Misionari sv. Ivana Krstitelja

Prošloga mjeseca doznali smo za osnutak jedne personalne župe i za jednu redovničku zajednicu u nastajanju (RORATE CÆLI). I jedno i drugo plod je motuproprija Summorum Pontificum pape Benedikta XVI.

Misionare sv. Ivana Krstitelja pokrenula su dvojica svećenika Kongregacije misionara milosrđa koju je osnovao Ivan Krstitelj Rauzan, svećenik koji je proživio Francusku revoluciju i ostatak života se borio protiv njenih strašnih posljedica. Rođen je u Bordeauxu, 5. prosinca 1757. Školovao se najprije kod isusovaca, a nakon završene teologije postao je svećenik, 25. svibnja 1782.

Budući da nije htio pristupiti zaprisegnutom kleru, otišao je u izbjeglištvo. Najprije u Belgiju, a zatim preko Münstera i Düsseldorfa sve do Berlina. U Francusku se vratio nakon puča iz 1799. Uz potporu nadbiskupâ Bordeauxa i Lyona pokrenuo je s kasnijim biskupom Karlom de Forbinom-Jansonom družbu svećenika koja si je za cilj postavila unutarnje misije- obnoviti vjeru među francuskim narodom. Tako je 1808. u Lyonu prvi put nastala Družba francuskih misija. Djelovanje im je onemogućio Napoleon I. zbog neuspjeha Pariškog koncila iz 1811. i sukoba s Pijom VII. Kad je pao Napoleon i na vlast 1814. došao Ljudevit XVIII., Rauzan je postao kraljev kapelan i ubrzo se po drugi put uspostavlja njegova družba. Misionari su 1816. dobili hodočasničko mjesto Mont-Valérien i održavali misije širom Francuske. Utemeljitelj je osnovao i jednu žensku redovničku zajednicu; Kongregaciju svete Klotilde.

Ponovo su raspršeni i završili u egzilu za vrijeme revolucije iz 1830. Utemeljitelj je u Rimu ostao do 1833. i tu ga je papa Grgur XVI. ohrabrio da osnuje novu družbu. Dobila je ime Kongregacija svećenika milosrđa pod naslovom Blažene Djevice Marije u Njenu Bezgrješnom Začeću. Papinsko pismo potvrde s konstitucijama dobili su 18. veljače 1834. Od 15. ožujka iste godine bili su pod nadležnošću Kongregacije za širenje vjere. Oci milosrđa nosili su (i nose) reverendu svjetovnih svećenika s raspelom. Danas imaju i značku s prizorom povratka izgubljenog sina.

Utemeljitelj je umro 5. rujna 1847. godine. Na grobu mu stoji napisano:

Ovdje počiva

u nadi blaženog uskrsnuća

Ivan Krstitelj Rauzan.

Svećenik, svete teologije doktor,

generalni vikar Biskupije Bordeaux,

utemeljitelj i prvi prepošt

generalni

Družbe svećenika milosrđa pod naslovom

BDM u Njenu Bezgrješnom Začeću.

Pun dana preminu u Parizu, V. rujna MDCCCXLVII.

Zbog dobrote ocem nazvani (2 Mak 14,37)

U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se našla prijevara. U miru je i poštenju išao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. (Mal 2, 6)

Zajednica je ponovo stradala zbog proturedovničkih zakona Treće Republike iz 1880. kad su protjerani redovnici. Matičnu kuću su zadržali u Parizu sve do zakona iz 1905. o razdvajanju Crkve i države. Tada su prešli u Belgiju, a danas su američka zajednica. Od družbe svećenika postali su prava redovnička kongregacija 1961. sa zavjetima čistoće, siromaštva i poslušnosti.  Sjedište im je u Auburnu gdje su 2008. otvorili novu crkvu posvećenu Božanskom Milosrđu.

Prije pet godina su dvojica njihovih članova izrazila želju da obavljaju apostolat u duhu motuproprija Summorum Pontificum. U zajednici su im savjetovali da si pronađu biskupa koji bi ih bio voljan prihvatiti i tako su pronašli msgr. R. J. Foysa. Primio je tu dvojicu otaca- S. Collinsa i S. Kopczynskog- i omogućio im tradicionalni apostolat u personalnoj župi Gospe Lurdske, dekretom od 24. lipnja 2016. Upravo traje prikupljanje sredstava za preuređenje nakoć luteranske crkve u katoličku. Planiraju urediti i lurdsku spilju kao molitveni kutak gdje će se u svako doba vjernici moći pomoliti i zapaliti svijeću. 

Misionari sv. Ivana Krstitelja kao i Kongregacija svećenika milosrđa za svog utemeljitelja drže oca Ivana Krstitelja Rauzana. Oni koji žele pristupiti ovim tradicijskim misionarima moraju računati na puno tradicionalniji i discipliniraniji život i na isključivu uporabu starijih liturgijskih knjiga. Uvelike su orijentirani na izvorne statute oca Rauzana. Zbog nastojanja bezbožne revolucije koja proteklih stoljeća nastoji svrgnuti Krista s njegova mjesta, traže kandidate kontrarevolucionare koji bi prema primjeru i načinu sv. Ivana Krstitelja i oca Rauzana radili za spasenje svih ljudi, da se sve obnovi u Kristu Kralju.

Otac Rauzan narav pravog misionara nalazi u Poslanici Filipljanima i predlaže taj uzor svojim svećenicima: "Uostalom braćo, što god je istinito, što god časno, što god pravedno, što god čisto, što god ljubazno, [...] - to nek vam je na srcu!" (Fil 4,8).

Slike: MSJB, RORATE CÆLI