subota, studenoga 08, 2014

Veliki kardinal

Danas je službeno objavljeno da veliki kardinal Burke nije više na čelu Vrhovnog sudišta Apostolske signature.

"Ova mjera potvrđuje argentinske glasove koji prate Jorgea Marija Bergoglia od njegova izbora za crkvenog poglavara, da je zlopamtilo i da ne trpi kritiku svoje osobe i protivljenje svojim planovima. Ona osim toga potvrđuje da je papa Franjo stvarni redatelj 'novoga milosrđa' koje je kardinal Kasper samo iznio u svijet kao glasnogovornik.

Zbog ove smjene kard. Burke sljedeće godine neće više moći snagom službe sudjelovati na Biskupskoj sinodi o obitelji. Tako je papa Franjo ovim 'premještajem' na sljedećoj Sinodi ušutkao kardinalov glas. Signal je to prema kojem se čini da je Argentinac voljan 2015. nadoknaditi ono što mu na izvanrednoj Biskupskoj sinodi 2014. nije uspjelo i silom provesti svoje 'novo milosrđe'. Jedno 'novo milosrđe' koje može biti vrlo nemilosrdno." (Katholisches.info, Traditio Ecclesiae)

Lifesitenews.com, stranica koja se zalaže za obranu života i obitelji, objavila je zahvalnicu kard. Burkeu koju mogu potpisati svi koji tako žele izraziti svoju solidarnost s glasom stožernika koji se nije dao zastrašiti, nego je pod svaku cijenu htio Ostati u istini Kristovoj.

Članak S. Magistra nas podsjeća da se deratzingerizacija odvija na svim razinama.

"Nastavljaju se kotrljati glave u Rimskoj kuriji uslijed revolucije koju provodi papa Franjo.

Petog studenog, s trenutačnim stupanjem na snagu, otpuštena su iz Kongregacije za bogoštovlje dva podtajnika- šezdeset šestogodišnji Englez A. Ward i pedeset trogodišnji Španjolac J.-M. Ferrer Grenesche.

Njih je zamijenio jedan podtajnik, pedeset osmogodišnji montfortanac C. Maggioni.

Posebno je značajna smjena msgr. Ferrera koji je otpušten po svršetku prvih pet godina svog mandata.

Benedikt XVI. je toga španjolskog svećenika imenovao u srpnju 2008. i doveo iz Toleda gdje je bio generalni vikar A. kard. Cañizaresa Llovere, kojeg je isti papa Ratzinger bio imenovao prefektom Kongregacije za bogoštovlje. 

Cañizares se ove godine vratio u Španjolsku kao nadbiskup Valencije i stupio na službu prošlog 4. listopada. I sada, i prije nego što je imenovan njegov nasljednik u Kongregaciji za bogoštovlje, isto je zadesilo i njegova podtajnika kojeg je sâm izabrao. 

Ne zna se hoće li novi prefekt Kongregacije biti izabran u kontinuitetu s Cañizaresovom, tipično ratzingerovskom, teologijskom i liturgijskom senzibilnošću, međutim, sigurno je da to nije slučaj s novim podtajnikom.

Maggioni je zapravo na dužnosti u Kongregaciji za bogoštovlje od daleke 1990. i blizak je liturgijskom senzibilitetu bivšeg meštra papinskih ceremonija P. Marinija, koji je bio asistent arhitekta poslijekoncilske liturgijske reforme, A. Bugninija, kojeg se Pavao VI.- 'ne posve zadovoljan reformom', kako je to nedavno za 'Avvenire' potvrdio G. B. kard. Re- na koncu oslobodio i poslao ga za nuncija u Iran.

Msgr. Grenesche je, naprotiv, uvijek pokazao da je povezan s velikom tradicijom, pa i na području liturgijske glazbe (članak).

Također nije propustio sudjelovati zajedno s R. L. kard. Burkeom na nedavnom rimskom hodočašću koje su upriličili vjernici povezani s drevnom pretkoncilskom liturgijom, kojoj je papa Benedikt XVI. motuproprijem 'Summorum Pontificum' vratio slobodu.

Glede Burkea i njegova novog potvrđenog mjesta kao zaštitnika malteških vitezova, rijetki su uočili da se jedan od elemenata, možda i jedini, koji predstavlja pravu novost u dokumentu Rescriptum ex audientia Sanctissimi koji je Sveta Stolica objavila 5. studenog 2014., tiče činjenice da nisu samo 'kardinali predstojnici dikasterija Rimske kurije' obvezani podnijeti ostavku s navršenih 75 godina, nego također 'drugi kardinali koji obnašaju dužnosti na koje ih imenuje papa'.

To će reći da od 3. studenog i purpurnici iznad 75 godina koji imaju nekurijalne službe i obnašali su ih tradicionalno bez roka trajanja, od sada moraju potpisati svoje ostavke.

Pod tu odredbu ne spadaju samo, primjerice, nadsvećenici papinskih bazilika (nadsvećenik Svete Marije Velike, Španjolac S. Abril y Castelló, ima 79 godina), nego i kardinali zaštitnici viteških redova koje imenuje papa.

To je slučaj s aktualnim velikim meštrom Reda Svetog Groba, Amerikancem E. F. O'Brienom, koji je prošlog travnja napunio 75 godina.

Tiče se to isto tako aktualnoga zaštitnika Malteškog reda, P. kard. Sarda koji je prošloga 1. rujna prevalio 80. godinu i stoga mora što brže osloboditi mjesto za svoga nasljednika."

Izvor: Settimo Cielo, Beiboot Petri
Slika: Facebook/Institut du Bon Pasteur

3 komentara:

  1. Hvala Vam kardinale.Ustrajte.Ima nas koji Vas vole, i mole za Vas, i sve one koji brane Kristov nauk.A ovi bijednici koji trenutno zauzimaju funkcije koje im ne pripadaju, bolje bi im bilo da se nisu ni rodili, jer ništa drugo ne rade, osim što služe Sotoni.

    OdgovoriIzbriši
  2. Peticiju sam potpisao. Dobio sam mail da je 6400 ljudi već potpisalo(možda je to bilo u svega par sati). Kad skupe 15 000, predat će velikom Kardinalu. Mislim da će to dp sutra ujutro skupiti. No opet, važno je pozvati što više ljudi i iz naših krajeva da podrže ovog kardinala koji hrabro brani katolički nauk.

    Kikii

    OdgovoriIzbriši
  3. Jedno razmišljanje. U normalnim okolnostima, rekli bismo, normalna stvar. Osobito ako imamo na umu kako se stalno prizivala i priziva reforma u kuriji. No, je li doista samo Burkeov glas bio opozicija novom bergoglio-kasperijanskom milosrđu na sinodi i je li bio doista jedini koji se pozivao na čvrsti katolički nauk o moralu i disciplini po pitanju ženidbe i rastavljenih? Uz uvjet da se ne radi o iskrivljenim interpretacijama onih koji su pratili sinodalne događaje.
    Ovaj potez sigurno je, na neki određeni način, Burkea papabilizirao. Barem u očima onih koji zastupaju tradicionalno stajalište o braku kao božanskoj ustanovi, bračnom moralu i disciplini sakramenata po tom pitanju i kod onih koji vide da nešto ozbiljno ne štima u samom vrhu tj. kod onih kojima ne bi trebalo biti nejasno poznavanje ove materije. Ohrabruje rečenica s QV bloga „S druge strane, uzoriti kardinal će sada imati dosta slobodnog vremena za propovijedanje istine vjere vjernicima diljem svijeta.“
    Analogijom deratzingerizacije, dewojtyilizacije, delucianizacije, demontinizacije, deroncallizacije, depacellizacije, deborgizacije i tko zna dokle sve to još može ići ... sigurno će biti i debergoglizacije i tko zna čega sve ne, možda i depapizacije. Ovo posljednje, naravno u normalnim okolnostima tek nakon odreknuća i novih konklava. Ili ipak možda i prije jer više ništa nije normalno.
    Ostaje pitanje: Je li Burkeova smjena doista motivirana njegovim interventima na sinodi i oko nje ili su posrijedi neke druge stvari, o kojima mi, obični smrtnici, pojma nemamo već i zbog toga što su, pretpostavljam, kubici papirologije u pismohranama Burkeova, sada bivšeg područja, označene oznakom tajne (s pravom, zbog velike javne sablazni), a vidim neki se kardinali ne libe lansirati ih u javnost, valjda za svaki slučaj- da stvari budu još gore, ako sam dobro shvatio. Mislim na chikaški slučaj koji u svojem izvještaju o zlostavljanjima obiluje apokaliptičkim slaganjem šestica. Slučajno? Možda.
    Pa tko će to sankcionirati? Očito će kaznene mjere u Crkvi dobiti ili novo značenje ili će ih se zanemarivati i zaobilaziti na sve moguće načine. Poprilično shizofrena situacija. Što je tu sada unutarnje i tajno područje? Ima li istu obvezujuću snagu kao i sakramentalni pečat (sigurno nema, ali kada i u kojoj prilici to prestaje biti)? Jesu li osobe koje su ih očitovale i javno predočile potpale pod crkvene kazne? Iznimno složena situacija. Barem za sada. Uz jasno i nedvojbeno vjerovanje kako Bog Duh Sveti nevidljivo vodi i rasvijetljuje Crkvu pa i onda kada se sve čini zamagljenim, nejasnim, dvojbenim, apsurdnim. Grad iz fatimske treće tajne nije bio do kraja srušen, nego polurazrušen. Longin

    OdgovoriIzbriši