subota, veljače 22, 2014

Una Petri sedes

Odlučio sam se posavjetovati s Petrovom katedrom, gdje se nalazi ona vjera što su je usta Apostolova uzvisivala; dolazim sada tražiti hranu za svoju dušu ondje gdje jednoć primih odijelo Kristovo. Ne slijedim neki drugi primat, nego onaj Kristov; stoga se stavljam u zajedništvo s tvojim blaženstvom, to jest s Petrovom katedrom. Znam da je na ovoj stijeni utemeljena Crkva. (sv. Jeronim, Pisma, I, 15,1-2)


Sveti Otac Franjo danas je na blagdan Katedre sv. Petra i u nazočnosti Benedikta XVI., kreirao prve kardinale u svom pontifikatu. U Crkvi su ranije postojala dva blagdana Katedre sv. Petra; 18. siječnja Katedre sv. Petra u Rimu, a 22. veljače Katedre sv. Petra u Antiohiji, kako bi se obilježila proširenost kršćanstva na Istoku i na Zapadu. Povjesničarka C. Siccardi objavila je prije tri dana članak koji se bavi ovim blagdanom i njegovom pozadinom. Citat sv. Jeronima preuzeo sam iz kateheze Benedikta XVI. od 22. veljače 2006. Prva fotografija prikazuje katedru ukrašenu svijećama povodom današnjeg konzistorija.

[...]

- 'Tu es Petrus'

Crkva, objašnjava Rimski misal, na ovaj blagdan slavi činjenicu da ju je Krist utemeljio na Petru kao Stijeni kojemu je predao ključeve kraljevstva nebeskoga i prenio mu vrhovnu pastirsku vlast te koji se kao pastir obraća ljudima. Papa je kao namjesnik Kristov izravno odgovoran Glavi Crkve, a Glava Crkve sâm je Sin Božji: 'Tu es Petrus, et super hanc petram edificabo ecclesiam meam' (Mt 16, 18). Ta se moćna Gospodnja riječ ponavlja u propriju mise 22. veljače. S Petrove stolice Nasljednik Petra apostola je glasnogovornik nepromjenjivoga nauka nebeskog Kralja kojeg zastupa. Taj je nauk svetom Petru povjerio izravno Spasitelj i Otkupitelj i vjerno se preko Tradicije dalje predaje. Svi su zakoniti pape obvezni dalje predati primljenu Tradiciju.

- Relikvija stolice potječe od cara Karla Ćelavog

Petrova katedra nije samo jedna nematerijalna ideja, nego spomen-relikvija, pravi drveni tron iz 9. stoljeća koji je 875. franački kralj Karlo Ćelavi (823.-877.) darovao papi Ivanu VIII. Prigoda je bila carev put u Rim i njegova carska krunidba. Prvosvećenici su stolicu rabili isključivo u liturgijske svrhe i bila je izričiti simbol papinskog auktoriteta i legitimnosti njihova pontifikata. Ta se katedra i danas čuva u gigantskom brončanom monumentu koji je L. Bernini (1589.-1680.) napravio po želji pape Aleksandra VII. (1599.-1667.) i od 17. siječnja 1666. nalazi se u apsidi Petrove bazilike pod slavnim vitrajem Duha Svetoga. Petrova stolica je stoljećima bila ciljem hodočasnika i objekt čašćenja vjernika. Zaodjevena Berninijevim brončanim djelom bila je doduše umjetnički naglašena, no izmakla očima vjernika, zbog čega je u proteklih 350 godina čašćenje sve više slabilo i gubilo na značenju.

- 'Una Petri sedes unum verumque lavacrum'

Indikativno je, naprotiv, da je blagdan Petrove katedre u Rimu postojao već u ranom četvrtom stoljeću. Najraniji dokaz ide u godinu 336., no upućuje na stariju tradiciju koja nije povezana sa stvarno sačuvanom biskupskom stolicom Apostolskog prvaka, nego je blagdan kao i danas izražavao Petrov auktoritet da odrješuje i veže. Auktoritet i punomoć koji se dalje predaju. Petrova katedra znak je jedinstva za opću Crkvu kako je to dao napisati na krstionicu u Vatikanu papa Damaz I. (305.-384.): 'Una Petri sedes unum verumque lavacrum vincula nulla tenent quem liquor iste lavat' (Jedna je Petrova stolica i jedna prava kupelj, koga ova tekućina mije ne vežu nikakvi okovi).

- Calvinovo nijekanje Petrove službe potaknulo čašćenje Katedre

Kad je Calvin 1543. zanijekao značenje Katedre time što je tvrdio da je jedina vlast u Crkvi služba Riječi bez ikakvoga crkvenog auktoriteta, drveni tron cara Karla Ćelavog doživio je veliku revalorizaciju, postao je još više predmetom pučke pobožnosti. Vjernicima je činio vidljivim bezvremenski papinski auktoritet kako su ga svjedočili veliki istočni i zapadni crkveni naučitelji. Kad je 120 godina kasnije drveni tron izmaknut pogledu, iznenada i neočekivano je nestalo i čašćenje. U Vatikanu su tim umjetničkim naglašavanjem imali drugačije nakane, no pučka pobožnost ima vlastitu senzibilnost.

Zadnje izlaganje drvene katedre pred vjernicima bilo je od 28. lipnja do 9. srpnja 1867., prilikom 1800. obljetnice smrti Apostolskog prvaka koju je oglasio papa Pio IX. (1792.-1878.). Spomen-relikvija je bila izvađena iz Berninijeva umjetničkog djela i prenesena na oltar Grgurovske kapele u Petrovoj bazilici.

- Skrivena 350 godina

Nakon toga je papa Pavao VI. (1897.-1978.) dopustio znanstvenicima da ispitaju relikviju. Opet je Petrova katedra bila izvučena iz gigantskoga brončanog relikvijara, 26. studenog 1968., i unesena u jednu prostoriju pokraj sakristije kanonikâ. Građa drveta ispitana je 30. prosinca. Unutrašnji dio stolice je od drveta akacije, a vanjski od hrastovine. Bila su znatna oštećenja od zuba vremena kao i od popravaka koji su se obavljali tijekom stoljeća. K tomu, uzete su točne mjere i određena starost. Tko zna hoće li jednoga dana ta sveta relikvija opet biti javno pokazana i čašćena.

- Tri potresna Isusova pitanja Petru i njegovim nasljednicima

Papinska stolica nedvosmisleno i jednoznačno označava poziciju pape u apostolskom kolegiju koja do izražaja dolazi izričitom voljom Isusovom koji je njemu i samo njemu, Šimunu Petru, prenio zadaću da pase njegove ovce (Iv 21, 15-23). Isus ga je triput pitao: 'Šimune, sine Ivanov, ljubiš li me više nego ovi?' Trima upitima koje je Krist uputio zapanjenom i na koncu ražalošćenom Petru, završava Ivanovo evanđelje. Tri pitanja koja katedra sv. Petra nastavlja opet dozivati u pamet onomu tko je nasljeđuje."

Izvor: katholisches.info prema corrispondenzaromana.it
Slike: fatherjerabek.wordpress.comtomablizanac.blogspot.com

Nema komentara:

Objavi komentar