Rečeno-učinjeno

U službenom listu Republike Argentine, 9. travnja 2015., objavljena je vijest da je Tajništvo za bogoštovlje Ministarstva vanjskih poslova i bogoštovlja, na zahtjev nadbiskupa Buenos Airesa, msgr. M. A. kard. Polija, priznalo Svećeničko bratstvo sv. Pija X. dijelom Katoličke Crkve. Prvi su o tomu pisali Adelante la Fe i Rorate caeli.

Katolička Crkva u Argentini ima poseban status pa je i u argentinskom ustavu propisana obveza savezne vlade da podupire katoličku vjeru. 

Piovu je bratstvu ovo priznanje posebno važno zato što za svoje svećenike koji nisu Argentinci treba vize i boravišne dopusnice. Bratstvo mora biti ili službeni dio jedne državno priznate vjerske zajednice ili se prijaviti kao neovisna vjerska zajednica. Državi potonje ne bi bilo problematično, no Bratstvo niti na građanskopravnom području nikada nije htjelo da ga se smatra odijeljenim od Katoličke Crkve (Katholisches.info).

Taj su problem piovci bili iznijeli i bivšem nadbiskupu Buenos Airesa, sadašnjem Svetom Ocu. O tomu je prošle godine, 11. svibnja 2014., u francuskom Fabrèguesu govorio biskup Fellay. Katholisches.info je tada pisao: "Još je jedan zanimljiv detalj Papina izjava jednom odvjetniku Bratstva [...]: 'Ti ljudi tu, misle da da ću ih izopćiti, ali nemaju pravo'. I dalje: 'Neću ih osuditi i neću nikoga sprječavati da ih posjećuje'." Nije pobliže protumačeno što znači posjećivati. No, ono što je više u svezi s priznanjem ovog mjeseca je Fellayevo prepričavanje susreta o. C. Bouchacourta, svećenika Bratstva i tadašnjeg poglavara distrikta, i kardinala Bergoglija, upravo u svezi s rješenjem problema boravišnih dopusnica. Pater je kardinalu objasnio: "'Postoji jednostavno rješenje; to bi bilo da se [pred građanskim zakonom] izjasnimo kao neovisna crkva, ali to nismo htjeli jer smo katolici'. Kardinal je odgovorio: 'Ne, ne, vi ste katolici, to je očito. Ja ću vam pomoći'." Zatim je napisao pismo vladi u korist Piova bratstva.

No, od te pomoći tada nije bilo ništa jer je apostolski nuncij tvrdio suprotno kardinalu Bergogliju. Poglavar piovaca je nadalje prošle godine rekao: "'Sada je on papa, a naš je odvjetnik imao priliku susresti se s njim. Rekao mu je da problem s Bratstvom još uvijek postoji i zamolio ga da imenuje u Argentini jednog biskupa s kojim bismo mogli raščistiti problem.' Prema Fellayu, papa Franjo je odgovorio: 'Da, a taj sam biskup upravo ja. Obećao sam pomoći i to ću učiniti.'"

Dakle, s pravom se može pretpostaviti da je kard. Poli pisao vladi s Papinim znanjem. 

Prema kanonu 298 Zakonika kanonskog prava, u Crkvi "ima društava različitih od ustanova posvećenog života i družba apostolskog života, u kojima vjernici, bilo klerici, bilo laici, bilo klerici i laici zajedno, zajedničkim djelovanjem teže njegovanju savršenijeg života ili promicanju javnog bogoštovlja ili kršćanskog nauka ili drugih djela apostolata, kao što su pothvati evangelizacije, vršenje djela pobožnosti ili dobrotvornosti te prožimanje vremenitog reda kršćanskim duhom." 

Kardinal Poli je Piovu bratstvu, do uređenja njegova statusa unutar sveopće Crkve, dao status takvog udruženja dijecezanskog prava i omogućio mu upis u argentinski registar crkvenih redova i družba koje priznaje Katolička Crkva te je Bratstvo pred zakonom postalo pravna osoba.

Piovci u svom priopćenju tumače da dokument kard. Polija nema kanonski auktoritet niti nadomješta dogovort s rimskim vlastima (DICI). Slično tvrdi i tajnik Papinskog povjerenstva Ecclesia Dei, msgr. Pozzo, koji je izrazio zadovoljstvo što se u Argentini moglo iznaći ovakvo rješenje koje ne uključuje Svetu Stolicu, i napomenuo da se "ne radi o pravnom priznanju Piova bratstva kao kleričke družbe. Pitanje zakonitosti izvršavanja svećeničke službe njihovih svećenika ostaje otvoreno. No, svakako, to je još jedan znak dobre volje Katoličke Crkve pred tom stvarnošću. Ordinarij Buenos Airesa ovom odlukom priznaje da su članovi Bratstva katolici, premda ne još u punom zajedništvu s Rimom. Nastavljamo raditi na tomu da se dođe do punog zajedništva i pravnog uređenja Bratstva u Katoličkoj Crkvi" (Vatican Insider).

Za kraj još jedna zanimljivost iz prošlogodišnjeg predavanja biskupa Fellaya: "Papa Franjo je dvaput pročitao životopis nadbiskupa M. Lefebvrea, utemeljitelja Piova bratstva. Knjiga iz pera biskupa B. Tissiera de Malleraisa se Svetom Ocu jako svidjela, naglasio je Fellay: 'On [Papa] je protiv svega što mi predstavljamo, ali kao životopis mu se svidjela'." (Katholisches.info)

Slika: RORATE CÆLI