Blog Rorate caeli objavio je jučer vrlo opširan intervju s kard. Burkeom, zaštitnikom Suverenoga vojnog i bolničkog reda svetog Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte. Intervju je podijeljen na više cjelina koje obuhvaćaju zaista sve aktualne teme iz života Crkve. Kao i uvijek, kardinal odgovara vrlo jasno i otvoreno. Prijevodi su već objavljeni na španjolskom, talijanskom i njemačkom jeziku.
"VATIKANSKI DUŽNOSNICI KOJI PRIJETE TUŽBOM BLOGERIMA
RC: Vaša Uzoritosti, zahvaljujemo Vam što ste pristali na ovaj intervju! Kao najčitaniji blog za tradicijske katolike, vjerujemo da će ovo uvelike donijeti nadu našem čitateljstvu i katolicima tradicijskog nadahnuća. Naše prvo pitanje: tradicijski je svijet pred kratko vremena ostao zapanjen viješću da su dva vatikanska dužnosnika [1, 2] zaprijetila tužbom tradicijski usmjerenim blogerima i novinarima. Slažete li se s tim pristupom i mislite li da ubuduće trebamo češće s tim računati?
Kardinal: Osim ako bloger nije nepravedno oklevetao nečiji dobar glas, sigurno ne mislim da je to način na koji bismo se mi kao katolici trebali ophoditi s tim pitanjima. Mislim da bi trebalo uspostaviti kontakt. Pretpostavljam da je katolički bloger djelovao u dobroj vjeri, a ako postoji netko u hijerarhiji koga je povrijedio, pravi bi način najprije bio izravni pristup osobi i pokušaj da se stvar riješi na taj način. Naš nas Gospodin u evanđelju i sv. Pavao u I. poslanici Korinćanima poučavaju da naše prijepore ne iznosimo javno, te da bismo kao katolici trebali biti sposobni riješiti međusobno te stvari (usp. Mt 18, 15 i 1 Kor 6, 1-6).
ZBRKA PAPE FRANJE
RC: Nakon osam godina pod papom Benediktom XVI., svećenici, laici pa i mediji navikli su se na jasnoću. Je li bolje pored tolike zbrke od dnevnih izjava pape Franje, zbrke sa Sinode itd., usredotočiti se radije na mjesnu i župnu razinu te na crkvenu Tradiciju, nego gledati za posebnim vodstvom Rima za svakodnevne teme?
Kardinal: Da, mislim da je to, zapravo, čak savjet samog pape Franje. U svojoj apostolskoj pobudnici 'Evangelii gaudium', primjerice, kaže da je ne promatra kao nauk Učiteljstva (br. 16). S papom Benediktom XVI. smo imali majstorskog učitelja koji nam je davao iscrpne kateheze o raznim temama. Ljudima danas kažem da je, ako ih zbunjuje način poučavanja pape Franje, važna stvar obratiti se Katekizmu i onomu što je Crkva uvijek naučavala te tomu poučavati, to promicati na župnoj razini počevši od obitelji. Ne možemo gubit svoju energiju na frustraciju oko nešega što smatramo da bismo trebali dobiti, a nismo dobili. Naprotiv, mi sigurno znamo što je Crkva oduvijek naučavala i na to se trebamo osloniti te na to usredotočiti svoju pozornost.
PRIČEST ZA PRELJUBNIKE I NAPAD NA NAUK
RC: Govorimo o nauku i o onom što smo čuli. Nedavno ste izazvali senzaciju kad ste rekli da ćete se oduprijeti svakom heterodoksnom nauku o braku te da se katolici trebaju boriti protiv toga. Time dolazimo do sljedećeg pitanja: kakav treba biti odgovor vjernih katolika bude li promjene u stezi glede svete pričesti za rastavljene i ponovo vjenčane preljubnike?
Kardinal: Odgovorio sam na hipotetsko pitanje. Neki su to pokušali protumačiti kao napad na papu Franju, što uopće nije. To je bilo hipotetsko pitanje koje mi je bilo postavljeno, a ja sam jednostavno odgovorio: 'Nijedan nam auktoritet ne može zapovjediti da djelujemo protiv istine, te istodobno, kad je istina pod bilo kakvom prijetnjom, moramo se za nju boriti.' To sam mislio kad sam to izjavio. I kad mi je postavljeno drugo hipotetsko pitanje- 'što ako se bude forsirala ta agenda?'- odgovorio sam: 'Jednostavno joj se moram suprotstaviti. To je moja dužnost'.
RC: Kako vjerni katolik može na to reagirati? Doma? Na blogu?
Kardinal: Mislim da treba očuvati nauk, u svom domu i svom osobnom životu, ostati u istini vjere kako je poznaje i također glasno govoriti, te upoznati Svetog Oca sa svojom dubokom zabrinutošću da ne može prihvatiti promjenu crkvene prakse koja bi bila jednaka promjeni nauka o nerazrješivosti braka. Ovdje je vrlo važno navesti lažnu dihotomiju koju grade oni koji kažu: 'Ma ne, mi mijenjamo samo praksu. Ne diramo u crkveni nauk'. Međutim, ako se mijenja crkvena stega glede pristupa svetoj pričesti onih koji žive u preljubu, onda se zasigurno mijenja crkveni nauk o preljubu. Zapravo kažete da je u nekim okolnostima preljub dopustiv, čak dobar, ako ljudi mogu živjeti u preljubu i dalje primati sakramente. To je vrlo ozbiljno pitanje i katolici moraju ustrajati da se crkvena stega ne promijeni na neki način koji bi, zapravo, oslabio naše učenje o jednoj od najtemeljnijih istina, istini o braku i obitelji.
DISIDENTSKI BISKUPI I 'SUMMORUM PONTIFICUM'
RC: Dolazimo do nečega što posebice leži na srcu Vaše Uzoritosti; kako ispunjavamo obećanje i nalog motuproprija 'Summorum Pontificum', osobito u ovom času u Crkvi, i koju ulogu ima kanonsko pravo u omogućavanju da tradicionalna latinska misa bude dostupna u svakoj župi?
Kardinal: Zakon je takav kakvim ga je dao papa Benedikt XVI. i nije se promijenio. Dokument za njegovu implementaciju objavilo je Papinsko povjerenstvo 'Ecclesia Dei'. Sve to vrijedi. Sve to potiče da se osigura tradicionalna misa kad postoji skupina vjernika koja je želi.
RC: Ostanimo kod 'Summoruma Pontificuma'. Za obitelji čija djeca nikada nisu prakticirala 'Novus ordo', a njihovi mjesni ordinariji ne žele izvršiti naloge iz 'Summoruma' tako da im podijele tradicionalnu svetu potvrdu, trebaju li te obitelji dovesti svoju djecu u susjednu dijecezu ili personalnu župu kakve ima Svećeničko bratstvo svetog Petra, da se mogu firmati prema tradicionalnom obredu?
Kardinal: Oni sigurno imaju pravo primiti sakramente prema tradicionalnom obredu, u izvanrednom obliku. Ako to nije moguće u njihovoj dijecezi, sigurno mogu tražiti od svog župnika izjavu da je dijete spremno za potvrdu i firmati ga na drugom mjestu gdje je to dopušteno.
DEMONTAŽA FRANJEVACA BEZGRJEŠNE
RC: Vjerojatno znate da smo protekle godine pratili nemilosrdni i zastrašujući postupak demontaže franjevaca Bezgrješne. Vjerujete li, Uzoriti, da je povjerenik Volpi bio fer? Što Vaša Uzoritost misli o Volpijevoj izjavi iz medijacije glede utemeljiteljeve obitelji?
Kardinal: Zaista ne raspolažem izravnim informacijama na temelju kojih bih mogao donijeti sud o toj stvari. S gledišta outsidera mogu reći da je o. Volpi vrlo brzo poduzeo neke vrlo stroge postupke. Kako izgleda- jer i ja sam pročitao priču- on je morao priznati da njegove optužbe protiv o. S. Manellija, utemeljitelja franjevaca Bezgrješne, i njegove obitelji o nekakvoj zloporabi vremenitih dobara, nisu bile istinite. To je sigurno vrlo ozbiljna stvar. Mnogi fratri napuštaju Red i trebao bi biti neki način ophođenja s tom situacijom na koji Red ne bi propao, jer bio je vrlo jak, imali su puno zvanja i brojne apostolate. To je dio koji me zabrinjava.
RC: Postoje izvještaji- iskreno, dobivamo osobne izvještaje o tomu- o svećenicima franjevcima Bezgrješne koji kažu da 'bježe', da se 'skrivaju'- tim riječima- od trnutačnog Reda pod o. Volpijem. Postoje izvještaji biskupâ koji prihvaćaju svećenike franjevce Bezgrješne, koji traže utočište u njihovim dijecezama. Biste li, Vaša Uzoritosti, ohrabrili ostale biskupe da učine isto?
Kardinal: Ako postoji svećenik koji želi napustiti svoju redovničku zajednicu i dobar je svećenik, nema ništa što se protivi tomu da ga biskup primi, mislim da bi dobar biskup sigurno prihvatio takvog svećenika i pokušao mu pomoći da postane svećenik u njegovoj dijecezi. To je proces i treba vremena. Svećenik koji želi napustiti svoju redovničku zajednicu treba imati biskupa koji ga je voljan prihvatiti. Ako je biskup u stanju prihvatiti takvog svećenika, mislim da bi biskup trebao biti sretan što to može učiniti, jer tako može pomoći dobrom svećeniku da nastavi izvršavati svoju svećeničku službu.
TRADICIONALNI SVEĆENICI KOJE UGNJETAVAJU DISIDENTSKI BISKUPI
RC: Uzoritosti, što po Vašem mišljenju trebaju činiti dobri svećenici koje tlače njihovi biskupi? Znamo o mnogim takvima iako ih nećemo javno imenovati. Neki sada uopće nemaju poslanja i žive od donacija i pomoći obitelji i prijatelja. Neki su prisiljeni pridružiti se neovisnim skupinama. Kakav je savjet Vaše Uzoritosti tim svećenicima koji jednostavno žele živjeti, propovijedati i služiti misu kako su svi svećenici činili prije Koncila?
Kardinal: Jednostavno ih potičem da potraže biskupa koji bi ih bio spreman primiti i pokušati im pomoći ako može, ili ako ne može izravno sam pomoći, koji će im pomoći da pronađu drugog biskupa koji bi im omogućio da vode dobar svećenički život. To je sve što se može učiniti. Naravno, tu je i utok Kongregaciji za kler, ako svećenik osjeća da se prema njemu nepravedno postupa; tada može tražiti intervenciju Kongregacije za kler.
RC: Kako bi se riješili problemi koje smo upravo diskutirali, postoje izvještaji da se radi na apostolskoj administraturi za tradicijske svećenike i redovnike koja bi razriješila mnoga od ovih pitanja u smislu da bi im omogućila da žive svoje zvanje strogo prema 'Summorumu Pontificumu'. Može li Vaša Uzoritost komentirati moguće stvaranje apostolske administrature?
Kardinal: Tako nešto je moguće, ali ne znam da je nešto takvo u tijeku. Možda i jest, no ja nisam o tomu čuo. Sigurno je to mogućnost i bio bi način kako bi se pomoglo tim svećenicima i s njima povezanim vjernicima da ostanu u jedinstvu s Crkvom.
VIŠE SVEĆENIKA POD AUKTORITETOM KARD. BURKEA
RC: Sada pitanje, Uzoritosti, koje je možda malo konfliktno, ali bi li Suvereni vojni malteški red u teoriji mogao funkcionirati kao apostolska administratura koja bi mogla dati ovlasti tradicijskim svećenicima i redovnicima.
Kardinal: Pa, Suvereni malteški vojni red, vitezovi sv. Ivana Jeruzalemskog, imaju inkardiniranih svećenika, ali kao suvereni vojni red, a ne kao apostolska administratura. Red ima prelata kojeg imenuje Sveti Otac i koji sudjeluje u vodstvu Reda. On je, jasno, zakoniti superior svih svećenika inkardiniranih u Red. Upravo sada razmatramo cijelu situaciju jer imamo zahtjeva od više svećenika koji žele inkardinaciju u Red. To se sigurno zbivalo ranije i nema razloga zašto se ne bi nastavilo, ali ne u svojstvu stvaranja apostolske administrature, nego u svojstvu naravi Reda.
SVEĆENIČKI CELIBAT
RC: Sljedeće smo pitanje namjeravali postaviti mjesecima ranije kad smo počeli pripremati pitanja za intervju, ali onda je izvješteno da je Papa rekao upravo jučer da je pitanje oženjenih svećenika 'na njegovoj agendi'. Je li svećenički celibat za zapadne svećenike pod ozbiljnom prijetnjom u ovom pontifikatu?
Kardinal: To bi bila vrlo ozbiljna stvar jer se tiče primjera samoga Krista. Crkva je uvijek pazila na to da njeni svećenici slijede Kristov primjer također u Njegovu celibatu. Čuo sam te vijesti, ali ih nisam mogao provjeriti, no bila bi to, očito, vrlo ozbiljna stvar. To se pitanje postavilo na Biskupskoj sinodi već kasnih '60.-ih, no tada je dana vrlo solidna potvrda crkvenog nauka o kleričkom celibatu. Ne osvrćem se na to samo kao na stegovno pitanje jer se to tiče onoga što je Crkva od najranijih stoljeća shvaćala kao najprikladnije za svoje svećenike. Tu je više od stege i stoga mislim da je vrlo teško predočiti si da bi tu bilo neke promjene.
OHRABRENJE ZA TRADICIJSKE KATOLIKE
RC: Vaša Uzoritosti, koje biste riječi ohrabrenja uputili tradicijskim katolicima koji se trse spasiti svoje duše i duše svoje djece u ovom modernom svijetu i- kako se katkad čini- bez ikakve pomoći od Rima?
Kardinal: Često kažem onima koji mi pišu izražavajući takvu obeshrabrenost ili pak traže savjet u- kako se čini- vrlo problematičnoj situaciji, da se onda- u vremenima kao što je ovo- kada se čini da postoji neka konfuzija u upravljanju Crkvom, moramo više nego ikad usidriti u trajno naučavanje Crkve te to dalje predati našoj djeci i ojačati razumijevanje toga nauka u našim mjesnim župama i u našim obiteljima. Naš nas je Gospodin uvjerio u to. Nije nam rekao da neće biti napada na Crkvu čak i iznutra, nego nas je uvjerio da je vrata paklena neće nadvladati. Drugim riječima: Sotona nikada neće svojim obmanama u konačnici uspjeti pobijediti Crkvu. Moramo imati to pouzdanje i s velikom radošću i odlučnošću naučavati vjeru ili svjedočiti apologetikom dušama koje ne razumiju vjeru ili koje još nisu postale članovi Crkve. Znamo da vrata paklena neće nadvladati, no u međuvremenu naš put je križni put. I kada moramo trpjeti zbog onoga što vjerujemo, što znamo da je istina, možemo prihvatiti tu patnju znajući konačni ishod: da je Krist pobjednik. On je taj koji u konačnici pobjeđuje sve zle snage u svijetu te vraća nas i svijet Ocu. To je način na koji pokušavam ohrabriti vjerne katolike. Mislim također da je važno da se pobožni tradicijski katolici međusobno upoznaju i potpomažu, da nose breme jedni drugima, kako kaže Pismo. Trebamo biti spremni to činiti i biti osjetljivi prema obiteljima koje u tom pogledu trpe pod posebnim teškoćama, te koliko je moguće, pokušati biti što bliži jedni drugima.
TREĆI VATIKANSKI KONCIL?
RC: Zahvaljujemo! Ostalo nam je još nekoliko pitanja. Postoje neke neodređene vijesti, ali od vjerodostojnih izvora, da Franjo razmatra sazivanje Trećega vatikanskog koncila. Je li Vaša Uzoritost što o tomu čula?
Kardinal: Ne, uopće ne.
PROCES ZA IZBOR BISKUPÂ
RC: Biskupska su imenovanja u SAD-u pod Benediktom XVI. obično bila konzervativno orijentirana. To nije bio slučaj posvuda. Otuda je nastao raskorak sa svećenicima i sadašnjim aktivnim vjernicima nove generacije koji su uglavnom konzervativni, vezani uz pravi katekizam, katolički moralni nauk i dostojanstvenu svetu liturgiju. Slaže li se Vaša Uzoritost s novom orijentacijom u imenovanju biskupa u SAD-u i drugdje? Je li prema Vašem mišljenju sadašnja metoda odabiranja biskupa dobra?
Kardinal: Mislim da jest. Ona ne uključuje samo konzultiranje drugih biskupa i svećenika u dijecezi, nego i vjernika laika. Također, uvijek postoji mogućnost za laike pojedince ili članove laičkih vjerničkih skupina da izraze svoje brige Kongregaciji za biskupe ili nunciju. Mislim da je vrlo važno dati do znanja nunciju, kad se razmatra imenovanje biskupa za neku dijecezu, da postoji mnogo vjernih katolika koji imaju osobite potrebe te navesti te potrebe.
AKTUALNA ULOGA U CRKVI
RC: Što je trenutačno u žarištu Vašeg rada?
Kardinal: Moj je glavni fokus na Suverenom malteškom vojnom redu, u pomaganju velikom meštru u upravljanju Redom, posebno u duhovnoj dimenziji. Red ima dvostruku svrhu: obrana vjere i skrb za siromašne. Te su dvije stvari doista vrlo bliske. Pomažem mu u pitanjima o strukturi samog Reda, kako bi učinkovitije ispunjavao te dvije svrhe, ali i u pitanjima koja neizbježno dolaze u svakoj katoličkoj organizaciji s obzirom na nauk i moral. To je moj glavni fokus. Također mi vrijeme ide i na studij i pisanje o važnim pitanjima današnje Crkve.
TRADICIONALISTI OBNAVLJAJU CRKVU
RC: Vidite li u budućnosti mogućnost da tradicijski katolici preuzmu veću ulogu u obnovi Crkve?
Kardinal: Mislim da je tako. Sve više susrećem jakih katoličkih obitelji koje su odane tradicionalnoj misi i smatram da će te obitelji imati sve više utjecaja u vremenu koje dolazi. Ako one utječu na druge obitelji, onda dolazi do većeg porasta.
RC: Postoji li još nešto čega se nismo dotaknuli, a što bi Vaša Uzoritost htjela dodati?
Kardinal: Samo bih htio svakoga ohrabriti da bude vjeran svetoj liturgiji koja je najviši izraz naše katoličke vjere, najviši izraz našeg života u Bogu, također i studiju Katekizma Katoličke Crkve i poučavanju vjeri u našim domovima i u lokalnim zajednicama. Crkva je strašno pretrpjela zbog desetljeća loše kateheze, toliko da vjernici, djeca i mladi ljudi, pa i odrasli, ne poznaju svoju vjeru. Moramo to navesti jer to dvoje spada skupa. Kad dobro poznajemo svoju vjeru, imamo snažnu želju za bogoslužjem u skladu s našom vjerom, te istovremeno naše bogoslužje čini da više želimo upoznati svoju vjeru. Zatim se sve to djelatno izražava po milosrđu u našim životima, posebno u korist onih najpotrebitijih.
RC: To vodi do našega zadnjeg pitanja. Vaša Uzoritost je više puta spomenula obitelj u svom domu. Je li bilo proročanski kad je Ivan Pavao II. govorio o kućnoj Crkvi?
Kardinal: O, da. Rekao je da nam Crkva dolazi preko obitelji, i to je istina. Krist sam je došao preko obitelji. Bilo je to proročanski u smislu da je ponovio ono što je Crkva shvaćala od samog početka. Pojam kućna Crkva je vrlo star, a ponovio ga je II. vatikanski koncil. To je vrlo stari termin za obitelj. Bio je proročanski u smislu što nam je izložio ono čemu nas sam Bog uči o obitelji.
RC: To je sve što smo pripremili za Vas Uzoritosti. Puno hvala što ste danas izdvojili svoje vrijeme kao i za Vaše izvanredno služenje Svetoj Majci Crkvi."
Izvor: RORATE CÆLI
Slika: Orbis Catholicus Secundus
Nema komentara:
Objavi komentar