ponedjeljak, studenoga 14, 2011

(Ne)jednakost

Od prošloga mjeseca se ne stišava bura oko jedne bogohulne predstave koja kruži Francuskom. Prošlomjesečni članak koji slijedi prikazuje razvoj događaja i pitanja koja se postavljaju. Predstava je prošloga četvrtka, 10. studenog 2011., gostovala i u Rennesu, došlo je oko tisuću prosvjednika koji su molili i dvjestotinjak onih koji su podržavali takvo uprizorenje, a komu je potporu dao nadbiskup? Poslao je jednoga svećenika kao svoga izaslanika na predstavu i ogradio se kao i većina biskupa od 'integrista', mladeži koja je na ulici molitvom izražavala svoje neslaganje s blasfemijom. Rijetki su poput biskupa bretonske Biskupije Vannes, msgr. Centenea, podržali prosvjednike. Predsjednik Francuske biskupske konferencije, kard. Vingt-Trois, izjavio je u srijedu, da su biskupi složni da treba otkloniti svako 'verbalno ili čak psihičko nasilje' protiv te predstave. Piovo bratstvo je pak najavilo da će u nadoknadu za bogohuljenje služiti svete mise (kath.net). Gloria.tv ima televizijske snimke prosvjeda kao i skandalozne izjave nadbiskupa Rennesa.
"Od 20. listopada 2011. izvodi se u 'Theatre de la Ville' u Parizu kazališna predstava 'On the Concept of the Face of God', Romea Castelluccija. Ogromnu Kristovu sliku koja zauzima pozornicu gađa se i prlja fekalijama. Poruka glasi: 'Ti nisi moj pastir'.

Već od premijere mladi katolici kleče pred kazalištem i mole se protiv toga bogohulnog komada, u nadoknadu i za prosvjetljenje voditelja kazališta, režisera i glumaca. Na taj su način izrazili svoje nezadovoljstvo.

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. na svojim stranicama kritizira francusko novinstvo. "Mediji uglas viču 'cenzura' i pišu o 'fundamentalistima', pojam koji se služe francuski biskupi koji, s malim hvale vrijednim iznimkama, šute... Isti su mediji u zadnje vrijeme s oduševljenjem popratili pokret 'indignadosa': Zar se kršćani nemaju pravo ljutiti? Je li slavna sloboda mišljenja rezervirana samo za neprijatelje Crkve?'

Kako se čini, francuski ministar kulture F. Mitterand, gradonačelnik Pariza B. Delanoë i ravnatelj kazališta 'Theatre de la Ville' E. Demarcy zajedno su prijavili katoličke molitelje. Čini se pak da su mladi katolici odlučni nastaviti sa svojim oblikom mirnog prosvjeda.

Francuska je policija sve iznova provjeravala molitelje, uzimala podatke, i pokušavala primijeniti silu protiv katolika. Lisičine je dobilo više molitelja. 'Ne boje li se vlasti da će izgubiti svaku vjerodostojnost kad s maricama i psima uhićuju mirne molitelje?', pita se Piovo bratstvo u svojoj izjavi i postavlja pitanje: 'Kakvi bi krici bijesa i demonstracija potresli Francusku kad bi se tako rugalo primjerice s Marianne, jednim rabinom ili Muhamedom u nekom kazališnom komadu?'

U subotu, 29. listopada održava se sljedeći molitveni prosvjed na Place des Pyramids pred 'Theatre de la Ville'. U pozivu stoji: 'Ponovo ćemo u velikom broju mirno klečati samo kako bismo molili'.

20. listopada, na premijeri predstave, više mladih katolika iz zajednice 'Francuska obnova' došlo je na pozornicu s transparentom na kojem je stajalo: 'Stop kristijanofobiji'. Mlade je odmah napala kazališna trupa. Policija je konačno raščistila pozornicu i udaljila mlade katolike iz kazališta.

Glasnogovornik Francuske biskupske konferencije distancirao se od mladih katolika, osudio 'nasilje' protiv predstava i uvjeravao da biskupska konferencija 'promiče dijalog između kulture i vjere'.

Talijanski novinar Marco Tossati o tomu je napisao: 'Ne slažem se često s mišljenjima i pozicijama Piova bratstva. Zapravo vrlo rijetko. Ali, u ovom slučaju ne mogu drugačije, nego se složiti s njihovom obranom mladih prosvjednika protiv toga kazališnog komada. Francuske katoličke dnevne novine, 'La Croix, pogrdile su mlade prosvjednike kao 'integraliste'. Dostaje posegnuti za današnjim pravilima medijskog jezika, pa da se shvati da se zapravo kod te mladeži radi o katolicima. U izvjesnoj mjeri s naznakom da se radi o nekomu druge klase, nekomu tko se, za razliku od drugih, još nije oslobodio izvornoga grijeha', tako Tosatti. 'Kako list izvješćuje francuski su se biskupi distancirali od mladih molitelja.'

'To mi se držanje čini izrazito slabo, ono je također izraz kompleksa manje vrijednosti. Da bih branio mlade molitelje iz Pariza, ne moram opet posezati za sakralnim. Uvjeren sam da je, kad god se nečije lice kalja izlučevinama, počinjena gesta nasilja, pa i onda ako se radi samo o slici', piše Tosetti. 'Onaj tko kalja time kaže: vi ga volite, vi ga častite i promatrate kao nešto jako važno; zato ja njegovo lice kaljam izmetom.'

Ne treba puno tražiti u misaonom svijetu auktora i redatelja uzroke za mržnju koju je s puno energije, kao svjesnu provokaciju, iznio na pozornicu. Budući da se provokacija kao stilsko sredstvo s godinama istrošila, ostalo je jedino još sveto to što može izazvati skandal. Ruganje Bogu kao jeftina reklama? Time se svakako ne objašnjava sve.

Filozofija tolerancije, razumijevanje za druge, politička korektnost, zabranjuje izmetom zamazati u jednoj kazališnoj predstavi menoru, Kuran, pa i lice rabina ili Muhameda. S pravom bi takvo ponašanje bilo shvaćeno kao 'hate speech', kao poticanje na mržnju. Stoga Tosetti pita: 'Zašto je u svjetovnoj, takozvanoj tolerantnoj i naprednoj Francuskoj moguć jedan tako brutalan 'hate speech' protiv kršćana? Zašto se njih za razliku od svih ostalih građana smije vrijeđati?'

'Odgovor je', piše Tosetti, 'jasan i jednostavan'. Dao ga je nadbiskup New Yorka, msgr. Dolan, od kojega bi francuski biskupi mogli nešto i naučiti: 'Kršćani, a osobito katolici, u međuvremenu su postali u zapadnom svijetu divljač koju se smije loviti. U laicističkoj Francuskoj je 'liberté' nešto sveto. Gotovo za sve. Za kršćane u svakom slučaju 'egalité' i 'fraternité' vrijede nešto manje.'"

Izvor i slika: katholisches.info

Molitva sv. Terezije Male Presvetom Licu za grješnike

Vječni Oče, dao si mi kao baštinu klanjanja dostojno Lice svojega Božanskoga Sina. Prikazujem Ti to Lice i molim Te zauzvrat da zaboraviš nezahvalnosti duša Tebi posvećenih i da oprostiš svim siromašnim grješnicima.

utorak, studenoga 08, 2011

Preporuka

Toma nam je preporučio u molitve prečasnog prebendara dr. S. Vitkovića da uspješno završe medicinski postupci i terapije koje ga očekuju. Odazovimo se ovom pozivu kako bismo barem na taj način uzvratili ovomu vrijednom Kristovu svećeniku, koji se "i po cijenu već narušenog zdravlja upustio u ovaj apostolat" služenja tradicionalne sv. mise koja je toliko na srcu našem papi Benediktu XVI.



Litanije sv. Odilije, zaštitnice Elzasa


Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, kraljice djevica, moli za nas


Sveta Odilijo, koja si, slijepa rođena, svjetlo očiju na svetom krštenju zadobila,
Sveta Odilijo, koja si od rođenja podnosila teške kušnje,
Sveta Odilijo, koja si u najranijoj mladosti uvelike uznapredovala u krjepostima,
Sveta Odilijo, koja si prezrjela svijet da se Bogu posvetiš,
Sveta Odilijo, koja si prije svega tražila Kraljevstvo Božje,
Sveta Odilijo, postojana u svom zvanju,
Sveta Odilijo, koja si utemeljila slavni samostan djevica,
Sveta Odilijo, ljubiteljice siromaštva,
Sveta Odilijo, uzore poniznosti,
Sveta Odilijo, primjeru strpljivosti i krotkosti,
Sveta Odilijo, priliko pobožnosti,
Sveta Odilijo, ljiljane nedirnute čistoće,
Sveta Odilijo, prema kojoj se trebaju ravnati Bogu posvećene djevice,
Sveta Odilijo, majko siromaha,
Sveta Odilijo, utočište slijepih i na oči oboljelih,
Sveta Odilijo, blizu za rasvjetljenje našega duha,
Sveta Odilijo, savjetnice u izboru zvanja,
Sveta Odilijo, djeliteljice mnogih tjelesnih i duhovnih dobročinstava,
Sveta Odilijo, koja si svojom molitvom i svojim suzama iz čistilišta svoga oca izbavila,
Sveta Odilijo, moćna zaštitnice Elzasa,
Sveta Odilijo, koja si Elzasu spomen na svoje krjeposti kao slavno nasljeđe ostavila,
Sveta Odilijo, zagovornice svih koji te zazivaju,

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Moli za nas sveta Odilijo,
Da dostojni postanemo obećenja Kristovih.

MOLITVA

Bože, svjetlo istinsko, koji si blaženoj djevici Odiliji na čudesan način sljepoću s kojom se rodila izliječio, podaj da mi, prema njezinu primjeru i po njezinu zagovoru, oči naše od taština ovoga svijeta odvratimo i Tebe, jedinoga Boga, u nebeskoj slavi, licem u lice budemo dostojni gledati. Po Isusu Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Imprimatur- Argentinae die XVII, Jul 1889, S. Hilsz, vic. gen.

Izvor: ALSATIA CATHOLICA
Slike: PetarZrinjski, Wikimedia Commons