Početkom mjeseca, 4. svibnja 2020., u 92. godini umrla je A. v. Stockhausen, njemačka filozofkinja i osnivačica Akademije "Gustav Siewerth" koju je papa Benedikt XVI. godine 2007., zbog revnosti u obrani katoličke vjere, uvrstio među dame Reda sv. Grgura Velikog.
Bila je učenica Martina Heideggera, ali pravog je učitelja našla u Gustavu Siewerthu čija se metafizika oslanjala na sv. Tomu Akvinskog (1). Od 1962. predavala je na Sveučilištu u Freiburgu. Za vrijeme studentskih nemira njezina su predavanja neprestano prekidali i bio joj je onemogućen rad. Ipak, stupila je rasprave s marksistima i neke od njih obratila. Svoju je akademiju i osnovala da bi se suprotstavila neomarksizmu Frankfurtske škole i neprijateljstvu prema vjeri. Važni predavači i suradnici Akademije "Gustav Siewerth" bili su R. Bäumer, T. Beer, L. kard. Scheffczyk, J. kard. Ratzinger...
U čestitci povodom 90. rođendana gospođe od Stockhausena 2017., papa Benedikt XVI. prisjetio se njihovih zajedničkih razgovora "u kojima ste razvijali svoju filozofijsku viziju koja u konačnici seže do tajne živoga Boga, koja čini vidljivom razumnost vjere kao ploda napora mišljenja. Tako je u Bierbronnenu nastala Akademija "Gustav Siewerth" koja je mnogim mladim ljudima postala putokaz i koja usprkos svim teškoćama još pruža važnu službu za zajedništvo misli i vjere" (2). Zadnji je put posjetila Benedikta XVI. u svibnju 2019.
Poznata istraživačica i kritičarka dijalektičkoga načina mišljenja M. Luthera, G. W. F. Hegela, M. Heideggera i evolucionističkih ideologa svoje misli nije ostavila samo u knjigama, nego i u nizu intervjua koji se mogu pogledati na portalima Gloria.tv i Youtube.com. Kathnews.de povodom njezine smrti piše: "Jedan je glas utihnuo, ali životno djelo jedne misliteljice i vjernice i dalje djeluje za sve koji se s time žele suočiti" (3).
Više o njoj pročitajte u postu iz 2015., a ovdje barem još nekoliko riječi o njezinoj najvažnijoj knjizi.
"Djelo odgovara visokom zahtjevu znanstvenosti. Dokumentira povijest misli čovječanstva od njezinih početaka (kozmogonijskih mitova) preko Tome Akvinskoga, Ivana Dunsa Škota, Kanta, Hegela, Nietzschea sve do neodarvinista naših dana. Daljnje su važne teme Heideggerova fundamentalna ontologija, kao i kritika Heideggera koju je dala Edith Stein. Ovo bogato djelo u XIV. poglavlju vodi do misaonog sustava Teilharda de Chardina i Karla Rahnera da bi odatle ukazalo na pribjegavanje Hegelu. Djelo A. v. Stockhausen može se smatrati njezinim glavnim djelom koje potpuno vjerno odražava njezin misaoni pristup. Držim da je ova publikacija jedinstvena zato što je gospođi v. Stockhausen uspjelo obuhvatiti i kritički sagledati cjelokupnu povijest ljudske misli. Uspjelo joj je - na izvrstan način - učiniti svijet 'razumljivim' i otuda se ovo djelo može motriti kao takvo koje "daje smisao" - u pravom smislu riječi. Prema tomu, ova knjiga nije samo značajna za filozofiju (kao i za antropologiju te znanost o prirodi), nego se, daleko više od toga, pokazuje kao djelo koje može biti od velikoga značenja upravo za odgojne znanosti; pruža jedan od priloga (da ne kažem jedini (!) prilog) za orijentiranje u svijetu. Ovo djelo mogu staviti na srce svakomu koji se želi ozbiljno pozabaviti poviješću misli čovječanstva. Sâm ga smatram pravim životnim djelom A. v. Stockhausen i zahvalan sam što mi je u pravom smislu riječi stavljeno 'na srce'. (dr. J. J. Lechner)"
Izvor: Sarto
Slike: Youtube.com, Sarto
Nema komentara:
Objavi komentar