utorak, kolovoza 23, 2011

Novi opat

U svojoj devedesetoj godini života na mirovinu se odlučio dom A. Forgeot. Odlazi nakon izuzetno uspješne trideset i sedmogodišnje opatske službe u glasovitoj opatiji Fontgombault, koja je pod njegovim vodstvom doživjela izvanredan procvat. Zajednica je 18. kolovoza 2011. izabrala novoga opata, dosadašnjega priora, dom J. Pateua.

Početci ove opatije sežu u XI. st. Osim benediktinaca, živjeli su tu lazaristi, trapisti i svjetovni svećenici koji su se smjenjivali uslijed nemira, revolucija i progona redovnika. U samostanski kompleks su se napokon 1948. vratili benediktinci i to iz opatije Solesmes- koju je utemeljio obnovitelj benediktinskog života u Francuskoj, dom Prosper Guéranger- i sa dvadeset i dvojicom benediktinaca započeli novo razdoblje monaškog života u Fontgombaultu.

Odmah nakon prvoga indulta za klasičnu misu, Quattuor abhinc annos, pape Ivana Pavla II. iz 1984., iskoristili su priliku i vratili se tradicionalnoj liturgiji. Najprije za tihe mise, a od 1988. se i konventualna misa služi u klasičnom obliku. Opatija majka, Solesmes, nije bila oduševljena ovim smjerom opatije kćeri, pa su njeni opati nastojali normalizirati Fontgombault (1). Međutim, povratak tradicionalnoj misi donio joj je mnogo zvanja, tako da je ova najbrojnija članica Kongregacije iz Solesmesa, bila u stanju otvoriti još samostana. U Triorsu (1984.), Gaussanu (1994.)- sada u Donezanu, u Clear Creeku koji je također prošle godine i sam postao opatija. Još 1971. otvorili su samostan u Randolu. Sve te opatije vjerne su tradicionalnoj rimskoj misi.

Treba spomenuti da je 2001. u Fontgombaultu održana liturgijska konferencija koja je nastojala potaknuti novi liturgijski pokret. Sudjelovao je predavanjem i tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, kard. Ratzinger.

"Zadnjega jutra u opatiji, kratko pred odlazak, velečasni opat je predložio kurijalnom kardinalu da još malo pogledaju samostansku crkvu:

'Htio sam'- kaže opat- 'da kardinal vidi tihe mise koje svećenici koludri svakog jutra čitaju na mnogim pomoćnim oltarima. Kardinal se rado složio s mojim prijedlogom.'

U Fontgombaultu postoji niz pokrajnjih oltara koji stoje duž stupova u crkvenoj lađi. Na njima svakoga jutra svećenici koludri slave svoje privatne mise.

Mnoge se posjetitelje duboko dojmio pogled na te tihe mise, pa je bilo i obraćenja na katoličku vjeru.

Svećenici monasi celebriraju sv. misnu žrtvu individualno, ali u dubokom međusobnom zajedništvu. Sve se odvija u okviru velike noćne šutnje iz Benediktova pravila.

Iza svećenika stoji ministrant koji šapuće odgovore. Katkad se okupe neki vjernici koji udjeluju na jednoj od misa.

'Kad je kardinal stupio u crkvu, kleknuo je na kameni pod i molio neko vrijeme', pripovijeda opat:
'Zatim- kad smo izašli iz crkve- kazao mi je: 'To je Katolička crkva.''" (2)

Mnoštvo je onih koje je dirnula tiha sv. misa. Među te spada i bl. Ivan Merz. Evo jednog događaja kad je boravio u Bolzanu za vrijeme I. svjetskog rata:

"[...]No najviše me se dojmilo kad sam pred odlazak, - radni dan je bio - otišao u crkvu, da se svojih (sic!) grijeha kotarišem (sic!) i da primim Onog najvećeg što nas slabiće tako voli. Nisam se ni nadao; vani je još bio mrak, tu i tamo se vidjela kakva zakukuljena osoba, gdje se nekamo žuri. Inače je bilo tiho. Kad stupim u veliku baroknu crkvu, duboko me dirne kad sam vidio gdje su sve klupe nakrcane osobama, što poput duhova nepomično sjede, a na svim oltarima, sprijeda i sa strane - ima ih preko deset - fratri, velikih tonsura - služe u crvenim lijepim plaštevima mise. Sad na ovom oltaru sitna zvonca srebrnim glasom zabrencaju, a onda se opet na drugom oltaru okrene misnik i, raširivši ruke; šapće: »Dominus vobiscum«.

Neopisivo duboko djeluje crkva, gdje se uz mistični sjaj od mnogo i mnogo svijeća obavlja u isti čas toliko puta taj misterij svih misterija. [...]" (3)

Prigodom nedavnoga jubileja Papa je dosadašnjem opatu čestitao vlastoručnim pismom, odajući mu priznanje na uzornoj vjernosti koja nije bila lišena patnja. (4)

Različite filmove o ovoj opatiji možete pogledati na gloria.tv, a u Krivovjerju bezobličja posvećeno joj je jedno od najljepših poglavlja.


Slike: summorum-pontificum.fr, fsspnantes.over-blog.com

nedjelja, kolovoza 21, 2011

Izvanredni Madrid

Na svršetku ovoga Svjetskog dana mladih nekoliko fotografija kao podsjetnik da su i ovaj put sa svojim dušobrižnicima sudjelovale zajednice mladih privrženih tradiciji; o najpoznatijoj takvoj udruzi možete čitati na katolici.org. Na raspolaganje su im stavljene tri crkve, župna crkva Sv. Eduarda, samostanska crkva vizitatinki i župna crkva Sv. Franje Saleškog. Osim svećenikâ, svete mise u izvanrednom obliku rimskog obreda služila su i tri biskupa, od kojih jedan benediktinac koji do sada nije bio previše sklon tradicionalnom obliku, što se uzima kao ugodno iznenađenje ili čak čudo.

17. kolovoza biskup Bayonnea, msgr. M. Aillet:
18. kolovoza biskup Fréjusa i Toulona, msgr. D. Rey:
19. kolovoza nadbiskup Toulose, msgr. R. Le Gall, OSB:
Nekoliko videa: 1, 2, 3

Slike: Messainlatino.it (1, 2, 3)

Vid i privid

Zahvaljujući internetu, mogli smo izravno pratiti veličanstvena zbivanja u Madridu na Svjetskom danu mladih, pa je svatko mogao doći do vjerodostojnih informacija, koje daleko odskaču od slike koju su nam ponudila sredstva javnog priopćavanja. Točno se moglo očitati koliko je u takvim izvještajima objektivnosti, a koliko ideološke sklonosti. Iako je bilo poznato da susret nije financirala država- svaka izlika je, čini se, dobra kad se udara po Papi i Crkvi. Nevjerojatna je, ipak, lakoća kojom se bez imalo srama krivotvorina iznosi kao činjenica. Mogli smo čitati kako "Španjolci ne žele Papu" ili "Dok Španjolci prosvjeduju" katolici "slave Papu" (sic). Izgleda da su Španjolci postali samo malobrojne skupine koje su po gradu izazivale nerede, dok su ostali stanovnici izgubili pravo na to ime. Korski kanonik sv. Augustina, Herr Alipius, duhovito se dosjetio:

"Omiljena varijanta igre licemjernog antikatolicizma glasi: 'Što bi se sve s tim novcem moglo učiniti!' Bingo: 'Tko prvi na svojoj igraćoj ploči posloži u redu ili liniji pet karitativnih djela, pobijedio je.

A pitanje: 'Što bi se s moglo učiniti s novcem koji je dan za povećanu redarstvenu nazočnost i njihov pojačani angažman', hrabri španjolski borci za svijet bez Pape, odnosno, vjerske slobode, a time i svijet u kojem se kontrolira um, najvjerojatnije si nisu postavili...

Ponovo se pokazalo: gdje je adut emocionalno urlikanje i neznanje, tu zdrav ljudski razum i činjenice jednostavno nisu fer." (Izvor)

A sada opsežniji sažetak "prijepornih" događaja proteklih dana.

"Istina o 'izgredima' za vrijeme Papina pohoda Svjetskom danu mladih u Madridu- pregled

Madrid je jučer doživio križni put na kojem je zajedno s Papom Benediktom XVI. sudjelovalo milijun mladih iz cijeloga svijeta. Pa ipak, dio medija je izvješćivao o protudemonstracijama koje su trebale 'zasjeniti' križni put (ORF online). Tendencioznost u izvještajima o Katoličkoj crkvi i o Papi odjekuje kao konstanta vodećih europskih medija. Tako nesrazmjerno opširno mediji izvješćuju o antipapinskim demonstrantima na Svjetskom danu mladih (vidi 'Süddeutsche Zeitung', 'Die Zeit', 'Tagesschau', 'Die Welt'). Za televizijskog gledatelja koji je daleko od mjesta zbivanja, opseg protudemonstracija se jedva može procijeniti. Zato ovaj kratki pregled treba pomoći da se stvari razjasne.

- Od 2000 demonstranata postaje 5000 i 10 000

Za srijedu navečer, 17. kolovoza je oko 140 grupa, od 'progresivnih kršćana' do ljevičarskih ekstremista, pozvalo k antipapinskim demonstracijama. Prema podatcima madridskog redarstva i izvješćima pouzdanih očevidaca, okupilo se jedva više od 2000 demonstranata na Puerti del Sol. To nije spriječilo brojne inozemne medije da izvješćuju o 5000 ('Der Spiegel', DPA) ili čak 10 000 ('Corriere della Sera') sudionika, i tako napušu brojku peterostruko.

Organizatori su naglasili da njihov protest, kao, nije protiv Pape, nego protiv, navodno, 'pretjeranih' troškova kojima će se zadužiti španjolski porezni obveznici zbog Svjetskog dana mladih. Nadbiskup madridski i predsjednik Španjolske biskupske konferencije, A. M. kard. Rouco Varela, pobio je proizvoljne tvrdnje detaljnim podatcima- 'Država ne plaća ni centa za Svjetski dan mladih 2011. Pitajte mlade pomaže li ih španjolska država', rekao je madridski nadbiskup i 'domaćin' novinara na konferenciji koju je sam sazvao. Za javnu sigurnost, naprotiv, mora se pobrinuti država, ali to vrijedi uvijek i za svakoga, radilo se o G8 ili o demonstrantima 'ove ili one strane'.

- Krajnje lijeva manjina pokušala je agresivnim bliskim kontaktima isprovocirati incidente

Činjenice se demonstranata, očekivano, ne tiču i sami sebe pobijaju svojim poklicima 'Que no, que no queremos Papa' (Ne, ne želimo Papu). Na kraju demonstracija se jedna organizirana manjina počela miješati među brojne sudionike Svjetskog dana mladih i izazivati u bliskim kontaktima. Napadali su mlade katolike vičući 'licemjeri', 'neznalice' i dr. Provokacije nisu imale uspjeha. Francuski sudionici Svjetskog dana mladih su odgovarali poklicima 'Benedicto', a meksička mladež s 'Viva Cristo Rey' (Živio Krist Kralj).

- Redarstvo je nastupilo protiv protucrkvenih demonstranata jer se nisu pridržavali propisa i jer je zbog njihovih provokacija moglo doći do opasnosti za javnu sigurnost.

Čvrst postupak španjolskog redarstva kojim je pokušalo otpraviti radikalne grupe demonstranata, naišao je na kritiku. Identificirano je trideset demonstranata, a jedan je ozlijeđen. Prema svjedocima, među dvjema se frontama zateklo i slučajnih prolaznika. Glasnogovornik vlade J. Blanco (Socijalistička stranka Španjolske) branio je postupak redarstva. Kazao je da su demonstracije protivnika Crkve prošle bez incidenata. Tek zatim je jedna manjina počela svjesno tražiti konfrontaciju s redarstvom. U međuvremenu je E. Valenciano, voditeljica kampanje glavnog socijalističkog kandidata na sljedećim parlamentarnim izborima, misleći na glasove radikalnih ljevičara, zatražila provjeru redarstvenog uredovanja. Španjolska pučka stranka ('Partido Popular') označila je protupapinske demonstracije kao 'izraz neograničene nesnošljivosti'.

- Kad slike lažu ili kako inscenirati 'idealnu' novinsku fotografiju

Otada su se radikalni Papini protivnici okupljali svake večeri na madridskom kolodvoru Atocha da prosvjeduju za svoj cilj i prije svega da se prikažu kao 'žrtve policijske agresije' od srijede. Redarstvo ih je pokušalo odvojiti barikadama od sudionika Svjetskog dana mladih. Pred takvom barikadom pozirali su ljevičarski ekstremisti nazočnim novinskim fotografima; kleknuli su ispred barikade, prekrižili ruke iza glave i simulirali pred policijom koja je stajala iza barikade jedno 'brutalno' uhićenje (vidi 'El Pais'). Te fotografije spadaju u kategoriju- kad slike lažu. Poslužile su kao dobrodošao 'dokaz' za 'brutalno' postupanje policije i za skretanje pozornosti sa Svjetskog dana mladih i susreta Pape s mladeži iz cijeloga svijeta, te su ih mediji drage volje preuzeli.

'Najviše' 1000 ljevičarskih ekstremističkih provokatora umiješalo se među mlade hodočasnike

Na koncu su se ekstremni ljevičarski demonstranti umiješali u skupinama od nekoliko desetaka do nekoliko stotina, prije svega navečer, među mlade hodočasnike i pokušavali isprovocirati incidente. Taktika nije uspjela jer se katolička mladež nije dala isprovocirati. Jedan incident bi bio dovoljan da se monopolizira medijski utjecaj i zasjeni Svjetski dan mladeži.

- ORF napuhuje 'protest tisućâ', a prešućuje križni put s milijun sudionika

Za redarstvo je taktika ljevičarskih ekstremista stvorila znatne teškoće, nekoordinirana usred ogromnog mnoštva ljudi, da na prepunim ulicama i trgovima zbog Svjetskog dana mladih jamči javnu sigurnost protiv mogućih napada na mirne sudionike Svjetskog susreta mladih. Kao što je to bilo već u četvrtak navečer, istu su taktiku demonstranti primijenili i u petak navečer. Ukupan broj protupapinskih demonstranata nije iznosi više od tisuću osoba, kako je u četvrtak izvijestila španjolska televizija TVE, a u petak 'El Pais'. 'Tisuće demonstranata protiv Pape', kako je ORF tvrdio u svom online-izdanju, Madrid u svakom slučaju nije vidio. Istovremeno je ORF prešutio milijun mladih katolika koji su sudjelovali na križnom putu.

- Mladi katolici 'šokirani'- agresivni protucrkvenjaci bi im mogli biti 'prema dobi očevi ili djedovi'

Kardinal Dionigi Tettamanzi, nadbiskup milanski, kritizirao je protucrkvene demonstrante; neki su sudionici svjetskog dana mladih bili 'šokirani' agresivnošću kritičara Crkve koji bi im mogli biti 'prema dobi očevi ili djedovi'. Nasilje nije sredstvo da se nešto zastupa, kaže talijanski kardinal.

F. X. Velasquez Lopez, šef Nacionalne garde, izjavio je da u godinama svoje službe još nije doživio da je neki gost u Španjolskoj primljen 's toliko puno ljubavi', kao papa Benedikt XVI."

Izvor: katholisches.info

subota, kolovoza 20, 2011

Sljedeći korak

Na stranici Piova bratstva je jučer objavljen odlomak iz najnovijeg, još neobjavljenog, glasnika Njemačkog distrikta Bratstva sa zanimljivom viješću. Poglavar Njemačkog distrikta, o. F. Schmidberger piše:

"Upravo u tom smislu molimo Vas za Vaše prošnje Nebu za 14. rujna. Toga dana, na blagdan Uzvišenja sv. križa, pozvan je msgr. Fellay, naš poštovani generalni poglavar, u audijenciju kardinalu Levadi, prefektu Kongregacije za nauk vjere, kako bi razmotrili rezultat gotovo dvogodišnjih doktrinalnih razgovora između Sv. Stolice i Piova bratstva."

Komentator nastavlja:

"Vrijedno je pozornosti što nije pozvan u Rim samo generalni poglavar, nego Generalno vijeće Svećeničkog bratstva sv. Pija X. Generalno vijeće se sastoji od generalnog poglavara i dvaju asistenata.

Prethodno je Svećeničko bratstvo održalo doktrinalne razgovore sa Svetom Stolicom pod vodstvom preuzvišenog biskupa de Galarrete, koji su protekli u dobroj klimi.

Općenito se pretpostavlja da će se razgovori ticati kanonske situacije Bratstva."

To je, nakon ukidanja izopćenja biskupima, ostalo neriješeno, pa su "Protivnici Svećeničkog bratstva sv. Pija X., prije svega njemački episkopat, u nedavnoj prošlosti to otvoreno pitanje uvijek iznova upotrebljavli kao izgovor da ne surađuju s Bratstvom. Najnoviji primjeri su mlada misa o. Jeindla u Bečkoj nadbiskupiji kao i nacionalno hodočašće u Altötting u srpnju ove godine."

Poglavar distrikta, na koncu, poziva vjernike pridružene Bratstvu da u svoje molitve uključe sastanak na blagdan Uzvišenja sv. križa.

Izvor: Piusbruderschaft
Slika: Wikimedia Commons

Anđeo iz Clairvauxa

Crkva se danas spominje sv. Bernarda iz Clairvauxa [Klervoa], velikog cistercitskog opata i crkvenog naučitelja, kojeg smo se više puta spomenuli u vezi s trapistima iz Mariawalda i sa Siromašnim vitezovima Kristovim. Istodobno, unatoč medijskoj zlobi, u Madridu uspješno traje Svjetski susret mladeži u okviru kojeg će se slavno vladajući Prvosvećenik susresti, također, s cistercitskom koludricom koja je u samostan ušla na isti dan kad se Papa rodio, 16. travnja 1927. Rođena je u Forondi (Álava), a na ulazak u samostan nagovarao ju je otac koji je mislio da koludrice ne moraju raditi. Budući da nije imala zvanje, molila je zaštitnicu mjesta Blaženu Djevicu Mariju pod naslovom Bijele Djevice (Virgen Blanca) da joj podari zvanje, i tako stotinu i trogodišnja sestra Teresita (Terezijica, na čast sv. Maloj Tereziji koja joj je pomogla da shvati samostanski život) i danas, nakon 84 godine, još uvijek živi u istom samostanu cistercitkinja općeg opsluživanja, Buenafuente del Sistal. Među malobrojnim sestrama jedina nosi tradicionalni cistercitski veo. Rekla je kako misli da će putovati na susret zatvorenih očiju, "da je ništa ne rastrese". Za rekorderku, sestru Teresitu, za obnovu cistercitskog reda i za nova zvanja, osobito Opatije Mariawald, izmolite litanije na čast sv. opatu iz Clairvauxa:

Litanije sv. Bernarda iz Clairvauxa

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas
Kraljice bez grijeha začeta,

Sveti Bernarde,
Sveti Bernarde, koji si predajući se Bogu privukao Njemu mnoge duše,
Sveti Bernarde, čudo dvanaestog stoljeća,
Sveti Bernarde, uresu svećenstva,
Sveti Bernarde, strahu krivovjeraca,
Sveti Bernarde, proroče Crkve,
Sveti Bernarde, svjetlo biskupâ,
Sveti Bernarde, najponizniji,
Sveti Bernarde, koji si gorio revnošću za slavu Božju,
Sveti Bernarde, najgorljiviji za čast Marijinu,
Sveti Bernarde, preomiljeni sine Kraljice Anđelâ,
Sveti Bernarde, prečist u tijelu i umu,
Sveti Bernarde, savršeni uzore siromaštva i mrtvljenja,
Sveti Bernarde, najgorljiviji u milosrđu prema svima,
Sveti Bernarde, koji si se bojao Boga, a ne zemaljskih vlasti,
Sveti Bernarde, čija je cijela vanjština odisala svetošću,
Sveti Bernarde, čiji je sam lik govorio o Bogu,
Sveti Bernarde, cvijete redovnika,
Sveti Bernarde, koji nikada nisi izgubio iz vida prisutnost Božju,
Sveti Bernarde, anđele iz Clairvauxa,
Sveti Bernarde, uvijek uronjen u Boga,

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, čuj nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oslobodi nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Pomolimo se. O veliki sveče, koji si od same zore svoga života sve moći duše svoje i plemenite osjećaje čistog i ljubeznog srca svoga prema Stvoritelju svome upravio, o anđele u smrtno tijelo odjeveni, koji si se u ovoj dolini suza kao svijetli ljiljan čistoće pojavio, da oko sebe dobri miris Kristov širiš, da svima ljepotu krjeposti pokažeš, i da tisuće putu u nebo upraviš, moli za nas da istinski prezirući zemaljske stvari mognemo za Boga samoga živjeti. Amen.

Sastavljeno prema: RORATE CÆLI, The Anglo-Catholic, Romereports.com, Catholic Culture
Slika: Wikimedia Commons

nedjelja, kolovoza 14, 2011

Kontrast

Često se čuje da su se i kršćani prvih stoljeća pričešćivali na ruku ili rukama. O toj temi je za Radio Mariju Južnog Tirola govorio msgr. A. Schneider, ORC. Prevedeni tekst nije prijepis intervjua, nego su u njemu navedene samo glavne misli i poneki citati. Međutim, gloria.tv ima snimku jednog ranijeg biskupova razgovora o istoj temi pa možete čuti i druga zapažanja, npr. o današnjem načinu gdje se hostija prima na lijevu ruku, što bi starim ocima bilo zastrašujuće.


"Današnja pričest na ruke nema pracrkvene korijene.

Naglasio je to patrolog msgr. A. Schneider, ORC (50) pomoćni biskup Astane u Kazahstanu, 19. srpnja na 'Radio Mariji Južnog Tirola'.

Pričest na ruke je nakon II. vatikanskog koncila 'potpuno nanovo' izmišljena- tvrdi biskup.

- Pričest na ruku nema ništa zajedničkoga s ranom Crkvom [podnaslov]

Tvrdnja da pričest na ruku potječe iz prvih stoljeća, povijesno je kriva.

Antička Crkva je prakticirala jedan potpuno drugačiji oblik primanja pričesti.

Tada se čistila ruka prije primanja pričesti i nakon primanja se purificirala.

Nadalje, vjernici bi se duboko sagnuli da Tijelo Gospodinovo u takvom klanjajućem stavu uzmu jezikom iz ruke:

'To je gotovo prije bila pričest na usta, nego pričest na ruku.'

Nakon pričesti bi vjernici morali jezikom polizati ruku da se ne izgube ni najmanje čestice.

Čišćenje je kontrolirao đakon.

Pomoćni biskup komentira: 'Ta skrb i oprez stoje u suprotnosti s ravnodušnošću i nebrigom kojom se danas daje tzv. pričest na ruke.'

Žene u načelu nisu primale pričest na dlan, nego bi stavile bijeli rubac, jednu vrstu korporala, na dlan.

Zatim bi pričest uzele izravno ustima s toga lanenog rupca.

'To je jedan veliki kontrast prema današnjem obliku pričesti na ruke'- tvrdi msgr. Schneider.

Nikada antički vjernici nisu pričest grabili svojim prstima: 'Takva gesta samopričesti je u Crkvi bila nepoznata.'

- Antička forma podjele pričesti je bila konačno nepraktična [podnaslov]

Tijekom prvih stoljeća Crkva je, 'zasigurno vođena Duhom Svetim', dalje razvila način pričešćivanja.

Msgr. Schneider je objasnio da je Istočna crkva taj korak dovršila već u V. stoljeću, a Zapadna nešto kasnije.

Prijelaz se dogodio širom svijeta, organski, instinktivno i mirno.

Biskup je rekao da je papa sv. Grgur Veliki († 604.) dijelio pričest na usta.

Francuske i španjolske sinode u VIII. i IX. st. kažnjavale su izopćenjem diranje hostije rukom.

'Kad jedna sinoda tako oštro prijeti, tada taj oblik nije tek odnedavno zabranjen.'

- Pričest na ruke potječe od kalvinista [podnaslov]

Prema biskupu, pričest na ruke potječe od nizozemskih kalvinista XVII. st.

Kalvinizam niječe stvarnu prisutnost Kristovu u hostiji.

Takvu pričest rukama nisu prakticirali ni luterani:

'Luterani su donedavno, i do danas još u skandinavskim zemljama, očuvali pričešćivanje klečeći i na usta.'"

Izvor: kreuz.net
Slika: Orbis Catholicus Secundus

subota, kolovoza 13, 2011

Crescendo

Slijedi najnoviji intervju uvijek aktualnog i zanimljivog msgr. N. Buxa u kojem tumači razlog popularnosti klasične mise kod mladih. Vjerojatno nitko neće prijeći preko odlomka o neogalikanizmu, a da mu ne padne na pamet današnja situacija oko povrata benediktinskog samostana.

"- Don Nicola, čak je i 'La Repubblica', koja nipošto nije prijateljska Crkvi, posvetila opširnu reportažu proširenju latinske mise po misalu iz 1962. Nešto se mijenja?

Bilanca je nesumnjivo pozitivna. Liturgijska mogućnost koju je Papa omogućio cijeloj Crkvi, doživljava 'crescendo'. Otkad je motuprooprij iz 2007. otvorio tu mogućnost, ona se proširila bez ikakvog nametanja. U međuvremenu je pobijedilo uvjerenje da stari obred nije nikad bio ukinut i da liturgijska reforma nije bila jedna od hitnih stvari II. vatikanskog koncila. Neraspoloženje prema latinskoj misi hranilo se neutemeljenim mišljenjima kao što je, da je svećenik u prvim stoljećima celebrirao prema narodu, a da se tek kasnije okrenuo od naroda. Tvrdnja je potpuno kriva jer svećenik celebrira uvijek prema Gospodinu.

- Staru misu vole mladi- nije li to paradoks?

Dovoljno je otići, kako to sam činim, na svete mise i konferencije. Ne samo u Italiji, nego se i u inozemstvu stari obred širi upravo među mladeži. Po mojem mišljenju to je stoga što se mladi vjeri približavaju tako što traže osjećaj otajstva, a nalaze ga očito u misi celebriranoj u izvanrednom obliku. Povratak tradicionalnom obredu nipošto nije sekundaran za vjeru. On po jednoj vertikalnoj dimenziji pripomaže susretu s Bogom u svijetu, u kojem je pogled ljudi ponajprije usmjeren na sebe same i na materijalnu dimenziju egzistencije, pa je u tom smislu izazvao neku vrstu spasonosne duhovne zaraze.

- Prije nekoliko mjesci je Papinsko povjerenstvo 'Ecclesia Dei' objavilo naputak za provedbu motuproprija. Neki govore o nekoj vrsti opomene biskupima da iziđu ususret molbama vjernika.

Radi se o prijevodu motuproprija u konkretne upute. Veliki dio biskupa koji je u početku bio zbunjen, sada može raditi u pravom smjeru. Instrukcija ohrabruje biskupe da odgovore zamolbama vjernika koji žele staru misu, koju svi trebaju držati osobitim blagom rimske liturgije.

- Nije tajna da neki episkopati tu odluku nisu cijenili i da su je pokušavali spriječiti svim sredstvima, ponašajući se upravo kao pobunjenici protiv Pape.

Nesumnjivo postoji jedan oblik puzajućeg neogalikanizma prema kojem neki dijelovi Crkve misle da su sami sebi dovoljni i neovisni o Rimu. Ali onaj tko tako misli, nije katolik. Biskupi neposlušni Papi sami sebe stavljaju u situaciju u kojoj više ne mogu zahtijevati da im svećenici i vjernici budu poslušni.

- U Crkvi je oduvijek vrijedilo: 'lex orandi lex credendi'. Liturgija je neraskidivo vezana za teologiju. Papa je kao orijentir u svoje učiteljstvo usidrio kontinuitet s tradicijom. Jedna jaka gesta u tom smislu je bilo povlačenje izopćenja lefebvristima. Što mislite o tomu?

Mislim da je to bila gesta velike ljubavi. Lako je prekinuti jedinstvo (comunio), a teško ga je ponovo uspostaviti. Naprotiv Krist želi da budemo jedno. To za nas mora biti imperativ. Papino djelovanje čini vidljivim njegovu strpljivost. S druge strane kad tomu ne bi bilo tako, doživjeli bismo paradoks: dok se tako jako postulira dijalog s nekatolicima, čak s nekršćanima, kako bi se moglo zbog pristranosti odbaciti ideju da se ponovo ujedinimo s onima koji imaju istu vjeru?

Sâm Benedikt XVI. je jednom prilikom umjesno citirao poslanicu sv. Pavla apostola Galaćanima: 'Ako li pak jedni druge grizete i glođete, pazite da jedni druge ne proždrete.' (Gal 5,15) Sadašnja drama Crkve je ekskluzivizam onih koji se nazivaju ekumenistima.

- Govori se o politici i vrijednostima. O 'moralnom pitanju' govore mnogi stranački čelnici...

I ja puno čujem o potrebi 'etičkog kodeksa' za stranke. Što se tu misli pod etikom, ne precizira se pobliže. Mogu li ljudi sami odlučivati što je dobro ili loše? Umjesto toga treba se vratiti k Deset zapovijedi Božjih, jedinom pravom etičkom kodeksu koji dolazi od Boga."

Izvor: katholisches.info, papalepapale.com
Slika: Acción Litúrgica

petak, kolovoza 12, 2011

Odgovoreno

"Ni ubuduće neće biti ministrantica u izvanrednom obliku rimskog obreda. Ministrantice u ovom obliku katoličke liturgije nisu dopuštene, priopćilo je nadležno Papinsko povjerenstvo 'Ecclesia Dei' u pismu od 19. svibnja 2011. Pismo je sastavljeno na engleskom jeziku i nosi potpis tajnika Povjerenstva, msgr. G. Pozza. Prelat se poziva u pismu na paragraf 28 nedavno objavljenog naputka 'Universae Ecclesiae', gdje stoji: '28. Nadalje, snagom svoga karaktera posebnog prava, u okviru vlastitog područja, motuproprij 'Summorum Pontificum' ukida one zakonske odredbe, povezane sa svetim obredima, promulgirane nakon 1962. pa nadalje, i nespojive s rubrikama liturgijskih knjiga na snazi 1962.'

Iz toga razloga 'okružnica Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu iz 1994. [usp. 'Notitiae' 30 [1994] 333-335] koja dopušta ministrantice, ne primjenjuje se na izvanredni oblik', objašnjava tajnik Povjerenstva."

Izvor: kathnews.de
Slika: WDTPRS

nedjelja, kolovoza 07, 2011

Znak klanjanja

Među lijepim i važnim vijestima iz Tomina novog posta I lijepo i ružno, izabrao sam ovu lijepu novost:


"Kardinal A. Cañizares Llovera je u Katoličkoj crkvi odgovoran za provedbu liturgijskih smjernica Benedikta XVI. Španjolca je vladajući prvosvećenik 2008. pozvao u Rim i postavio za prefekta Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu.

U intervjuu za španjolsku agenciju 'ACI Prensa' kurijalni kardinal se izjasnio o pitanju primanja pričesti; predložio je katolicima da se pričešćuju klečeći, na jezik.

Kongregacija koju vodi priprema jedan dokument koji predviđa pričest klečeći i na jezik kao dostojanstven i prikladan oblik pričešćivanja kakav je papa Benedikt XVI. ponovo uveo u papinskim liturgijama. O tom izvješćuje Messainlatino.it.

Na pitanje što bi odgovorio, trebaju li se vjernici pričešćivati na ruku ili na usta, kardinalov je odgovor bio kratak i jednoznačan: 'preporučljivo je da vjernici pričest primaju na usta, klečeći.'

Na potpitanje je objasnio zašto svi koji se pričešćuju kod pape Benedikta XVI. pričest primaju na taj način. Klečeći je stav prikladan izraz, jer je 'pričešćivanje jedan sasvim poseban oblik klanjanja i priznavanja Boga. Radi se o svijesti da se nalazimo u izravnoj Božjoj prisutnosti, da je On došao k nama i da mi nismo dostojni', objašnjava kardinal Cañizares.

Prefekt naglašava da je pričest na taj način 'znak klanjanja koji trebamo povratiti. Mislim da je nužno da se u cijeloj Crkvi sveta pričest prima klečeći.'

O široko rasprostranjenoj praksi od '70.-ih godina, pričešćivanja stojeći, kaže: 'Tko prima svetu pričest stojeći, mora prignuti koljeno ili se duboko nakloniti, što nitko ne radi.'

Papin 'ministar' nadalje govori: 'Kad banaliziramo primanje pričesti, banaliziramo sve. Ne smijemo izgubiti jedan tako značajan trenutak kao što je primanje pričesti, stvarne prisutnosti Krista, Boga koji je ljubav, kako pjevamo u jednoj španjolskoj pjesmi.'

Agencija je upitala kardinala također o 'liturgijskim zloporabama' koje neki provode. Odgovorio je da ih je nužno 'ispraviti prije svega dobrom formacijom- sjemeništaraca, svećenika, kateheta, svih kršćanskih vjernika.'

Ta formacija mora osigurati da se 'celebrira dobro i dostojanstveno u skladu s propisima Crkve jer je to jedini način da se autentično slavi euharistiju.'

Zaključno je objasnio da u međusobno povezanim pitanjima formacije, pravilne i dostojanstvene celebracije liturgije te ispravljanja zloporaba 'mi biskupi nosimo jasnu odgovornost i ne smijemo je zanemariti, jer sve ono što činimo da se euharistija dostojno slavi, služi dostojanstvenom i dobrom sudjelovanju na euharistiji.'"

Izvor: katholisches.info
Slika: Orbis Catholicus Secundus