegovu zagovoru i zaslugama mogne radovati trajnom miru i stalnom jedinstvu. Po Isusu Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Izvor: Vollständigstes katholisches Litaneienbuch, Einsiedeln, 1859.

Slike: Messainlatino.it (1, 2, 3)

Svjetlo Istine

Brat Jordan iz Bratstva sv. Vinka Fererskog godine 2011. dao je veliki intervju za njemački časopis Dominus vobiscum koji ovdje prenosim kao nastavak na prethodni post, posvećen jubilejskoj godini njihova zaštitnika.

"- Kako je nastalo Bratstvo sv. Vinka Fererskog?

Kao i svi osnutci, Bratstvo sv. Vinka Fererskog nastalo je preko poziva i preko susreta. Preko poziva Kristova i susreta s bijedom današnjega svijeta: poziv na potpuno predanje koje evanđeoski savjeti nastoje ostvariti u njihovoj potpunoj radikalnosti i susret s bijedom širom rasprostranjenog neznanja u vjerskim pitanjima, koja je u našim srcima probudila goruću čežnju da naviještamo istinu evanđelja. Zagrliti križ od kojega svijet bježi i predati se zadaći naviještanja istine u društvu koje je obilježeno relativizmom, bila je čežnja prve braće koja se u rujnu 1979. ostvarila u osnutku samostana sv. Tome Akvinskog u francuskom mjestu Chémére-le-Roi. Za sada nas je 16 redovnika, od toga devet svećenika i petero đakona. Osim toga, trenutačno se dva postulanta iz Švicarske i Francuske pripremaju na svoje oblačenje i na privremene zavjete.

- Redovnici koji se posvećuju propovijedanju istine - odnosno braća propovjednici. Nije li već sveti Dominik došao na tu ideju? Zašto novo utemeljenje?

Da, mi želimo živjeti karizmu braće propovjednika prema temeljnoj ideji sv. Dominika i stoljećima dokazanim sredstvima dominikanske tradicije. Međutim, naše bratstvo nastalo je u sjeni poslijekoncilske krize. Heterodoksna interpretacija koncilskih tekstova, liturgijska kriza, posvjetovljenje redovničkog života, sumnja u učinkovitost pa i u istinitosni sadržaj nauka sv. Tome Akvinskog slabile su Crkvu, a nisu poštedjele ni dominikanski red. Tu je procjenu potvrdio 1977. jedan dominikanski pater, koji je kasnije bio pozvan u najviše crkvene službe, u jednom pismu našem utemeljitelju o. de Blignièresu: 'Nijedna od mogućih opcija ne nudi savršeni dominikanski život. Vaš dominikanski poziv morao bi biti dovoljno jak da se može živjeti unatoč sadašnjoj bijedi; [...]'. Sve nas je to tada potaknulo da živimo dominikansku karizmu u okviru jednoga novog utemeljenja. I to u potpunoj svijesti o kanonski neizvjesnoj situaciji našega projekta. Tako smo do kanonskoga priznanja naše ustanove godine 1988. svjesno polagali samo privatne zavjete, a nismo primali svete redove. Osnovani kao dio 'tradicionalističkoga' pokreta, otpočetka smo se intelektualno bavili crkvenom krizom i usmjerili posebno veliku pozornost na pitanje vjerske slobode. Tada nam se činilo vrlo važnim produbiti ta doktrinarna pitanja u dijalogu s drugim teolozima i raditi na jedinstvu u istini. Zato smo od 1980. bili u redovitom kontaktu s biskupima i drugim teolozima; pa i onima koji nisu bezuvjetno bili našega mišljenja. 

- A dominikanci?

Vodstvo dominikanskog reda (od kojega smo crkvenopravno neovisni) nije bilo jako sretno našim priznanjem koje nam je Sveta Stolica dala 1988. Tada smo bili započeli razgovore s vodstvom reda da bi se istražila mogućnost našeg prihvaćanja u dominikansku obitelj. Trebalo je još vremena da bi shvatila kao opravdana naša vjernost staroj dominikanskoj liturgiji. Pater D. Byrne, general dominikanaca, bio je gost u našem samostanu, a u kontaktu smo s mnogim dominikancima iz različitih provincija. Redovito nam dolaze mladi dominikanski svećenici u Chémére-le-Roi da bi kod nas doživjeli ili naučili dominikanski obred. Stari su nam dominikanci povjerili da su kod nas ponovo pronašli red u koji su bili stupili prije krize šezdesetih godina. 

- Zbog čega je vaša redovnička ustanova stavljena pod zaštitu sv. Vinka Fererskog?

Zato što je sveti Vinko Fererski bio navjestitelj vjere u teškim vremenima. U doba kada su se gomilale katastrofe (ratovi, kuga i zapadni raskol), sveti Vinko (1350. - 1419.) na uzoran je način živio različite aspekte dominikanskoga poziva. Istodobno je bio čovjek molitve, studija i prije svega propovjednik poznat u čitavoj Europi. Njegovo djelo 'De vita spirituali' (O duhovnom životu) spada u velike 'klasike' duhovne literature. 

- Kako ste uopće Vi kao Nijemac ušli u Bratstvo?

To je jedna duga priča čijim detaljima ne želim zamarati Vaše čitateljstvo. Tek toliko: jedan freiburški profesor teologije, član studentske udruge koje sam bio član, poslao me, kao mladog studenta prava u potrazi za 'razumnim' samostanom, k benediktincima iz Le Barrouxa. Tamo sam upoznao staru misu i od tada mi je bilo jasno da za mene u obzir dolazi samo jedna zajednica s klasičnom liturgijom. Naposljetku sam preko francuskih prijatelja upoznao Bratstvo svetog Vinka Fererskog.

- Jeste li Vi jedini nefrancuz u Bratstvu?

Ne, u našem samostanu osim Francuza ima i drugih naroda: iz Irske, Brazila, Švicarske i Njemačke. Jedan se mladi Englez upravo priprema za ulazak. Naravno, Francuzi su većina - što je i normalno za zajednicu osnovanu u Francuskoj. U svakom su slučaju dobrodošla zvanja iz drugih zemalja i na duge staze je sasvim moguće i poželjno otvaranje samostana u inozemstvu. 

- Kako biste opisali duhovnost vaše zajednice?

Kontemplacija je srce dominikanskoga poziva. Međutim, kod dominikanaca molitveni život ima poseban cilj: usmjeren je 'na propovijedanje i spas duša'. Dakle, temelj je naše opstojnosti naviještanje i spasenje duša. Tako se o sv. Dominiku kaže da su njegove noći pripadale molitvi, a dnevni trud bližnjima. U dominikanskoj obitelji ima školskih sestara, koludrica, laičke braće, misionara i umjetnika. Fra Angelico je bio pravi dominikanac! Naš poziv dakle nije neizbježno intelektualne naravi, ali sve stvari motri s gledišta svjetla istine. Sveta Katarina Sijenska u svojim slavnim 'Dijalozima' piše da se specifično dominikanski moment posvete sinova svetoga Dominika sastoji u tomu, da se zadobije 'spasenje duša preko svjetla znanosti'. Osim studija objavljene istine, dominikanski je život obilježen uobičajenim monastičkim opsluživanjima i svečanom liturgijskom molitvom. Iz te je kontemplativne jezgre naš život određen svojim ciljem: propovijedanjem evanđelja koje 'izvire iz bogatstva kontemplacije'. Sveti je Dominik utemeljio svoj red za 'propovijedanje i spasenje duša'. Dakle, dominikanski je poziv istodobno kontemplativan i apostolski. Daljnja središnja točka naše duhovnosti, koja potječe od samoga Dominika, posebno je štovanje svete Bogorodice. To se kod nas konkretno ostvaruje u dnevnoj molitvi krunice i u kruničarskim duhovnim vježbama koje redovito održavamo za laike i svećenike. Pater Blignières k tomu trenutačno priprema knjigu za razmatranje 'Po Mariji k Presvetom Trojstvu' koju umjetnički oblikuje jedan naš brat laik. Marijanska pobožnost čvrsto spada u duhovnost naše zajednice i propisana je našim statutima. 

- Imate li i drugih posebnih obilježja?

Posebnost je našega reda ustrajanje na sveobuhvatnom karakteru dominikanskoga života. Razlika prema današnjem dominikanskom redu nije u duhovnom cilju, nego je utemeljena u izboru sredstava: kontemplativni život strukturiran i nošen tradicionalnim pravilima i običajima redovničkog života, studij katoličke doktrine u duhu zajedničkog naučitelja sv. Tome Akvinskog i ukorijenjenost u tradicionalnoj dominikanskoj liturgiji.

Te tri točke su propisane u našem dekretu o osnutku:

1. uporaba liturgijskih knjiga koje su u dominikanskom redu vrijedile do poslijekoncilske liturgijske reforme;

2. klasično monastičko opsluživanje;

3. vjernost zajedničkom naučitelju sv. Tomi Akvinskom.

Čvrsto vjerujemo da su ta predajna sredstva, u kojima je iskustvo mnogih generacija dominikanaca, i danas aktualna. To ustrajanje na tradicionalnom ne sprječava nas, međutim, da koristimo moderna tehnička sredstva ili da se interesiramo za moderno prirodoznanstvo! Mnoga su naša braća već došli kao inženjeri ili prirodoznanstvenici te se kritički i kompetentno bave aktualnim znanstvenim pitanjima (bioetikom, teorijom evolucije itd.).

- Dakle, Vi svetu misu celebrirate prema dominikanskom obredu. Možete li nam o tomu nešto više reći?

Kad je sveti Pio V. tridentskim reformama, među ostalim, ponovo uspostavio jedinstvo rimskog obreda, htio je da se zadrže obredi - primjerice ambrozijanski - koju su mogli tada dokazati barem dvjestogodišnju starost. Neki su redovi - kartuzijanski, cistercitski, dominikanski - prema tomu zadržali svoju liturgiju. Dominikanski je obred srodan staromu rimskom obredu, a razlikuje se uglavnom po tekstovima pristupnih molitava i po obliku ofertorija. Dominikanske svečana misa ima tragove utjecaja orijentalnih obreda; primjerice kod procesije darova. Uostalom, dominikanski obred u Njemačkoj ima jedan poseban utjecaj: u XIII. st. dominikanci su zajedno s Njemačkim redom misionirali europski sjeveroistok. Pritom je kler Njemačkog reda naučio i cijenio dominikansku liturgiju te je zamolio papu Inocenta IV. za dopuštenje da smije koristiti dominikanski obred unutar Njemačkoga reda. Snažnom utjecaju Njemačkoga reda, iz čijih su redova u Pruskoj tijekom dugo vremena bili imenovani dijecezanski biskupi, valja zahvaliti što je dominikanska liturgija bila celebrirana u župama biskupija Culm, Ermland, Samland i Marienwerder.

- Kako izgleda vaš dan?

Svakodnevno služimo sv. misu i zajedno u koru recitiramo, odnosno pjevamo, pohvale, treći čas, šesti, deveti, večernju i povečerje. K tomu, tu je i dvaput po trideset minuta tihe molitve, krunica i 'lectio divina' (duhovno čitanje). Preko dana vrijedi pravilo šutnje, a jedanput tjedno braća dolaze na 'capitulum culparum'. Postimo tijekom adventa i korizme. 

Naši skolastici studiraju četiri do pet sati na dan (predavanja i vlastiti studij). Ostatak dana odlazi na pripremanje našeg apostolata i za različite materijalne zadaće: rad u kuhinji, vrtu, na porti, u knjigovodstvu i brizi za goste. Dvaput dnevno dolazimo na bratsku razmjenu i rekreaciju tijekom 30 do 40 minuta. 

- Kako je oblikovan studij mlađe braće?

Izobrazba novaka traje dvije godine i sadrži među ostalim i solidnu izobrazbu u gregorijanskom koralu. Braća laici dobivaju tehničku ili umjetničku izobrazbu (orgulje, knjigoveštvo, stolarija itd.), a skolastici svoju izobrazbu započinju trogodišnjim studijem filozofije u kojem Aristotel i sv. Toma Akvinski, naravno, imaju vodeću ulogu. Zatim braća tijekom barem četiri godine studiraju teologiju. Neki naši mladi patri nastavljaju studij i nakon ređenja. Tako trenutačno braća našega reda trenutačno studiraju teologiju i crkveno pravo na različitim fakultetima u Francuskoj i u inozemstvu te stječu odgovarajuće akademske stupnjeve. Sve to s ciljem koji je htio sv. Dominik: 'Naš studij mora sa žarom i svom našom snagom pripremati na to da se bude korisno spasenju duša'. 

- Kako se taj misionarski zahtjev ostvaruje u vašem redu?

Naš je život odlikuje stalnom izmjenom između kontemplativnoga života unutar samostanskih zidova i misijskih zadaća izvan samostana. One nas redovito vode u veće gradove u krugu od otprilike 200 km (Paris, Nantes, Tours, Rennes, Angers), a s vremena na vrijeme i u južnu Francusku te u inozemstvo. Već prema sposobnostima i temperamentu pojedine braće, taj angažman može zauzimati više ili manje mjesta. I braća koja studiraju imaju aktivnoga udjela u apostolatu naše zajednice. Svatko je propovjednik na svoj način. Jedan od naše braće laika ljudima približava ljepotu vjere po svom umjetničkom radu. Jednako kao fra Angelico, koji je bio dominikanac. Braća koja ostaju u samostanu svojom molitvom potpomažu aktivnosti onih koji se upravo nalaze izvan samostana. Dakle, apostlat je stvar cijele konventualne zajednice te molitvi i poslovima onih koji su u samostanu daje poseban misijski ton.

- Koje oblike ima vaš apostolat?

Naše se apostolatske aktivnosti mogu podijeliti u tri skupine: [1] Pomoć za produbljenje duhovnoga života preko naših kruničarskih duhovnih vježba, koje dajemo za laike i za svećenike. Zbog našega marijanskoga usmjerenja te su egzercicije bitan sastavni dio našega apostolata. Osim toga, organiziramo i kraće duhovne vježbe i hodočašća i vodimo jednu župnu zajednicu. [2] Bogoslovno i mudroslovno daljnje obrazovanje: preko našeg časopisa 'Sedes Sapientiae' (Prijestolje Mudrosti: Marijin počasni naslov iz Lauretanskih litanija) želimo učiniti dostupnim blago katoličkog nauka i kulture kultiviranim laicima, kao i sjemeništarcima i svećenicima. Časopis izlazi četiri puta godišnje i na razumljiv se način bavi mudroslovnim, bogoslovnim, književnim i duhovnim temama. Osim toga, izdajemo i niz 'Classiques spirituels' kojim ponovo činimo dostupnim klasike duhovne literature. [3] Pomoć za obitelji: kateheze za djecu i odrasle, pripreme za brak, skrb za bračne parove, logorovanja za djecu i mlade, rad s izviđačima itd.

- Možete li nam reći nešto više o časopisu 'Sedes Sapientiae'?

Časopis je ugledao svjetlo u ljeto 1982. Bio je tiskan ručno na matricu, na dvanaest stranica, i sadržavao je kratke članke i novosti iz života naše tek osnovane zajednice. Pet godina kasnije, u ljeto 1987., prvi je put izdan kao tiskani i uvezani svezak. O našim novostima i aktivnostima prijatelje i dobročinitelje smo obavještavali u posebnom okružnom pismu. Povelja o utemeljenju iz 1982. ovako definira cilj našega četveromjesečnika: ''Sedes Sapientiae' svoje čitatelje treba duhovno opremiti za službu Božju i vjersko znanje svakoga pojedinog dovesti barem na razinu njegove akademske ili stručne kvalifikacije'. Povelja opisuje i duh novog časopisa: 'Primat razuma, nepopustljivost zabludi, duhovna otvorenost'. Tada smo inzistirali posebno na apologetici ljudske razumske snage i naglašavali da je 'nijekanje izvjesne racionalne razumljivosti naše vjere vlastita i duhovno smrtna zabluda modernizma'. Podsjetili smo na to da se čin doista mudroga sastoji u tomu da 'razmišlja o istini i da je drugima priopćuje; posebno onu istinu koja se odnosi na prvo počelo (Boga) (Toma Akvinski, 'Summa contra gentiles'). Konačno, predložili smo kao model duhovnu otvorenost jednoga Tome Akvinskoga: 'Duh svake sekte je duh (lažne) jednoznačnosti i isključivanja. Katolički duh je duh realističnog jedinstva u raznolikosti'. 'Sedes Sapientiae' je katolički časopis. Zato smo o stotom izdanju objavili nekoliko pisama visokih predstavnika crkvene hijerarhije, koja su za nas dragocjeno svjedočanstvo da 'Sedes Sapientiae' djeluje 'in medio Ecclesiae', u srcu Crkve. Tako je P. kard. Poupard u svojstvu predsjednika Papinskog vijeća za kulturu redakciji poslao svoje 'snažno ohrabrenje da se nastavi lijepo djelo časopisa 'Sedes Sapientiae' i nadu da će revija i ubuduće 'sve brojnijem čitateljstvu' 'nuditi solidnu (duhovnu) hranu'. Francuski vojni biskup msgr. Le Gall priopćio nam je koje rubrike naše revije osobno posebno cijeni, i zahvalio je za seriju članaka o islamu koja se sada ubraja u standardnu opremu njegovih vojnih svećenika koji djeluju u muslimanskim zemljama. Ipak, posebno smo ponosni i zahvalni za srdačno pismo kard. Ratzingera, tadašnjega prefekta Kongregacije za nauk vjere, iz listopada 2004. Prigodom predstojećega jubileja časopisa privatni nam je tajnik Benedikta XVI., prelat dr. G. Gänswein, u pismu od 12. veljače 2007. prenio izričito osobno dopuštenje Svetog Oca za objavu toga pisma. 

- Oče Jordane, zahvaljujemo Vam na ovom intervjuu!"

Izvor: Pro Missa Tridentina

Slike: Facebook.com/FraterniteSaintVincentFerrier

TIMETE DEVM ET DATE ILLI HONOREM

quia venit hora iudicii eius  (Ap 14,7)

Deus, qui infidelium multitudinem mira Beati Vincentii Confessoris tui praedicatione ad agnitionem tui nominis venire tribuisti: praesta quaesumus, ut quem venturum Judicem nuntiavit in terris, remuneratorem habere mereamur in caelis. Per Christum Dominum nostrum. Amen.

Prošle i ove godine obilježava se 600 godina od smrti sv. Vinka Fererskog, velikoga dominikanskog propovjednika i pokornika koji je svojim primjerom i riječju pokretao mnoštvo ljudi na obraćenje i pokoru. I danas postoje bratovštine pod njegovim imenom ili zaštitom (1, 2, 3...), a pokrenuta je također internetska stranica posvećena velikoj obljetnici (4).

Tijekom ovoga jubileja msgr. G. Pozzo blagoslovio je 29. rujna 2018. novu crkvu Bratstva sv. Vinka Fererskog, tradicijske redovničke zajednice koja se drži dominikanskog obreda. Crkva je posvećena BDM Kraljici Krunice. Na obredu i sv. misi okupilo se oko 1200 vjernika.

U samostanu sve do listopada traje izložba o zaštitniku Bratstva - propovjedniku Sudnjega dana - na kojoj se mogu vidjeti brojni predmeti kojima se svetac svakodnevno služio: misno posuđe, šešir, pojas itd. Vrijedi istaknuti da je zadnjih godina zajednica angažirana oko pomoći progonjenim kršćanima na Bliskom istoku.

Litanije sv. Vinka Fererskog

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, moli za nas
Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo djevica,

Sveti Vinko, slavo Valencije,
Sveti Vinko, ljiljane čistoće,
Sveti Vinko, od djetinjstva čudo pobožnosti,
Sveti Vinko, tumaču Presvetoga Trojstva,
Sveti Vinko, biseru djevičanstva,
Sveti Vinko, goruća zubljo milosrđa,
Sveti Vinko, zrcalo pokore,
Sveti Vinko, trubljo vječnoga spasenja,
Sveti Vinko, cvijete nebeske mudrosti,
Sveti Vinko, propovjedniče svetoga evanđelja,
Sveti Vinko, moćan riječju i djelom,
Sveti Vinko, apostole sveopći,
Sveti Vinko, proroče Posljednjega suda,
Sveti Vinko, Majci Božjoj prepobožni,
Sveti Vinko, vazda najpobožniji,
Sveti Vinko, gorljivi pomiritelju duša,
Sveti Vinko, prema siromasima najdarežljiviji,
Sveti Vinko, premudri naučitelju,
Sveti Vinko, učeni ispovjedatelju,
Sveti Vinko, sveti propovjedniče Istine,
Sveti Vinko, pobjedniče u svakoj napasti,
Sveti Vinko, slavni čudotvorče,
Sveti Vinko, miljeniče Isukrstov,
Sveti Vinko, u molitvi ustrajni,
Sveti Vinko, za spasenje duša gorljivi,
Sveti Vinko, veliki ljubitelju poniznosti,
Sveti Vinko, koji si po znaku križa mrtve podizao,
Sveti Vinko, prijatelju duša vjernih Bogu,
Sveti Vinko, neumorni branitelju svete vjere,
Sveti Vinko, slavni sine svetoga Dominika,
Sveti Vinko, učitelju pokornikâ,
Sveti Vinko, utočište bolesnih i slabih,
Sveti Vinko, zvijezdo onih koji se ufaju u Boga,
Sveti Vinko, sjaju izabranih,
Sveti Vinko, pobjedniče zloduhâ,
Sveti Vinko, družbeniče anđela,
Sveti Vinko, riznico svekolikih krjeposti,
Sveti Vinko, vide slijepih,
Sveti Vinko, sluše gluhih,
Sveti Vinko, govore nijemih,
Sveti Vinko, utjeho napuštenih,

Mi grješnici, molimo te, zagovaraj nas
Da se dostojiš udijeliti nam porast u vjeri i pobožnosti,
Da po tvojim  zaslugama mognemo biti dionici vječnoga blaženstva,
Da po tvojim svetim molitvama zadobijemo oproštenje naših grijeha,
Da po tvojem svetom zagovoru zavrijedimo biti prava djeca Marijina,
Da po tebi budemo oslobođeni od svih zala duše i tijela,
Da se dostojiš zadobiti nam prije smrti pravu pokoru i iskreno pokajanje,
Da se dostojiš zagovarati nas,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.

℣. Moli za nas blaženi Vinko.
℞. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se.

Bože, koji si dao, da divnim propovijedanjem blaženoga Vinka ispovjedaoca tvoga mnoštvo neznabožaca dođe do spoznaje tvoga imena, podaj molimo, da zavrijedimo dobiti nagradu na nebesima od onoga, koga je on kao budućeg suca navješćivao na zemlji. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

Izvor: saintvincentferrier-vannes.com
Slike: WIKIMEDIA COMMONS (1), Facebook.com/FraterniteSaintVincentFerrier (2, 3, 4, 5), M. B. (6)

Marijanski franjevci

Sveti Maksimilijan Kolbe, čije je djelo predstavljalo zvijezdu vodilju franjevcima Bezgrješne, pogubljen je na današnji dan, 14. kolovoza 1941. Komesarijat nametnut spomenutom mladom redu uništio je izvornu karizmu te zajednice, a pokušaji za obnovom bili su okrutno ugušeni. Ipak, u Engleskoj je jedan biskup bio dovoljno odvažan i omogućio je početak novoj franjevačkoj marijanskoj zajednici pod vodstvom poznatoga teologa fra Serafina M. Lanzette.

Mala franjevačka skupina razvijala se podalje od medija pa je prošlomjesečna vijest o ređenju fratara Obitelji Marije Bezgrješne i sv. Franje bila lijepo i neočekivano iznenađenje. Biskup Portsmoutha podijelio je svećenički red po klasičnom rimskom obredu četvorici njihovih članova: fra Filomenu, fra Rozariju, fra Mihaelu i fra Faustinu.

O sebi ukratko kažu: "Gosportski marijanski franjevci zajednica su klerika i redovnika pri rimokatoličkoj župi sv. Marije i sv. Kolumbe. Redovnička zajednica živi životom pokore i molitve prema duhu sv. Franje Asiškog i sv. Maksimilijana Kolbea. 

Kao redovnici smo na poseban način posvećeni Blaženoj Djevici Mariji i svim mogućim sredstvima širimo pobožnost prema Majci Božjoj u dušama ljudi.

Molimo za vaše molitve da bi pomogle naš pastoralni rad, kako bismo po Bezgrješnom Srcu Marijinu pridobili duše za Srce Isusovo." (izvor)

Na stranici Portsmouthske biskupije možete pročitati intervju koji je dao fra Rozario o svom pozivu, a ovdje izdvajam njegovu poruku onima koji razmišljaju o redovništvu:

"Idite za zvanjem! Ne oklijevajte. Ne sumnjajte o Božjoj dobroti. On vam želi dati sve, a dat će vam sve ako mu vjerujete. Što je to 'sve'? To je On sam. Dat će potpuno sama sebe onomu tko mu vjeruje. On je sve. On je ljubav, On je mir, On je radost, On je vječni život. Vječni je život za one koji čine ono što je Bog zatražio od njih da naprave u ovom životu, za one koji Bogu ne kažu 'ne', nego 'da'. Ako vas Bog zove, pobrinite se da kažete 'da' i da mu vjerujete - neće vam htjeti dati ništa loše, naprotiv, želi vam dati svoju dobrotu jer Bog je sama dobrota i želi vam dati sebe.

Kao prvo, savjetovao bih vas da mnogo molite krunicu i tražite da vam Gospa pomogne. Rastite u ljubavi i pobožnosti prema Njoj jer je Bog Njoj dao sve što trebamo da ispunimo Njegov plan za nas - svakomu je od nas dao poslanje. Molite se Duhu Svetom da vas dovede do dobra svećenika koji Vam može dati dobar savjet, i koji vam može biti duhovni vođa (onaj koji vas usmjerava u duhovnom životu).

I konačno, rekao bih, 'ne bojte se'. Ne bojte se svojih slabosti; ako shvatite da ste još ista grešna osoba sa svim svojim sklonostima i lošim kvalitetama. Idite naprijed i držite se za ruku Majke Božje, Ona će biti s vama na svakom koraku puta. Nikad ne ispuštajte Njezinu ruku i uvijek joj se obraćajte. Ona će vas privesti Isusu, učiniti da shvatite sve što On od vas traži. Preporučio bih vam da se posvetite Mariji. Možete o tomu pitati svoga župnika ili svećenika koji poznaje Gospu i pobožnost prema Njoj. Ona će se o svemu brinuti za vas." (izvor)

Slike: Facebook.com/stmarysandstcolumbasrccgosport (1, 2, 6), stmarysgosport.org.uk (5), lmschairman.org (3, 4)

Opasani krjepostima

Sveta Filomena nastavlja privlačiti vjernike i više desetljeća nakon njezina brisanja iz kalendara pod utjecajem racionalističkih predrasuda (1). Među razne pokorničke bratovštine koje su ovdje spomenute (2, 3, 4), od ove godine možemo ubrojiti još jednu pod imenom omiljene svetice arškog župnika sv. Ivana M. Vianneya. 

Prvi zajednički čin članovi su održali u siječnju na američkom Hodu za život. Tada su imali tradicionalnu svetu misu i oblačenje. Za odijelo su odabrali tradicionalno ruho srednjovjekovnih pokornika i bijelo-crveni konopac sv. Filomene koji podsjeća na njezino djevičanstvo i mučeništvo. Razlog postojanja i svoje ciljeve objašnjavaju u malom letku:

"Privremeno pravilo pokorničke bratovštine sv. Filomene

Na slavu Božju, Njegove djevičanske majke Marije i svete Filomene, na zadovoljštinu za javne i privatne zločine zbog kršenja božanskoga i naravnoga zakona, uspostavljena je ova bratovština 2. siječnja, na blagdan Presvetoga Imena Isusova, godine od preplodonosnoga Utjelovljenja Gospodina našega 2019.

Pokornička bratovština priznaje se i ispovijeda podložnom zakonitom auktoritetu svete Rimokatoličke Crkve, Vrhovnom svećeniku, biskupima nadležnih dijeceza u kojima će održavati svoje javne vježbe i naputcima svojih kapelana. 

I. Presveta euharistija, budući da je beskrajne pomirbene vrijednosti pred licem Očevim, vrjednija je od svih molitava, postova, bdijenja i bičevanja. Stoga, neka braća barem jedanput mjesečno prime svetu pričest na zadovoljštinu za svoje grijehe i za javne uvrjede počinjene protiv Božjeg veličanstva.

II. Da bi bili prikladnije posude Svetotajstvu, neka se braća suzdržavaju od svakoga oblika zla života. Osobito neka izbjegavaju svaku nečistoću i neka zauzdavaju svoj jezik od olaka govora.

III. Neka braća ispovijedaju svoje grijehe dvaput mjesečno ili češće, prema svojoj pobožnosti i uputama svojih ispovjednika.

IV. Neka se bratimi s raznih mjesta i područja okupljaju kad je to prikladno da obavljaju javne pokorničke vježbe na zadovoljštinu za javne grijehe. Neka nose juteni habit opasan pasom naše zaštitnice sv. Filomene. Oko vrata neka nose konop osuđenika ili sliku Raspetoga, a u rukama svijeće. 

V. Svaki brat treba nastojati oko mrtvljenja sama sebe i nastojati redovito činiti pokoru na način prikladan dužnostima njegova staleža i prema njegovoj osobnoj pobožnosti. Neka braća koja nastoje obavljati izvanredna mrtvljenja traže savjet svoga ispovjednika ili duhovnog voditelja. Svaki neka dnevice izmoli koju molitvu našoj bez grijeha začetoj Kraljici i našoj slavnoj zaštitnici svetoj Filomeni, da bi se sve više suobličio duhu pokore i zadovoljštine."

Izvor: Twitter.com/pbsphilomena
Slike: ea, Twitter.com/pbsphilomena