V dan sv. Felicija Valežkago

UHNoticias, 9. studenoga pišu kako nakon 107 godina zajednica trinitarskih trećoredica napušta samostan u Binissalemu i odlaze u matičnu kuću također na Mallorci. Zajednica su zapravo tri stare sestre u građanskoj odjeći (fotografije su ispod članka). Ništa, dakle, što već nije viđeno kod mnogih drugih autosekulariziranih redova. 

Iskoristio bih ipak priliku da vam obratim pozornost na njihova energičnog i svestranog utemeljitelja koji me valjda zbog tih karakteristika podsjetio na slugu Božjega opata Franju Pfannera. Radi se o zanimljivoj i značajnoj majorkanskoj ličnosti XIX. st. Obuveni trinitarac o. Mihael Ferrer, bio je sveučilišni profesor filozofije, veliki pisac na majorkanskom jeziku, pokretač više dnevnih listova, propovjednik, širitelj pobožnosti vlastitih trinitarcima- prema Presvetom Trojstvu po molitvi sv. trisagija (1, 2, 3), Majci od Dobroga Lijeka (4) i svetim utemeljiteljima Ivanu i Feliksu. U tu je svrhu sastavio i dao tiskati mnoge knjižice, a zaslužan je i za nastanak brojnih slika, gravura, skulptura, škapulara Presvetog Trojstva u kojima je također vidio sredstvo za širenje pobožnosti. Toliko se angažirao oko toga jer je uvijek osjećao da to veliko otajstvo naše vjere nije dovoljno čašćeno. Znao je pisati kako više nema novca jer je sve dao za kult Presvetog Trojstva i za bližnje u potrebi. Otac Mihael je zbog svojih konzervativnih i antiliberalnih nazora 1822.-1823. bio zatočen i čekao na izvršenje smrtne kazne. Oslobođen je zahvaljujući povratku Ferdinanda VII. na vlast. U iscrpnoj knjizi koja prikazuje njegovu ulogu u majorkanskom društvenom i crkvenom životu nalaze se mnoge zanimljive zgode, njegova pisma i razmišljanja koja otkrivaju njegovu svetu dušu, ali i realističan pogled na svijet. U svojim strogim i duhovitim primjedbama ne štedi niti svoju subraću trinitarce. Doživio je, nažalost, također eksklaustraciju i desamortizaciju (1835./'36./'37.)- ukidanje redova i oduzimanje samostanskih dobara. Ovaj omiljeni otočki svećenik umro je 7. siječnja 1857. u 87. godini života radeći u dušobrižništvu kao eksklaustrirani redovnik. Već iz navedenoga je teško zamisliti da bi se o. Mihael složio s putem kojim su nakon zadnjega koncila krenula njegove redovnice. Osnovao ih je 1810. iz jedne mjesne Bratovštine Presvetog Trojstva. Cilj im je bio da u skladu s trinitarskim idealom rade sa zapostavljenim pukom. Budući da su se sestre bavile karitativnim i dobrotvornim radom izbjegle su raspuštanje svoje kongregacije tridesetih godina XIX. st.

I još malo zanimljivosti. Danas se Crkva spominje sv. Feliksa, suutemeljitelja Reda Presvetog Trojstva i otkupa robova. Prošle godine se navršilo osam stoljeća od njegove smrti pa upućujem i na njegov životopis koji osim poznatih donosi i druge manje poznate događaje, kao što su njegova ukazanja službenici Božjoj Anđeli od Začeća (1649.-1690.), španjolskoj spisateljici mističnih spisa i pokretačici obnove među trinitarskim koludricama u smislu dosljednijeg obdržavanja pravila sv. Ivana Matskog.

Na zadnjoj slici nalazi se pučka pjesma koja spominje događaj iz predaje o sv. Feliksu kad je uoči blagdana Rođenja Marijina došao u kor gdje je vidio Presvetu Djevicu obučenu u habit trinitaraca kako s korom jednako odjevenih anđela pjeva trisagij Presvetom Trojstvu. Rimsku sliku s tim viđenjem možete vidjeti ovdje (sedamnaesta slika odozgor).

Oratio
Deus, qui beatum Felicem Confessorem tuum ex eremo ad munus redimendi captivos coelitus vocare dignatus es: praesta, quaesumus; ut per gratiam tuam ex peccatorum nostrorum captivitate, eius intercessione, liberati, ad coelestem patriam perducamur. Per Dominum.

Molitva
Bože, iže blaženago Felicija Ispovědnika svojego iz pustińe k službě iskupļati plěnniki s nebese prizvati izvolil jesi: podaj, molim te; da blagodětju tvojeju ot plěna grěh naših, jego hodatajstvom, izbavļeni, na nebesko otčastvo privedem se. Gospodem našim.

Molitva
Bože, koji si se udostojao blaženoga Feliksa priznavatelja svoga nebeskim nadahnućem pozvati iz samoće da otkupljuje robove, daj, molimo, da njegovim posredovanjem po tvojoj milosti oslobođeni od ropstva naših grijeha budemo privedeni u nebesku domovinu. Po Gospodinu...

Slike: Alta mar, WIKIMEDIA COMMONS, bibliogoigs