Prvoga dana Marijina mjeseca prije osamdeset godina rođen je utemeljitelj Kongregacije braće franjevaca Bezgrješne, o. Stjepan Marija Manelli. Njegovo se ime nalazi u više prethodnih priloga, a sada je prigoda da se preko sljedećega članka bolje upoznamo s ovim velikim marijoljubom. Sigurno znate da je jedna njegova pobožna knjižica prevedena na hrvatski i može se nabaviti preko Verbuma.
"Generalni ministar i utemeljitelj franjevaca Bezgrješne, o. S. M. Manelli, napunio je 1. svibnja osamdeset godina.
Kao i svake godine, okupili su se i jučer članovi reda i organizacija koje je utemeljio o. Stjepan, u marijanskom svetištu Gospe od Dobrog Savjeta u južnotalijanskoj Kampaniji, gdje se nalazi kuća matica muškog odvjetka reda. Braća i sestre su u molitvi zahvalili i molili Gospodina za svoga osnivača po zagovoru Bezgrješne Djevice Marije.
Redovnička obitelj koju je osnovao p. Stjepan Marija predstavlja jednu od uspješnih priča povezanih s Tradicijom, i to vrlo posebnu. Franjevci Bezgrješne su prije pet godina prihvatili tradicionalni obred nakon duže priprave. Unutar reda se cjelokupna liturgija ravna prema klasičnom obredu. Oni po svom franjevačko-marijanskom duhu sa svojom evanđeoskom korjenitošću koja uključuje siromaštvo, predstavljaju ono na što potiče papa Franjo, ali- i to je ono posebno- u drevnom obredu. Za razliku od ostalih zajednica tradicije, franjevci Bezgrješne su misijski aktivni. Misijska zadaća predstavlja konstitutivni element njihove karizme. Idu izvan svojih samostana, traže izravan kontakt s ljudima, stoje u prvom redu obrane vrijednosti o kojima nema pregovora i koriste u svom apostolatu najmodernije medije i komunikacijska sredstva.
Kao i svake godine, okupili su se i jučer članovi reda i organizacija koje je utemeljio o. Stjepan, u marijanskom svetištu Gospe od Dobrog Savjeta u južnotalijanskoj Kampaniji, gdje se nalazi kuća matica muškog odvjetka reda. Braća i sestre su u molitvi zahvalili i molili Gospodina za svoga osnivača po zagovoru Bezgrješne Djevice Marije.
Redovnička obitelj koju je osnovao p. Stjepan Marija predstavlja jednu od uspješnih priča povezanih s Tradicijom, i to vrlo posebnu. Franjevci Bezgrješne su prije pet godina prihvatili tradicionalni obred nakon duže priprave. Unutar reda se cjelokupna liturgija ravna prema klasičnom obredu. Oni po svom franjevačko-marijanskom duhu sa svojom evanđeoskom korjenitošću koja uključuje siromaštvo, predstavljaju ono na što potiče papa Franjo, ali- i to je ono posebno- u drevnom obredu. Za razliku od ostalih zajednica tradicije, franjevci Bezgrješne su misijski aktivni. Misijska zadaća predstavlja konstitutivni element njihove karizme. Idu izvan svojih samostana, traže izravan kontakt s ljudima, stoje u prvom redu obrane vrijednosti o kojima nema pregovora i koriste u svom apostolatu najmodernije medije i komunikacijska sredstva.
- Pater Stjepan Marija obilježen duhovnošću p. Pija iz Pietrelcine i p. Maksimilijana Kolbea
Njihov utemeljitelj, o. Stjepan Marija Manelli, rođen je 1. svibnja 1933. u tada talijanskom gradu Fiume, a danas hrvatskoj Rijeci na sjevernom Jadranu. Bio je šesto od dvadeset i jednog djeteta. Za njegove roditelje, službenike Božje Septimija Manellija i Liciju Gualandris, 20. prosinca 2010. započet je postupak za beatifikaciju. Duhovni vođa obitelji je bio sveti kapucin p. Pio iz Pietrelcine. Od njega je mladi Stjepan 1938. primio prvu svetu pričest.
Obitelj se bila preselila u južnotalijansku Apuliju gdje je djelovao p. Pio. Tamo je Stjepan od 8. prosinca 1945., u dobi od dvanaest godina, počeo pohađati malo sjemenište u Copertinu. Jednostavne zavjete kod konventualaca je položio 4. listopada 1949., a svečani su slijedili 27. svibnja 1954.
Za svećenika je zaređen 30. listopada 1955., na Krista Kralja, njemu osobito drag blagdan.
- Disertacija o Bezgrješnom Začeću- natrag k franjevačkim izvorima
Otac Stjepan doktorirao je na Papinskom teološkom fakultetu Seraphicum, 1960. u Rimu, disertacijom o Bezgrješnom Začeću. Otuda je razumljivo da je tako nazvao i svoju kasniju redovničku zajednicu. Nakon toga su uslijedile zadaće poučavanja patristike i mariologije na redovničkom sjemeništu i na nadbiskupijskom sjemeništu Beneventa, te na Institutu za znanosti o religiji u Avellinu. Od 1982. do 1988. bio je dvaput provincijal napuljskih konventualaca.
Godine 1965. počeo je postupno otkrivati i dugo razmatrati franjevačke izvore i spise sv. Maksimilijana Kolbea.
Zahtjev II. vatikanskog koncila za povratkom izvorima redovničke obnove i prilagodbom naviještanja vjere izmijenjenim okolnostima vremena, otac Stjepan je shvatio kao poziv da nasljeduje utemeljitelja sv. Franju Asiškog, vodeći savršen franjevački život prema uzoru sv. Maksimilijana Kolbea, kojega je Ivan Pavao II. nazvao 'svetim Franjom XX. stoljeća'.
Njihov utemeljitelj, o. Stjepan Marija Manelli, rođen je 1. svibnja 1933. u tada talijanskom gradu Fiume, a danas hrvatskoj Rijeci na sjevernom Jadranu. Bio je šesto od dvadeset i jednog djeteta. Za njegove roditelje, službenike Božje Septimija Manellija i Liciju Gualandris, 20. prosinca 2010. započet je postupak za beatifikaciju. Duhovni vođa obitelji je bio sveti kapucin p. Pio iz Pietrelcine. Od njega je mladi Stjepan 1938. primio prvu svetu pričest.
Obitelj se bila preselila u južnotalijansku Apuliju gdje je djelovao p. Pio. Tamo je Stjepan od 8. prosinca 1945., u dobi od dvanaest godina, počeo pohađati malo sjemenište u Copertinu. Jednostavne zavjete kod konventualaca je položio 4. listopada 1949., a svečani su slijedili 27. svibnja 1954.
Za svećenika je zaređen 30. listopada 1955., na Krista Kralja, njemu osobito drag blagdan.
- Disertacija o Bezgrješnom Začeću- natrag k franjevačkim izvorima
Otac Stjepan doktorirao je na Papinskom teološkom fakultetu Seraphicum, 1960. u Rimu, disertacijom o Bezgrješnom Začeću. Otuda je razumljivo da je tako nazvao i svoju kasniju redovničku zajednicu. Nakon toga su uslijedile zadaće poučavanja patristike i mariologije na redovničkom sjemeništu i na nadbiskupijskom sjemeništu Beneventa, te na Institutu za znanosti o religiji u Avellinu. Od 1982. do 1988. bio je dvaput provincijal napuljskih konventualaca.
Godine 1965. počeo je postupno otkrivati i dugo razmatrati franjevačke izvore i spise sv. Maksimilijana Kolbea.
Zahtjev II. vatikanskog koncila za povratkom izvorima redovničke obnove i prilagodbom naviještanja vjere izmijenjenim okolnostima vremena, otac Stjepan je shvatio kao poziv da nasljeduje utemeljitelja sv. Franju Asiškog, vodeći savršen franjevački život prema uzoru sv. Maksimilijana Kolbea, kojega je Ivan Pavao II. nazvao 'svetim Franjom XX. stoljeća'.
- 1970. započinje novi franjevačko-marijanski put. Utemeljenje redovničke zajednice 1990.
O. Stjepan Marija zajedno je sa svojim subratom o. Gabrijelom M. Pellettierijem, 24. prosinca 1969. zamolio generalnog ministra konventualaca za dopuštenje da smiju voditi obnovljeni, strožiji, franjevački život koji se nadovezuje na vrijeme utemeljenja. Franjevačko-marijanski životni stil koji su nazvali 'marijanskim tragom franjevačkog života'. Tako je u marijanskom prošteništu Gospe od Dobrog Savjeta u Frigentu kod Avellina, u kolovozu 1970. nastala prva marijanska kuća.
Tijekom godina se ovoj dvojici priključivalo sve više braće koja su bila nadahnuta idealom evanđeoske korjenitosti. Taj porast, posebna karizma, čvrstoća posebnog životnoga stila i druge tendencije protiv struje u dijelovima reda, vodile su nakon dvadeset godina, 22. lipnja 1990., uspostavi posebne kongregacije. Crkveno priznanje dijecezanskog prava, nakon odgovarajuće odluke pape Ivana Pavla II., dao je nadbiskup Beneventa, msgr. C. Minchiatti. Postali su kongregacija papinskoga prava, 1. siječnja 1998. Trima tradicionalnim redovničkim zavjetima, siromaštvu, čistoći i posluhu, kao posebnost je dodan i četvrti; potpuna posveta Bezgrješnoj Djevici i Bogorodici Mariji.
O. Stjepan i o. Gabrijel, 1. studenoga 1982., osnovali su prvu zajednicu franjevki Bezgrješne u Novalichesu na Filipinima. Ženska grana koju je u početnoj fazi vodio p. Gabrijel Marija, živi prema istom marijanskom idealu kao i braća. Danas imaju više od 50 podružnica na svim kontinentima s više od 350 sestara.
Kao najmlađi dio redovničke obitelji, nastale su 2006. klarise Bezgrješne, kontemplativna grana, kojima danas pripada više od četrdeset sestara u četiri samostana.
- Franjevci, franjevke i laička udruga Bezgrješne
Uz mušku i žensku granu, 8. rujna 1990., osnovano je i laičko udruženje, Misija Bezgrješne Posrednice. Laici žive redovnički ideal u vlastitom staležu i po različitim načinima posvete Bezgrješnoj Djevici i Bogorodici Mariji (misionari Bezgrješne s posvetom, misionari Bezgrješne s privatnim zavjetom, franjevci trećoredci Bezgrješne).
Uz mušku i žensku granu, 8. rujna 1990., osnovano je i laičko udruženje, Misija Bezgrješne Posrednice. Laici žive redovnički ideal u vlastitom staležu i po različitim načinima posvete Bezgrješnoj Djevici i Bogorodici Mariji (misionari Bezgrješne s posvetom, misionari Bezgrješne s privatnim zavjetom, franjevci trećoredci Bezgrješne).
Generalni je kapitul 2008. odlučio da se red vrati tradicionalnom obliku rimskog obreda koji je papa Benedikt XVI. godinu dana prije rehabilitirao i uveo u Crkvu motuproprijem 'Summorum Ponitificum'.
- Samostan u Kitzbühelu. Nimalo lako stanje reda povezanog s tradicijom u njemačkom jezičnom prostoru
Na njemačkom govornom području od 2002. godine postoji samostan franjevaca Bezgrješne u Kitzbühelu u Tirolu. Tadašnji salzburški nadbiskup, msgr. G. Eder, prepustio im je napušteni kapucinski samostan.
Na njemačkom govornom području od 2002. godine postoji samostan franjevaca Bezgrješne u Kitzbühelu u Tirolu. Tadašnji salzburški nadbiskup, msgr. G. Eder, prepustio im je napušteni kapucinski samostan.
Mladi red nije svugdje naišao na dobrodušni prihvat. Kao redu povezanom s tradicijom na njemačkom jezičnom prostoru im nije tako lako. Dva daljnja osnutka samostana propala su zbog otpora mjesne crkve.
Franjevci Bezgrješne pokazali su 2007. interes za južnotirolskim franjevačkim samostanom u Innichu; to je spriječio tadašnji biskup Bozen-Brixena, kapucin W. Egger. Od 2012. samostan stoji prazan.
Samostan u Riedu kapucini su 2010. napustili kao svoj zadnji samostan u Gornjoj Austriji. I opet su se franjevci Bezgrješne pokazali zainteresiranima. 'Ta i druge glasine primljene su sa zabrinutošću', odmah su pisale 'Crkvene novine' Biskupije Linz. Zbog unutarcrkvenog otpora, redu je odrečena i ta podružnica. No, za razliku od samostana u Innichenu, samostan u Riedu nije prazan, preuzeli su ga indijski karmelićani. Doći će i drugi pripadnici Kongregacije karmelićana Bezgrješne, nastale u Kerali 1831., zvane i indijskim karmelićanima.
Franjevci i franjevke Bezgrješne danas su zastupljeni na svim kontinentima. Red ukupno broji 650 članova i bilježi porast zvanja. Promiču klasični obred i misionarski idu na ulice i širom svijeta.
Franjevci i franjevke Bezgrješne danas su zastupljeni na svim kontinentima. Red ukupno broji 650 članova i bilježi porast zvanja. Promiču klasični obred i misionarski idu na ulice i širom svijeta.
Od 23. lipnja 1990. o. Stjepan Marija Manelli je generalni ministar franjevaca Bezgrješne čiji se generalat nalazi u Rimu."
Izvor: katholisches.info
Slike: ORBIS CATHOLICVS (1, 2), Orbis Catholicus Secundus (3, 4), phatmass.com (5), Orbis Catholicus Secundus (6), ORBIS CATHOLICVS (7)
Nema komentara:
Objavi komentar