srijeda, svibnja 29, 2013

Papin odgovor

Biskupi Apulije bili su ovoga mjeseca u pohodu ad limina; svojim su vjernicima i kleru prenijeli svoje dojmove te sadržaj nekih Papinih poruka. Zanimljivo da su za prioritetno pitanje o kojem su htjeli govoriti Papi uzeli klasičnu misu. Dobili su zanimljiv odgovor.

"Talijanski biskupi okupili su se od 20. do 24. svibnja na proljetnom plenarnom zasjedanju. Papa Franjo primio je ranije u grupama biskupe u pohodu 'ad limina'. Biskupe Apulije primio je 13. svibnja, a oni su se zatim pokazali najrazgovorljivijima o tomu što im je Papa rekao.

- Razgovorljivi biskupi Apulije- dvije enciklike u pripremi

Bilo je tu jedno 'otkriće' biskupa Molfette, msgr. L. Martelle, da se u Vatikanu spremaju dvije enciklike. Jednu koju potpisuje papa Franjo, ali bi je napisao papa Benedikt XVI. Povučen u vatikanskom samostanu bivši bi njemački papa sada navodno dovršavao tu encikliku.

Vijest o takvoj enciklici izazvala je u medijima toliko pozornosti, da je vatikanski glasnogovornik, o. F. Lombardi, 24. svibnja smatrao potrebnim da je demantira. 'Opovrgavam da umirovljeni papa piše encikliku o vjeri koju bi potpisao papa Franjo'. Lombardi je ponovo potvrdio da je Benedikt XVI. kod svoga odstupanja za sobom ostavio već dobro uznapredovao projekt jedne takve enciklike. 'Njegov je nasljednik to preuzeo i, kako se čini, sada će je dovršiti iako ne bih mogao navesti koliko je još vremena potrebno do njena objavljivanja', izjavio je glasnogovornik koji je još ustvrdio da 'umirovljeni papa nema nikakvu zadaću kod dovršenja projekta koji je preuzeo papa Franjo.'

- Osim enciklike o vjeri još jedna o siromaštvu

Druga enciklika, međutim, kako je Papa povjerio biskupu Molfette i drugim biskupima Apulije, o siromaštvu, potpuno je djelo vladajućeg pape. O tomu je Lombardi samo kratko dodao: 'Radimo enciklike jednu po jednu', tj. korak po korak.

No, kako S. Magister izvješćuje, prema apulijskim biskupima bilo je i indiskrecija koje se tiču liturgije.

- Ne birokratizaciji Crkve

Nadbiskup Barija, msgr. F. Caucci, nakon audijencije, talijanskom je programu Radio Vatikana izjavio da je Papa biskupe potaknuo da 'žive odnos s liturgijom u jednostavnosti i bez nadgradnje [ohne Überbau, senza sovrastrutture]'. Doslovno je na pitanje o sadržaju odgovorio: 'Ticalo se prvenstveno potrebe da budemo jednostavni i siromašni navjestitelji evanđelja. Tada nam je s velikom jednostavnošću rekao da je važno da živimo naš odnos s liturgijom i vjerom u jednostavnosti i bez nadgradnje, jer zapravo i u Crkvi doživljavamo pretjeranu birokratizaciju.'

- Biskupi se žale Papi da tradicionalisti dijele Crkvu

Zatim je bio red na msgr. D. Padovanu, biskupu Conversana i Monopolija koji je svoj kler izvijestio da su se apulijski biskupi bili požalili Papi. Na što su se to žalili biskupi južnotalijanske pokrajine? Na patnju prouzrokovanu pobačajem, zatamnjenjem vjere, rastavama, korupcijom, kriminalom; na gubitak stege i 'posve normalno' širenje krivovjerja među teolozima i u narodu? Ne, ništa tomu slično. Biskupi su se žalili Papi, prema msgr. Padovanu, da zagovornici tradicionalne mise uzrokuju podjelu u Crkvi.

- I što je Papa odgovorio? Papa savjetuje biskupima da se okoriste blagom Tradicije

Prema biskupu Padovanu, papa Franjo je potaknuo biskupe da bdiju nad ekstremnim pozicijama određenih tradicionalističkih skupina, ali i- na iznenađenje tužiteljâ- da se okoriste blagom Tradicije i da je puste da živi u Crkvi zajedno s obnovom.

Da bi tu zadnju točku bolje objasnio, Papa je ispripovijedao jedan primjer

- Papa odbacuje zahtjev 'mnogih' da trenutačno otpusti Marinija

'Gledajte, kažu da je moj papinski ceremonijar [msgr. G. Marini] tradicionalističkog kova; i mnogi su me nakon moga izbora poticali da ga razriješim službe i zamijenim. Rekao sam: 'Ne'- upravo zato da sâm sebe okoristim njegovom tradicionalnom formacijom i da se istodobno on na isti način okoristi mojom emancipiranom formacijom.'

Pod uvjetom da su Papine riječi točno prenesene, nude otkrivajući uvid u liturgijsko mišljenje i stil celebracije vladajućeg pape. One prvenstveno pojašnjavaju kako je odmah nakon njegova izbora došlo do prenagljenje glasine da će Franjo kao svoj prvi čin otpustiti msgr. G. Marinija kojega je imenovao papa Benedikt XVI.

Glasina koje je nastala otuda što su značajni crkveni krugovi očekivali odmah opoziv G. Marinija, vršili pritisak na Papu i sigurni u uspjeh očito svoju želju projicirali na novog papu i otvoreno je očitovali u Vatikanu. U svakom slučaju neuspješno kako se pokazalo.

- Tko su ti 'mnogi' koji su se Bergogliovim izborom nadali kraju Benediktove liturgijske obnove?

No, tko su 'mnogi' o kojima je papa Franjo govorio i koji očito imaju izravan pristup Papi? 'Mnogi', oni koji su se izborom M. J. kard. Bergoglija nadali kraju liturgijske obnove koju je promicao Benedikt XVI.

Msgr. G. Marinija, iz škole kard. Sirija, pozvao je 2007. papa Benedikt XVI. za papinskog ceremonijara da provodi njegovu liturgijsku obnovu koja je preko papinskog uzora trebala utjecati na čitavu Crkvu. Konkretno, radilo se o tomu da se suzbiju antropocentrično izgledajuće jednostranosti i da se povrati teocentrično usmjerenje i time klanjanje Bogu kao neodložna zadaća liturgije.

- Magisterova sumnja: jesu li apulijski biskupi razumjeli opomenu pape Franje?

Magister ipak dvoji jesu li apulijski biskupi riječi koje su sami prenijeli razumjeli u Papinu smislu.

Jedna drugi među njima, biskup Ceringole i Ascoli Satriana, msgr. F. Di Molfetta, još je 15. svibnja napisao poruku svojoj dijecezi o susretu s Papom. U njoj navodi:

"Nisam propustio čestitati Papi na njegovu stilu celebracije, prepoznatljivu po 'plemenitoj jednostavnosti' kako je to htio Koncil, pokazujući posebnu pozornost za temu pri čemu s njegove strane ne nedostaje razmatranja visokoga teološko-pastoralnog profila koja dijele sva nazočna subraća.

- Biskup Di Molfetta i oblici liturgijske sljepoće

Biskup Di Molfetta nadalje, osvrćući se na liturgiju, piše o 'interesu Svetog Oca za taj životno važan aspekt Petrove službe'. Papa Franjo 'naočigled izvjesnih pojava nedavne prošlosti kada su se mogli na liturgijskoj razini registrirati nemali oblici skretanja na liturgijskoj razini, potaknuo je nas biskupe, navodeći i neke konkretne primjere da živimo odnos s liturgijskom akcijom, djelom Božjim, kao pravi vjernici bez svakog napuhanog ceremonijalizma, u punoj svijesti da 'plemenita jednostavnost' o kojoj govori Koncil nije aljkavost, nego ljepota, i to pisana velikim slovom.'

Biskup Di Molfetta opomenu pape Franje biskupima koji su se tužili na tradicionaliste obrazlaže jednostrano. Naglašava ovaj dio za cjelinu. 'Zanošenja' prepoznaje samo u želji za ponovnim otkrivanjem 'stare mise' i u liturgijskoj obnovi kojoj je težio papa Benedikt. O tome da se okoristi 'blagom Tradicije', na što ih je pozvao papa Franjo, u pismu biskupa Ceringole i Ascoli Satriana svojoj dijecezi ne nalazi se ni riječi.

- Tvrdoglavo suprotstavljanje motupropriju 'Summorum Pontificum'

Protivljenje biskupa Di Molfette papi Benediktu XVI. ne dolazi neočekivano. Kao nekadašnji tajnik liturgijskog povjerenstva Talijanske biskupske konferencije za vrijeme Ivana Pavla II. koji je za predsjednika te komisije izabran nešto nakon izbora Benedikta XVI., bio je trajni protivnik liturgijske obnove prethodnoga pape, prvenstveno motuproprija 'Summorum Pontificum' kojim je od 2007. 'tridentska' misa ponovo povratila svoje mjesto u Crkvi kao izvanredni oblik rimskog obreda.

Di Molfetta je odgovarajućim zahtjevom Talijanskoj biskupskoj konferenciji pokušao spriječiti motuproprij. Kad to nije uspjelo, zalagao se u biskupskoj konferenciji skupa s drugim biskupima, među njima nadbiskupom Chietija i Vasta B. Forteom i nadbiskupom Palerma P. Romeom, za restriktivne provedbene smjernice za 'Summorum Pontificum' kako bi onemogućio njegovu implementaciju. Svoj je stav potkrijepio time što je ekleziologija starog obreda 'nespojiva' s onom II. vatikanskog koncila. Time je potvrdio hermeneutiku loma koju je papa Benedikt XVI., naprotiv, držao 'inkompatibilnom' s katoličkim shvaćanjem Crkve. Talijanska je biskupska konferencija odbacila Di Molfettine pokušaje nakon što su se na Papinu stranu svrstali kardinali Ruini (tada rimski kardinal vikar i nekoć predsjednik biskupske konferencije), Scola (tada u Veneciji, danas u Milanu) i Caffarra (Bologna).

Magister u Di Molfettinim izjavama vidi jedan od brojnih pokušaja progresivne strane za 'preuzimanjem' pape Franje. Fenomen koji se može na različitim razinama ustanoviti od njegova izbora, a čiju opravdanost ovaj vatikanist dovodi u sumnju."

Izvor: katholisches.info

Nema komentara:

Objavi komentar