Destruktivci

Nakon što je papa Benedikt XVI. za nadbiskupa mehelensko-briselskog 2010. postavio msgr. Léonarda, ta se nadbiskupija počela oporavljati od razornog utjecaja kard. Danneelsa, navodnog eksperta za obitelj pape Franje, koji je osramotio cijelu Crkvu u Belgiji. Nadbiskup Léonard, kojeg su zdušno napadali neprijatelji Crkve, u sjemeništu je 2010. zatekao samo četvoricu sjemeništaraca, no u svega pet godina povećao je broj kandidata za svećeništvo na čak 55. Odlukom pape Franje (usporedi brojke za Buenos Aires), međutim, destruktivna struja ponovo dolazi do izražaja. Pogubni utjecaj i plan neslavnog kardinala, koji je po svemu zaslužio da se više nigdje javno ne pojavljuje, ponovo se vraća preko novog ordinarija koji mu je nekoć bio pomoćni biskup.

"Novi nadbiskup mehelensko-briselski msgr. J. De Kesel koji je nedavno pljeskao prijedlogu 'total', da se u svakoj katoličkoj školi uredi islamski molitveni prostor, istodobno izbacuje iz svoje nadbiskupije svećeničko Bratstvo svetih apostola koje je utemeljio njegov predšasnik.

De Keselova odluka nije izazvala samo senzaciju među vjernicima, nego 'otvara novo problematično poglavlje u vodstvu dijeceze', tvrdi tjednik 'Tempi'.

- Bratstvo opovrgava krizu zvanja

De Keseleov je prethodnik bio msgr. A.-J. Léonard, izbor Benedikta XVI., koji je na čelu nadbiskupije bio od 2010. do 2015. Bratstvo svetih apostola osnovao je i kanonski uspostavio 7. travnja 2013. Ideja je potekla od svećenika M.-M. Zanotti-Sorkinea [vidi TBBM], poznatoga svećenika jake karizme iz Marsejske nadbiskupije.

Tadašnji je nadbiskup Bratstvu povjerio svećeničku izobrazbu i prepustio dvije župe; Sv. Katarine u Bruxellesu i Sv. Josipa u nekoć flamanskoj, a danas frankofonoj općini Ucclé (Ukkel) u južnom Bruxellesu.

Léonard, kojeg su zbog njegove odanosti vjeri snažno napadale ne samo svjetovne snage, nego i unutarcrkvene, izgradio je faktično paralelnu svećeničku izobrazbu izvan dijecezanskog sjemeništa. Slično su već u prošlosti uspješno postupili drugi biskupi. Na njemačkom jezičnom prostoru je regensburški biskup R. Graber (1962.-1981.) osnovao u Heiligenkreuzu kod Beča drugo svećeničko sjemenište.

Intuicija nadbiskupa Léonarda pokazala se kao uspješna. Bratstvo je moglo ono što progresivne dijecezanske ustanove nisu: voditi mlade ljude 'k ljepoti poziva i službe kao dijecezanskih svećenika'. Bratstvo je jedna zajednica svjetovnih svećenika, no koji vode izraženo zajednički život. U tomu vidi odgovor na krizu svjetovnog svećenstva u Zapadnoj Europi. Za razliku od susjednih župa, one povjerene Bratstvu životne su i pohađa ih mnogo mladih.

Iako Bratstvo ima svega tri godine, već broji šest svećenika i 21 sjemeništarca. 

- 'Iz solidarnosti s francuskim biskupima' Bratstvo mora napustiti Belgiju

S takvim rezultatima bi sve trebalo biti u redu. Međutim, nije tako otkad je papa Franjo umirovio nadbiskupa Léonarda ne nagradivši ga kardinalskim dostojanstvom i postavivši za novog belgijskog primasa De Kesela, kandidata kojeg je želio progresivni prethodnik kard. Danneels. Potonji je pripadao 'Bergogliovu timu' i tajnom progresivnom kružoku iz Sankt Gallena, koji je 2005. pokušao spriječiti izbor Benedikta XVI. i promicao Franjin izbor.

Novi je nadbiskup odlučio da tako značajno i uspješno svećeničko bratstvo u biskupiji više ne smije obrazovati svećenike i da mora napustiti nadbiskupiju, i samim time i Belgiju. Razlog? Zato što veliki dio sjemeništaraca potječe iz Francuske. 'U mnogim francuskim regijama više nema svećenika [...], ne želimo biti nesolidarni s našim francuskim susjednim biskupima', izvijestio je De Kesel u službenoj izjavi.

Članovi Bratstva, koji su već zaređeni za svećenike, mogu se inkardinirati u dijecezanski kleri i zadržati povjerene im župe, a sjemeništarci, pak, mogu stupiti u dijecezansko sjemenište. No, Bratstvo mora spakirati kufere, kao i oni koji u njemu žele ostati.

Odluka je razočarala mnoge vjernike koji su i tako razočarani De Keselovim planovima o 'novoj organizaciji' te biskupije. Predviđa se zatvaranje trećine svih crkava. Plan potječe još od Danneelsova vremena (do 2010.), no nadbiskup Léonard ga je otklonio i umjesto toga pokušao oživjeti župe. De Keselovim je imenovanjem Danneelsov plan ponovo izronio.

- 'Ideologijski razlozi'

Grupa vjernika iz Svete Katarine, predvođena B. de la Croixom, uputila je svojoj biskupiji pismo: 'Osupnuti smo time što je Bratstvo postalo žrtva svoga uspjeha. Sjemeništarci koji su došli u Belgiju priključili su se jednoj određenoj karizmi, i ne stoji da su se time ispraznile francuske biskupije. Upravo suprotno: neki ne bi možda stupili u sjemenište bez zajedničarskoga života kao onoga u Bratstvu svetih apostola'.

Vjernici zatim idu dublje: 'Načelo solidarnosti na koje se poziva zvuči više čudno. Od 80 sjemeništaraca koji se obrazuju u biskupijskom sjemeništu u Naumuru, samo je 25 Belgijaca. Hoće li se svi ostali vratiti u zemlje iz kojih potječu? Moraju li se svi afrički i poljski svećenici koji nam pomažu da se u Belgiji širi Božja riječ, ponovo vratiti kući? Zar Katolička Crkva više nije univerzalna? Taj argument ne prolazi ispit i nadamo se da se iza toga u stvarnosti ne kriju ideologijski razlozi'.

Spomenuti aluzija nipošto nije apsurdna za one koji su upoznati s briselskom pozadinom. Nadbiskup De Kesel se nedavno izjasnio za ukidanje celibata koji, prema njegovoj predodžbi, više ne bi trebao biti uvjet za pripuštanje k svećeništvu. Prema nadbiskupu, to bi morao biti nužan odgovor na 'nedostatak svećenika'. Istodobno izbacuje zajednicu koja poput dara Božjega njegovoj biskupiji donosi svećenička zvanja. Takva zvanja koja u svakom slučaju ne zastupaju progresivnu agendu niti potiču ukidanje celibata.

U pismu se također ukazuje na predviđeno lipanjsko đakonsko ređenje jednog člana Bratstva koje je nadbiskup De Kesel bez navođenja razloga odgodio 'sine die'. Bilo bi to prvo De Keselovo ređenje jednog člana te zajednice; okolnost koju je novi mehelensko-briselski natpastir bjelodano htio izbjeći.

- Izbrisati ploču

Vjernici Sv. Katarine zatražili su od De Kesela razgovor, no do sada nisu dobili ni odgovor na svoje pismo ni termin za audijenciju.

Drugi govore otvorenije. Nadbiskup De Kesel želi napraviti ''tabulu rasu' i izbrisati blagoslovom bogati rad nadbiskupa Léonarda'. Bratstva koje je uspješno budilo svećenička zvanja, kard. Danneels i dijelovi progresivnog klera u toj nadbiskupiji 'otpočeka' su se gnušali, jer je linija odanosti vjeri tog svećeničkog bratstva bila 'miljama daleko' od Danneelsova stava.

Onim dijelovima Katoličke Crkve koji zahtijevaju zahvate u sakrament reda (ukidanje celibata, ženski đakonat, žensko svećeništvo) i za razlog ukazuju na nedostatak svećenika, teško pada podnijeti da kriza zvanja počiva uvelike na uzrocima nastalim iz vlastite krivnje, no oni se mogu nadvladati. Svećenička su zvanja dar Božji, time također i znak gdje i komu se daruju."

Izvor: Katholisches.info